Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: HDZ na vrhu, SDP tone

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz studenog). U odnosu na lanjski prosinac stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad od 2,7 postotnih bodova (s lanjskih 30,8 posto na sadašnjih 28,1 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,0 posto prema 17,4 posto iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (22,3 posto) i ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotna boda.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (prema 12,1 posto iz studenog). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 1,4 postotnih bodova (s lanjskih 11 posto na sadašnjih 12,4 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,3 posto (prije mjesec dana 6,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi pad (s lanjskih 7,5 na sadašnjih 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (Živi zid i Most), dok su preostale dvije (HDZ i SDP) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo jedne od četiri vodeće stranke (Živi zid za 1,4 postotnih bodova).

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,1 posto slijedi HSS (u studenom 3,2 posto), te dvije stranke s potporom od 2,7 posto (Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365). Slijedi HNS s 2,1 posto, Pametno s 1,9 posto, Glas s 1,7 posto. Iznad 1 posto izborne potpore su i IDS i Hrast (po 1,5 posto). Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,8 posto (prema prošlomjesečnih 13,3 posto).

Drugi mjesec zaredom najpozitivniji ‘Nitko’

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži “Nitko” (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,3 posto (prema 21,1 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,4 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,4 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,2 posto (prema 4,9 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u studenom 6,8 posto). Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića u aktivnu politiku podigla su njegov izbor na 5,2 posto (s 2,7 posto iz studenog). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,2 posto), Tonino Picula (2,6 posto), Božo Petrov (2,5 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,1 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto s Krešom Beljakom i Mirom Buljem.

Plenković i Bernardić najnegativniji

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 24,4 posto iz studenog). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,8 posto (u studenom 12,6 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,5 posto (prema 11,8 posto iz studenog). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,2 posto izbora (u studenom 7,7 posto), a Zlatko Hasanbegović (6,8 posto prema 4,9 posto iz studenog) i Milan Bandić (6,7 posto prema 5 posto iz listopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (4,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto) i Gordan Jandroković (2,5 posto).

Raste potpora Vladi

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,9 posto građanki/građana (prema 20 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 68,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto (u studenom 62 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 32 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,8 posto (u studenom je iznosila 50,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). To je nova najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,14 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,90 (u studenom 1,89).

Brodogradnja najvažniji događaj

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana, kao i u prethodna dva mjeseca, su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 16,7 posto hrvatskih građana. Osvajanje Davisovog kupa je drugi najvažniji događaj za 15,9 posto građana, dok je izručenje Ivice Todorića i njegovo puštenje iz pritvora u Remetincu uz jamčevinu na trećem mjestu s izborom od 11,9 posto. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja mladih je izbor 10,7 posto građana, dok su rasprave o mirovinskoj i poreznoj reformi najvažnija tema za njih 10,2 posto.

Četiri su teme s izborom većim od 4 posto: pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj i protumigrantska histerija na društvenim mrežama (5,7 posto), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2 posto), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2 posto) i novi prijepori između predsjednice i Vlade (4,2 posto). Za pet je tema zabilježen izbor viši od 1 posto: obnovljene rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0 posto), rasprave o novoj zakonskoj regulaciji pobačaja (2,0 posto), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7 posto), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu, te prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 6,5 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miro Kovač i Milijan Brkić neće biti na HDZ-ovim listama

Objavljeno

na

Objavio

Iako su rezultati unutarstranačkih izbora to dali naslutiti, sada je definitivno jasno da su bivši zamjenik šefa HDZ-a Milijan Brkić i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač otpisani iz participiranja u visokoj politici. Najmanje do kraja ere Andreja Plenkovića, stoji u analizi Jutarnjeg lista.

Naime, nekad drugi najmoćniji čovjek vladajuće stranke Brkić i nedavni Plenkovićev protukandidat za šefa stranke Kovač nisu se našli čak ni na širem popisu zagrebačkog HDZ-a, koji je kao i sve druge županijske organizacije, u središnjicu stranke poslao svoj prijedlog kandidata i kandidatkinja za izborne liste, piše Jutarnji list.

Zagrebačka organizacija poslala je u “centralu” popis s čak 51 imenom, ali i takav nije bio dovoljno širok za Kovača i Brkića. Njih dvojica nisu se našli čak ni među predloženim imenima u svojoj matičnoj filijali HDZ-a: u Stenjevcu (Brkić) i Donjem Gradu (Kovač).

Na popisu su se, naravno, uz premijera Andreja Plenkovića i ministre sa zagrebačkom adresom (Medved, Ćorić, Beroš, Pavić, Aladrović, Grlić-Radman, Obuljen Koržinek), našli glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković, donedavni ministar obrane Damir Krstičević, glavni državni inspektor Andrija Mikulić, ali i glasnogovornik Vlade Marko Milić – kojeg je, baš kao i njegova šefa Plenkovića, predložila HDZ-ova podružnica na Črnomercu.

– Tamošnja organizacija nam je umjesto dva prijedloga, kako smo zamolili sve gradske ogranke, na koncu poslala čak šest. Uz predsjednika stranke Andreja Plenkovića, nominirali su i nekoliko njegovih bliskih suradnika – ministra Marka Pavića, glasnogovornika Vlade Marka Milića i Plenkovićeva stranačkog operativca Marija Kapulicu. Ne znam što će odlučiti vrh stranke i hoće li se glasnogovornik Vlade Milić na koncu zaista naći na saborskoj listi HDZ-a u jednoj od zagrebačkih izbornih jedinica – kaže izvor Jutarnjeg.

Na popisu je i, kako tvrde izvori iz zagrebačkog HDZ-a, budući HDZ-ov “teškaš” Krunoslav Katičić. – Nakon što je kao državni tajnik (u Ministarstvu državne imovine) nedavno imenovan zamjenikom glavnog tajnika stranke, prilično sam siguran da će biti na listi HDZ-a u jednoj od izbornih jedinica na parlamentarnim izborima i da će kroz dogledno vrijeme zamijeniti Gordana Jandrokovića na mjestu glavnog tajnika HDZ-a. Pretpostavljam da će Jandroković, ako HDZ, naravno, pobijedi na izborima, ili još jednom biti šef Sabora ili će u Vladu – kaže sugovornik Jutarnjeg iz HDZ-a.

Nakon što se već neko vrijeme spekulira da će HDZ-ovu listu u petoj izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) nositi ministar financija Zdravko Marić iako nije član stranke, te da će na listi biti i Plenkovićevi relativno friški ministri Josip Aladrović i Mario Banožić, Jutarnji list neslužbeno doznaje da bi se na saborskoj listi HDZ-a u toj jedinici mogla naći i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, koja je iz Plenkovićeve Vlade morala otići pritisnuta aferom, te da bi još jedan saborski mandat mogao uživati i Stevo Culej.

– Mogu vam potvrditi da je točna vaša informacija da su Žalac i Culej na širem popisu prijedloga kandidata i kandidatkinja koje je HDZ-ova organizacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji uputila u središnjicu stranke u Zagreb – neslužbeno je poručio tamošnji član HDZ-a.

Ako se Culej stvarno nađe na listi HDZ-a u V. izbornoj jedinici, to bi bilo svojevrsno iznenađenje jer, uz to što je Culej otvoreno znao kontrirati, pa i provocirati predsjednika stranke Andreja Plenkovića, u kampanji za predsjedničke izbore podržavao je Miroslava Škoru, a ne kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović. Stranačkoj stezi se pokorio tek nakon što je Škoro ispao u prvom krugu izbora.

Što će biti s Marijanom Petir, još se ne zna jer, kako piše dnevnik, bivša zastupnica u Europskom parlamentu još razgovara i s Miroslavom Škorom i s HDZ-om oko zajedničkog izlaska na izbore.

– Ako budem sudjelovala na ovim izborima, nastupit ću kao nezavisna kandidatkinja, što ne isključuje suradnju s onim političkim opcijama i pojedincima s kojima mogu postići visoki stupanj suglasnosti oko programskih i vrijednosnih načela – poručila je, među ostalim, Petir putem Facebooka.

Iako se jučer pojavila informacija da bi Petir umjesto u svojoj VI. jedinici, po novom prijedlogu trebala biti jedno od udarnih imena HDZ-a u V. jedinici, gdje bi se za konzervativnije i desnije glasače trebala boriti protiv vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koji je nedavno napustio HDZ i koji će na izborima nositi Škorinu listu, ljudi oko Petir tvrde da ne vjeruju u tu priču i da će ona – ako se dogovori s HDZ-om – biti kandidatkinja u VI. jedinici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Gordan Jandroković: Ovog puta idem po preferencijalne glasove i osvojit ću ih puno

Objavljeno

na

Objavio

O izborima koji su pred nama, kampanji koja je već i prije službenog početka postala žestoka i o svojim političkim protivnicima Gordan Jandroković govorio je za RTL.

Marija Selak Raspudić rekla je da je Jandrokoviću najveća noćna mora da mu se u Saboru pojavi Nino Raspudić. Također ga je izazvala da se stavi na posljednje mjesto na izbornoj listi.

“Već sam stvarno dugo u politici i prošao sam različite situacije, vodio različite političke bitke, ali ova je najbizarnija. Sve sam rekao što sam imao, ne želim više polemizirati, želim obitelji Raspudić svako dobro”, rekao je Jandroković.

“Podatak o 808 preferencijskih glasova je točan, ali 2015. sam osvojio 8100 glasova, više od 12 posto kada sam u Šestoj jedinici bio na trećoj poziciji. Kada sam se borio za preferencijske glasove, ja sam ih i osvajao. 2016. sam bio glavni tajnik i voditelj kampanje i nisam uopće sudjelovao u kampanji tako da taj rezultat i nije mogao biti puno veći jer sam se bavio drugim stvarima. Ovog puta idem po preferencijske glasove i osvojit ću ih puno”, poručio je Jandroković. O sukobu s bračnim parom Raspudić više nije htio govoriti.

O Restart koaliciji: “Program im je neostvariv, a oni su nezreli”

O najavljenoj tužbi protiv Davora Bernardića zbog vrijeđanja rekao je da se na tome radi te da će na vrijeme obavijestiti javnost.

Zadnja dva dana INA je ponovno glavna tema. Oporba tvrdi da je Vlada počinila veleizdaju, druga strana da je to isplativ poslovni potez. Zašto dvije godine nismo znali da sirova nafta putuje na preradu u Mađarsku?

“To je poslovni odnos između Ine i Janafa. Koliko vidim, i jedna i druga tvrtka su tu našle svoj poslovni interes, ne vidim u tome ništa spornog. Vjerojatno, da izbori nisu za mjesec i nešto više dana, o tome ne bismo ni govorili. Dakle, čini mi se da se ovdje radi o pokušaju oporbe i određenih interesnih grupa da otvore tu temu kako bi naštetili Vladi i ne vidim tu ništa sporno”, komentirao je Jandroković.

Komentirao je program koji je predstavila Restart koalicija.

“Čini mi se da je program ustvari skup njihovih želja. Nije realan, provediv ni ostvariv i ne korespondira s vremenom u kojem mi živimo, a osim toga, vodeći ljudi Restart koalicije ne pokazuju dovoljno zrelosti, odgovornosti i ozbiljnosti da bi mogli voditi zemlju”, komentirao je konkurenciju Jandroković.

Za program HDZ-a rekao je da je u finalnoj fazi izrade te da će uskoro biti objavljen javnosti.

Posebno važnom Jandroković je istaknuo vijest da će Hrvatska od Europske unije u sljedeće četiri godine dobiti 10 milijardi eura pomoći zbog krize izazvane koronavirusom.

“Izvanredno će pomoći gospodarskom oporavku Hrvatsku. Radi se o velikom uspjehu hrvatske državne politike i da nismo na mjestu predsjedatelja EU-om, da nemamo premijera kakvog imamo… Neki su ga nazivali ‘briselskim ćatom’, a on se izborio za ovo. Uvjeren sam da će građani prepoznati o kakvoj se važnoj stvari radi. Ovo je jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike uopće”, rekao je Jandroković.

Na parlamentarnim izborima ne očekuje nove “crne labudove”.

“Nakon zadnjih unutarstranačkih izbora HDZ se konsolidirao, stabilizrao unutar redova i očekujem vrlo dobar rezultat, da će ljudi prepoznati odgovornu, ozbiljnu politiku koja je odgovorila na najveći izazov koji se dogodio od Domovinskog rata, koronakriza i potres. Vjerujem da će ljudi suditi po tome tko može osigurati budućnost za njih, njihovu djecu, starije, one socijalno ugrožene. Pred nama je ozbiljno vrijeme i ono traži ozbiljne ljude”, rekao je Jandroković.

“Ne trebaju nam koalicije, vjerujemo hrvatskom narodu”

Nije htio govoriti o konkretnima imenima koja će biti na njihovim listama: “Do 16. lipnja odredit ćemo tko će sve biti kandidati i kandidatkinje, ali sigurno je da ćemo ići s najjačim imenima”.

Velika bitka vodit će za Slavoniju, Miroslav Škoro je na predsjedničkim izborima osvojio pet od šest istočnih županija, a HDZ je sada napustio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Jandroković kaže da se nikoga ne boje te je uvjeren u dobar rezultat.

“Kao što smo najavili, ići ćemo sami na izbore, ne trebamo koalicije, vjerujemo u hrvatske građane, hrvatski narod, da će prepoznati sve dobro što smo napravili i kako je HDZ vodio Hrvatsku u ovim trenucima. Idemo hrabro i odvažno na te izbore. Svjesni smo da je konkurencija zahtjevna, ali isto tako vjerujeme u sebe, imamo što ponuditi i to ćemo dokazati”, poručio je Jandroković.

“Ja sam čovjek s terena, nisam činovnik”

Za, sada već raspušteni saziv Sabora, koji je ocijenjen najgorim u povijesti, kaže: “Ne bih jednoznačno govorio. Ako pogledate brojke, tu je najviše radnih dana, donesenih zakona. U trenucima kad je bilo zaista teško pokazali smo zajedništvo. Sve parlamentarne stranke sudjelovale su u radu tijekom koronakrize i donijeli smo mnogo važnih zakona. Isto tako ima zastupnika koji rade namjerne egzibicije, prelazi se granica, ljudi to gledaju i daju nam ocjene”.

Jandrokoviću često spočitavaju da je bio blizak s četiri predsjednika HDZ-a i sve ih “preživio”.

“Ja sam u politici već 18 godina, moja odluka da idem u HDZ povezana je s mojim svjetonazorom i ja sam se vezao za tu političku opciju, vrijednosno sam u HDZ-u, prihvaćam njegov program, njegove vrijednosti. Bio sam uvijek lojalan stranci. Predsjednici su se mijenjali, no nije istina da sam bio u prvom krugu suradnika Sanadera, Kosor, posebno Karamarka. Bio sam tu, bio sam izabran na saborima HDZ-a, u Hrvatski sabor, bio sam na čelu županijskih organizacija. Ja sam čovjek koji je došao s terena, nisam činovnik, imam punokrvni karakter. Poštujem sve bivše predsjednike, sve što su napravili, radili su i neke greške kao i svi mi. Ali danas je predsjednik Andrej Plenković i želim s njim doći do još jedne pobjede”, rekao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari