Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: HDZ na vrhu, SDP tone

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz studenog). U odnosu na lanjski prosinac stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad od 2,7 postotnih bodova (s lanjskih 30,8 posto na sadašnjih 28,1 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,0 posto prema 17,4 posto iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (22,3 posto) i ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotna boda.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (prema 12,1 posto iz studenog). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 1,4 postotnih bodova (s lanjskih 11 posto na sadašnjih 12,4 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,3 posto (prije mjesec dana 6,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi pad (s lanjskih 7,5 na sadašnjih 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (Živi zid i Most), dok su preostale dvije (HDZ i SDP) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo jedne od četiri vodeće stranke (Živi zid za 1,4 postotnih bodova).

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,1 posto slijedi HSS (u studenom 3,2 posto), te dvije stranke s potporom od 2,7 posto (Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365). Slijedi HNS s 2,1 posto, Pametno s 1,9 posto, Glas s 1,7 posto. Iznad 1 posto izborne potpore su i IDS i Hrast (po 1,5 posto). Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,8 posto (prema prošlomjesečnih 13,3 posto).

Drugi mjesec zaredom najpozitivniji ‘Nitko’

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži “Nitko” (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,3 posto (prema 21,1 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,4 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,4 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,2 posto (prema 4,9 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u studenom 6,8 posto). Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića u aktivnu politiku podigla su njegov izbor na 5,2 posto (s 2,7 posto iz studenog). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,2 posto), Tonino Picula (2,6 posto), Božo Petrov (2,5 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,1 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto s Krešom Beljakom i Mirom Buljem.

Plenković i Bernardić najnegativniji

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 24,4 posto iz studenog). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,8 posto (u studenom 12,6 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,5 posto (prema 11,8 posto iz studenog). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,2 posto izbora (u studenom 7,7 posto), a Zlatko Hasanbegović (6,8 posto prema 4,9 posto iz studenog) i Milan Bandić (6,7 posto prema 5 posto iz listopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (4,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto) i Gordan Jandroković (2,5 posto).

Raste potpora Vladi

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,9 posto građanki/građana (prema 20 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 68,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto (u studenom 62 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 32 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,8 posto (u studenom je iznosila 50,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). To je nova najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,14 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,90 (u studenom 1,89).

Brodogradnja najvažniji događaj

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana, kao i u prethodna dva mjeseca, su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 16,7 posto hrvatskih građana. Osvajanje Davisovog kupa je drugi najvažniji događaj za 15,9 posto građana, dok je izručenje Ivice Todorića i njegovo puštenje iz pritvora u Remetincu uz jamčevinu na trećem mjestu s izborom od 11,9 posto. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja mladih je izbor 10,7 posto građana, dok su rasprave o mirovinskoj i poreznoj reformi najvažnija tema za njih 10,2 posto.

Četiri su teme s izborom većim od 4 posto: pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj i protumigrantska histerija na društvenim mrežama (5,7 posto), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2 posto), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2 posto) i novi prijepori između predsjednice i Vlade (4,2 posto). Za pet je tema zabilježen izbor viši od 1 posto: obnovljene rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0 posto), rasprave o novoj zakonskoj regulaciji pobačaja (2,0 posto), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7 posto), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu, te prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 6,5 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting pokazuje rast neovisnih lista

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

U središnjem Dnevniku HTV-a nastavljaju s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

HRejting dosad je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljujemo provedena je od 12. do 18. travnja, a razina pouzdanosti je 95 posto.

Evo kako bi građani glasovali da su danas europski izbori

Oni koji prelaze izborni prag, poredani su kao u ožujku. HDZ (25,1%), SDP (15,7%), Živi zid (7,7%), Amsterdamska koalicija (7,6%), Most (6,2%). I svi su u proteklih mjesec dana gubili birače. Most najmanje, Živi zid mnogo više, a HDZ najviše – gotovo 2%. Nove kandidature su iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga. Ne toliko zbog svoje pojave koliko zbog trenutačnog plasmana.

Marijana Petir – koja je do zadnjeg trenutka skupljala potpise, već je nadomak izbornoga praga (4,6). Baš kao i sudac Mislav Kolakušić (4,6). Time su potisnuli listu koalicije koju predvodi Bruna Esih, a zaključuje Zlatko Hasanbegović (4,1) te Hrvatske suvereniste s Ružom Tomašić na čelu i Hrvojem Zekanovićem na začelju (3,9). Njihova koalicija ujedno je jedina u ovoj skupini iznad 3% koja bilježi rast biračke potpore. Nasuprot, Starta Dalije Orešković koji je prošli mjesec bio iznad 4%, a sad je na 3,2%.

Lista Milana Bandića među tri je koje su ovaj mjesec najviše pale, pa je sad na 2,4%. Time se izjednačio s HNS-om. Ni koalicijska lista Pametno-Unija Kvarnera bračnog para Puljak, kako brojevi trenutačno stoje (2,2%), Europski parlamet neće vidjeti. Svi ostali koji su DIP-u predali pravovaljane kandidature dijele 2,4% glasova. Neodlučnih birača je trenutačno manje od 8%.

Velika borba za dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Glasovi pretvoreni u mandate

Projekcije smo radili prema broju zastupnika koje će Hrvatska 26. svibnja i birati – 12! U slučaju da se pitanje ostanka Velike Britanije u Uniji ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg ide kao dosad 11 zastupnika. Među tih 11 sigurnih, bit će najviše HDZ-ovaca – 5. Zatim tri SDP-ovca, a po jedan mandat HRejting daje Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Mostu, piše HRT.

U igri za preostali jedan mandat čak su četiri liste. Među njima više nije kao prošli mjesec HDZ. Te mu je glasove, čini se, uzela Marijana Petir koja se s Mislavom Kolakušićem, koalicijom Neovisni za Hrvatsku – HSP te Hrvatskim suverenistima bori za onog dvanaestog zastupnika u Europskom parlamentu.

Kome su nove liste uzele glasove?

Marijana Petir percipirana je kao desno-konzervativna političarka pa je strankama s tog pola, logično, “otela” najviše glasova. No neočekivano je što birači, pokazuje HRejting, slično percipiraju i Mislava Kolakušića. I on je najviše “naštetio” desnoj strani političkog spektra.

Ulaskom Marijane Petir u izbornu utrku najviše je izgubio Most. Uzela mu je više od 10% birača. Ni Neovisni za Hrvatsku ni HSU ne mogu biti zadovoljni što je uspjela skupiti potpise za kandidaturu. Na njezinu primjeru potvrđuje se da podijeljenost HSS-a na desni i lijevi dio nije prevladana. Bivšoj stranci uzima gotovo 9% birača. Pojavljivanjem Marijane Petir popriličan dio desnog glasačkog tijela gube i Milan Bandić, Hrast, Živi zid te HDZ. Mislavu Kolakušiću okrenulo se gotovo 6% birača Hrasta i Živog zida. Profitirao je dosta i od Neovisnih za Hrvatsku, GLAS-a, Mosta, Milana Bandića i nešto od SDP-a.

Pojava novih lica ili neovisnih lista i dalje ne uspijeva ugroziti dvije najjače stranke, pogotovo HDZ. Njihovi birači i Hrejtingom dokazuju im svoju vjernost. Neovisno o tome biraju li Hrvatski sabor ili Europski parlament, analizirala je Tatjana Munižaba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP će tražiti smjenu Milijana Brkića u Saboru?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ako u Sabor stigne zahtjev Državnog odvjetništva da se Brliću skine zastupnički imunitet, Klub zastupnika SDP-a vjerojatno će predložiti i da ga se razriješi dužnosti potpredsjednika Sabora.

O tome će se, kako neslužbeno doznaje Novi list, razgovarati na sjednici Kluba zastupnika već idući tjedan.

“Nepisano je pravilo da se oporba ne miješa u kadrovska rješenja parlamentarne većine za mjesta potpredsjednike Sabora i obratno. Ali, ovo bi ipak bilo nešto drugo.

U slučaju da Brkić ostane bez zastupničkog imuniteta, ako će zaraditi optužnicu, onda bi logično bilo da on ne može obnašati dužnost potpredsjednika Sabora”, objasnio je jedan visokopozicionirani član SDP-a zašto će socijaldemokrati u Saboru vjerojatno inicirati Brkićevu smjenu ako mu se ukine zastupnički imunitet.

 

Predsjednica o Brkiću: Vrijedi načelo svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari