Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: HDZ na vrhu, SDP tone

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz studenog). U odnosu na lanjski prosinac stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad od 2,7 postotnih bodova (s lanjskih 30,8 posto na sadašnjih 28,1 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,0 posto prema 17,4 posto iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (22,3 posto) i ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotna boda.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (prema 12,1 posto iz studenog). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 1,4 postotnih bodova (s lanjskih 11 posto na sadašnjih 12,4 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,3 posto (prije mjesec dana 6,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi pad (s lanjskih 7,5 na sadašnjih 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (Živi zid i Most), dok su preostale dvije (HDZ i SDP) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo jedne od četiri vodeće stranke (Živi zid za 1,4 postotnih bodova).

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,1 posto slijedi HSS (u studenom 3,2 posto), te dvije stranke s potporom od 2,7 posto (Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365). Slijedi HNS s 2,1 posto, Pametno s 1,9 posto, Glas s 1,7 posto. Iznad 1 posto izborne potpore su i IDS i Hrast (po 1,5 posto). Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,8 posto (prema prošlomjesečnih 13,3 posto).

Drugi mjesec zaredom najpozitivniji ‘Nitko’

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži “Nitko” (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,3 posto (prema 21,1 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,4 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,4 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,2 posto (prema 4,9 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u studenom 6,8 posto). Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića u aktivnu politiku podigla su njegov izbor na 5,2 posto (s 2,7 posto iz studenog). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,2 posto), Tonino Picula (2,6 posto), Božo Petrov (2,5 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,1 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto s Krešom Beljakom i Mirom Buljem.

Plenković i Bernardić najnegativniji

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 24,4 posto iz studenog). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,8 posto (u studenom 12,6 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,5 posto (prema 11,8 posto iz studenog). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,2 posto izbora (u studenom 7,7 posto), a Zlatko Hasanbegović (6,8 posto prema 4,9 posto iz studenog) i Milan Bandić (6,7 posto prema 5 posto iz listopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (4,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto) i Gordan Jandroković (2,5 posto).

Raste potpora Vladi

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,9 posto građanki/građana (prema 20 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 68,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto (u studenom 62 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 32 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,8 posto (u studenom je iznosila 50,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). To je nova najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,14 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,90 (u studenom 1,89).

Brodogradnja najvažniji događaj

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana, kao i u prethodna dva mjeseca, su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 16,7 posto hrvatskih građana. Osvajanje Davisovog kupa je drugi najvažniji događaj za 15,9 posto građana, dok je izručenje Ivice Todorića i njegovo puštenje iz pritvora u Remetincu uz jamčevinu na trećem mjestu s izborom od 11,9 posto. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja mladih je izbor 10,7 posto građana, dok su rasprave o mirovinskoj i poreznoj reformi najvažnija tema za njih 10,2 posto.

Četiri su teme s izborom većim od 4 posto: pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj i protumigrantska histerija na društvenim mrežama (5,7 posto), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2 posto), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2 posto) i novi prijepori između predsjednice i Vlade (4,2 posto). Za pet je tema zabilježen izbor viši od 1 posto: obnovljene rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0 posto), rasprave o novoj zakonskoj regulaciji pobačaja (2,0 posto), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7 posto), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu, te prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 6,5 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Jan Ivanjek – Srboauto razvija borbeno vozilo Kurjak

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u brojnim srbijanskim medijima mnogo prostora posvećeno konceptu oklopnog vozila Kurjak, koji je predstavljen ove godine na izložbi vojne industrije Partner 2019.

Tvrtka koja ga razvija, Srboauto, najavila je da bi prvi primjerci mogli biti proizvedeni već za 16 mjeseci. U jeku sveopćeg naoružavanja Srbije, kako modernim sustavima poput višenamjenskih helikoptera H145M i izvrsnim desantno–jurišnim Mi-35M, tako i zastarjelom tehnikom doniranom od Rusije ili proizvedenom u Srbiji, pitanje je što može ponuditi Kurjak.

Do sada viđene skice i makete prikazuje moderno vozilo, daleko ispred koncepcijski zastarjelog i operativno neadekvatnog Lazara. Razlog tome leži u činjenici što Srboauto razvija Kurjak zajedno s južnoafričkom tvrtkom ADG Mobility, koja je osnovana 2017. od dijela stručnjaka i vrha tvrtke LMT, koja pak proizvodi oklopna vozila kategorije MRAP.

Po svemu sudeći, Kurjak će biti izveden iz ADG-ovog borbenog oklopnog vozila Wahash koje je ove godine predstavljeno na IDEX-u, a sličnosti su zaista velike: ovjes, trup, smještaj motora i posade, poklopci za pješaštvo, karakteristično južnoafrički vjetrobran vozača i propeleri.

Najveća je razlika u pogonu, jer Wahash ima 8×8 dok bi Kurjak trebao biti u verziji 6×6. Forme bočnog trupa se razlikuju, pa Wahash ima izrazitu V formu, dok Kurjak ima ravne strane. Kurjak bi također trebao biti lakši s 25 tona, prema 32 tone starijeg brata. Pitanje je i kako su riješena vrata za pješaštvo, ali Wahash koristi klasična vrata i sklopive stepenice, što je nezgrapno rješenje prema hidrauličnoj rampi, iako ima svojih prednosti.

Maksimalna brzina na kopnu trebala bi iznositi 115 km/h, a u vodi 10. Moći će se ukrcati 8 vojnika uz tročlanu posadu, a glavno oružje biti će DUOS s 30mm topom. Očito je nemoguća tvrdnja iz Srboauta da će imati oklop tenka, no trebao bi imati zaštitu STANAG razine 4, što nema niti jedno vozilo VS osim tenka M-84, a pruža zaštitu od metaka kalibra 14,5mm. Već bi i to bio golemi skok u odnosu na Lazara, a eventualni kompleti dodatnog oklopa koji bi zaštitu digli na razinu 6 stavili bi Kurjak u istu kategoriju zaštite u kojoj je Patria AMV. Provede li se razvoj uspješno te započne serijska proizvodnja, Vojska Srbije mogla bi dobiti odlično borbeno vozilo koje u svakom smislu nadmašuje Lazara.

Planira se proizvodnja 3 vojne varijante, borbene, zapovjedne i izvidničke, te posebna verzija za policiju, iako je za to mnogo vjerojatnija žandarmerija. U tim bi se ulogama Kurjak trebao pokazati vrlo dobar, iako bi dimenzijama, pretpostavljenim na temelju Wahasha, ipak bio prevelik i preuočljiv za izviđanje.

Operativno i tehnološki bio bi znatan iskorak za VS, no pitanje je kako će se na proizvodni potencijal odraziti konkurencija Lazaru u kojeg je utopljeno mnogo vremena, novaca i propagande, iako ga Kurjak po svemu nadilazi.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ BiH slavi 29. obljetnicu utemeljenja: ‘Izraz povijesne težnje hrvatskog naroda za jednakošću s druga dva naroda’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) čestita svim utemeljiteljima, članicama i članovima, simpatizerima i glasačima 29. obljetnicu utemeljenja HDZ-a BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

-18. kolovoza je povijesni nadnevak za stožernu stranku hrvatskog naroda. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osnovana je na današnji dan prije 29. godina u Sarajevu, te je bila sudionikom nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Iz HDZ-a BiH navode da su prije 29. godina njihovi utemeljitelji osnovali stranku koja je bila ključ i predvodnik očuvanja svoga identiteta, kulture i jezika.

-Zato im posebno hvala, jer su utkali put svemu onome što je HDZ BiH danas – priopćeno je.

Istaknuto je da se HDZ BiH i u Domovinskom ratu i poslije, pokazala kao snažna i ozbiljna stranka koja se i sada kvalitetno priprema za sve izazove.

“Posebna čestitka i zahvala za doprinos i našoj Mladeži, Zajednici žena, Klubu utemeljitelja, Odboru za branitelje i Političkoj akademiji HDZ BiH na njihovom doprinosu u djelovanju HDZ-a BiH”. stoji u priopćenju.

Dodaju da HDZ BiH u programu i statutu ima jasno definirane vrijednosti, od demokracije, slobode i poštovanja ljudskih prava do domoljublja, zaštite nacionalnih interesa i rada za kvalitetniji život hrvatskih ljudi. Ključna je odrednica oko koje se okuplja i koja će držati razinu zaštite onog ljudskog među narodima u BiH, pri stvaranju funkcionalne i europske zemlje.

“HDZ BiH još više će se zalagati za ustavno domoljublje, koje može biti osnova za rješavanje problema u BiH, jer naša domovina BiH mora preživjeti kao zemlja tri konstitutivna naroda s legitimitetom. Naši zahtjevi su legitimni, konstruktivni i vode BiH k europskim vrijednostima i međunarodnim organizacijama, prije svega, prema Europskoj uniji NATO-u”, priopćeno je.

Ističu da je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine utemeljena kao izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda za jednakošću s drugim narodima, slobodom i demokracijom, kao jedinstvo izvorne hrvatske političke misli i europskoga usmjerenja.

“HDZ BiH čestita svim utemeljiteljima, članicama i članovima, simpatizerima i glasačima 29. obljetnicu utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine”, stoji u priopćenju za javnost HDZ-a BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari