Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: Od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast

Objavljeno

na

Prema mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskopu, od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast. SDP je na novoj, najnižoj razini u 15 godina, Most i Živi zid također su u padu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, “Nitko” je na drugom mjestu, a premijer Andrej Plenković treći. On je ujedno i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, slijedi ga Davor Bernardić i “Svi političari”.

Što se tiče smjera kretanja zemlje, 72 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a 19,8 ih misli suprotno. Problemi u pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju te afera s lažnim SMS-ovim najvažniji su događaji mjeseca.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima ni afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativan rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranake: Glas (1,8 posto), HNS i IDS (1,7 posto), Hrast (1,2 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,3 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visok udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 12,4 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,5), Pametno (+1,3), Glas i Hrast (po +0,9) te HSS i BM 365 (+0,6).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je da ni ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke Davora Bernardića, koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto) te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3 posto.

Razina potpore politici Vlade u dvadeset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je bila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana bila je 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj), i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS-ova u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto. Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu sa 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto – rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto). Pet je tema zabilježilo izbor viši od 1 posto: događaji vezani za Agrokor (5,0 posto), sukobi u SDP-u (3,8 posto), rasprave o poreznoj reformi (2,8 posto), zatvaranje malih trgovina (cvjećarnica, ribarnica, slastičarna) od strane poreznika zbog 10-ak kuna viška u blagajni (1,8 posto), priprema prosvjeda u Vukovaru od strane gradonačelnika Penave (1,5 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,4 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Pokušaj zataškavanja i moralnog opravdavanja zločina

Objavljeno

na

Objavio

Pobjednici, pogotovo kada trijumfiraju na izborima, euforično slave pobjedu. U izbornom stožeru Željka Komšića, nakon što je postalo jasno da će on uvjerljivo pobjediti Dragana Čovića, bar na osnovu onog što se vidjelo na ekranu za vrijeme njegovog televizijskog obraćanja, ne samo da nije bilo euforije, već se uopće nije slavilo. Što više vladala je komorna atmosfera dok se “pobjednik obraćao javnosti”.- Nemate razloga brinuti se, ja ću biti i vaš predsjednik, bez obzira što vi niste glasali za mene, poručio je Komšić svojim sunarodnjacima, dok je iza njeg stajao Hrvatofob Reuf Bajrović jedan od arhitekata Komšićevog uspijeha temeljenog na mržnji prema Hrvatima i sotoniziranje Čovića. Iz obraćanja kojeg mu je, vjerojatno koncipirao dvojac Bajrović- Suljagić, nedvosimsleno  se može isčitati Komšićevo priznanje kako je on nametnut Hrvatima, s kojima osim imena nema ničeg zajedničkog.

Iz onog što se vidjelo na televizijskim ekranima stekao se dojam kao da su i on sam i njegovi sljedbenici bili zatečeni, bolje reći zaprapašteni izbornom “pobjedom”. Kao da su se pitali što uradismo, ili tko ovo uradi? Kako što se pita zločinac, nakon što iz mržnje usmrti žrtvu, ili organizira ubojstvo. Zatečenost “uspjehom” Željka Komšića, razumnjiva je zbog činjenice kako je po broju osvojenih glasova, njegov “izborni trijumf” višestruko nadmašio rezultat njegove Demokratske fronte. Što će reći kako je “u zločinu” netko sa strane imao prste, presudio žrtvi.

U isto vrijeme kolone automobila sa zalenim zastavama su trubile ulicama Sarajeva slaveći pobjedu Stranke demokratske akcije, dok je lider ove stranke pravdao preglasavanje Hrvata u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći kako je Komšićeva pobjeda u skladu s ustavom i zakonom, te da se u ovom zemlji “neće raditi po željama Dragana Čovića”. S kolikim brojem glasova je SDA sudjelovala u prljavoj raboti nametanja Komšića Hrvatima, teško je reći, ali izjave Bakira Izetbegovića u izbornoj noći i tijekom predizborne kampanju, jasno ukazuju- sigurno ne mala.

Dvostruka igra

Poglavar Islamske zajednice reis-ul-lema Husein efendija Kavazović nekoliko dana prije izbora u intervju Večernjem listu poručio je, međutim, kako “nije dobro da jedan narod bira zastupnike iz drugog naroda”.

Ta njegova izjava među Hrvatima u BiH dočekana je s odobravanjem i olakašenjem. Znatan dio Hrvata vjerovao je kako će resova izjava muslimanske vjernike odvratiti od namjere da Hrvatima određuju tko će ih predstavljati. Efendijine riječi, istovremeno su, na Hrvate djelovale apaurinski, kao i kampanja HDZ BiH, kojom se “prijateljima Bošnjacima pružala ruka”, klelo u ljubav prema Domovini”, kako bi se omekšala odioznost koju su Komšić, i njegovi politički i medijski pomagači stvarala prema Čoviću i HDZ-u. Zbog toga je, uz ostalo, izostao masovni izlazak Hrvata na birališta, kako bi spriječili majorizaciju. Uljujani su bili u uvjerenje, kako se ovaj (treći) put to neće dogoditi.

Oni koji su sumnjali u iskrenost reisovih riječi, ispostavilo se, bili su u pravu, nakon što su mediji objavili da su imami na džumama vjernicima preporučivali da glasaju za Džaferovića i za Komšića.- Pa, ako su u porodici tri člana s pravom glasa, neka dva glasa idu Džaferoviću, a jedan Komšiću”, glasio je, prema medijskim objavama, naputak imama vjernicima.Jesu li oni to radili bez znanja reisa Kavazovića, ili po njegovoj instrukciji, ostaje da nagađamo?

Zataškavanje i moralno opravdavanje zločina

Nakon tjedan dana šutnje političkog i medijskog Sarajeva, tjedan u kojem su hrvatski mediuji i političari iskazivali ogorčenost nametanjem Komšića, uslijedit će “kontranapad iz Sarajeva- “zataškavanje i moralno opravdavanaje zločina”. Kada izgovaramo zločin obično mislimo na onaj najgori- ubojstvo čovjeka, lišavanje života. No, kada razložimo tu riječ, vidjet ćemo njezino jasno zanačenje: zlo-činiti. A zlo činiti, nedvojbeno znači i drugima oduzimati prava. Nema sumnje kako je odzimati pravo Hrvatima da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih, zlo-učinjeno, ili učinjen zločin prema jednom narodu.

Novinarka Dženana Karup Druško, koja je stekla slavu medijskim istraživanjima zločina kojeg su počinili pripadnici HVO-a nad Armijom BiH, ne i višesruko brojnijih zločina ARBiH nad Hrvatima, likujući zbog pobjede Komšića koji je, “pomeo Čovića” pokušala je moralno opravdati gaženje izborne volje Hrvata tvrdnjom “kako su za Komšića glasali građani, dok Čović nema legitimitet predstavljati Hrvate, jer većina Hrvata za njega nije glasovala”. Piscu ovih redaka nedavno je novinar u dopisništvu BHRT-a u Mostaru prenio pitanje urednice iz Sarajeva, “kako komentiram to što je Komšić pobjedio u urbanim sredinama, dok su za Čovića glasali Srbi”? Izbjegavanje spominjanja nacionalnog određenja Komšićevih glasača i osporavanje uvjerljive pobjede Čovića, među hrvatskim biračima, nije ništa drugo do pribavljanje alibija za učinjeni zločin.

Na isti način se može tumačiti i tvrdnja kako će Komšić u tročlanom Predsjedništvu BiH u kojem po Ustavu trebaju sjediti Bošnjak, Hrvat i Srbin, predstavljati građane, dok će Džaferović, i Dodik predstavljati Bošnjake i Srbe. Na tu tvrdnju dužnosnika DF-a izrečenu u emisiji Zabranjeni forum, Nove bh televizije (bivša Pink BiH) izostalo je logično pitanje, a tko će onda predstavljati Hrvate? I tko im to pravo oduze?

No, pobornici zločina majorizacije Hrvata i na to imaju lakonski odgovor: “Sve je po Ustavu i zakonu”.

Tko god pažljivo pročita Ustav jasno mu je kako su ustavotvorci, potpisnici Daytonskog sporazuma, predvidjeli da će Hrvata, Bošnjaka i Srbina, birati Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Nametnutim Izbornim zakonom, to što u Ustavu nije jasno definirano, omogućeno je da se zloupotrijebi, odrednicom da se iz, izvorno, hrvatsko bošnjačke Federacije, kao jedne izborene jedinice s višestruko brojnijim Bošnjacima, biraju dva člana Predsjedništva, jedan iz reda Bošnjaka i jedan iz reda Hrvata- u Predsjedništvo BiH.

To što pisac ovih redova, ili bilo tko drugi, tvrdi kako je nešto neustavno, nema, međutim, nikakvu pravnu snagu. To treba reći Ustavni sud BiH, kao vrhovni tumač Ustava, i zato je neobično važno uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH, da ocjeni ustavnost odredbe Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jer je očito da ona omogućava gaženje prava jednog naroda.

Jedanako tako i tvdnja kako je izbor Željka Komšića u skladu sa zakonom, ne znači kako je to ispravno i dobro. Jer, kao što reče premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić i masovna pogubljenja Židova, Roma i drugih obavljana su po zakonima nacističke Njemačke, pa nitko normalan neće reći kako to nije zločin, samo zato jer je činjen u skladu sa zakonom.

Osim moralnog opravdavanju zločina, pobornici majorizacije Hrvata idu korak dalje, pa oduzimanje prava Hrvatima u političkom zastupanju, njihovim preglasavanjem, nastoje predstaviti kao moralni imperativ “građana i patriota”, svaljivanjem krivnje za to na Čovića i HDZ.

Kažu Čović se grlio s ratnim zločincem (Dariom Kordićem) i slavio udruženi zločinački podhvat ( obljetnice uspostave HR HB). Zato smo mi, hoće reći,  zahvaljujući našoj brojnosti i moralnoj superiorniji, preglasali vas fašiste. Oduzeli vam pravo birati, jer vi to ne zaslužujete. Čisti nacizam.

To je tipično obrazloženje nasilnika, koji za premlaćivanje ili ubojstvo žene, nastoji opravdati zločin prebacujući krivnju za svoj postupak na žrtvu: “Pa, sama je to tražila”. “Ona je kriva zato što sam ju ubio.” Usput govoreći jedan od arhitekata Komšiševog uspijeha- Emir Suljagić, kakve li slučajnosti, i jeste obiteljski nasilnik- čovjek koji je tukao vlastitu suprugu.

Zlo činiti- a dobru se nadati?

Bošnjaci koji su glasajući za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, oduzeli Hrvatima pravo izabari svog predstavnika u najviši organ države BiH, trebali bi se zapitati, kako bi se osjećali kada bi Hrvati, kao, hipotetski govoreći, brojniji narod u FBiH, izabrali Fikreta Abdića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uz objašnjenje da su Bošnjaci sami zato krivi, ili drugi kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer su odavali počast ratnom zločincu Rasimu Deliću i slavili zločine Armije RBiH nad Hrvatima, kao vojne pobjede.

Da zaključimo. Nametanjem Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, suprotno većinskoj izbornoj volji Hrvata, Hrvatima su oduzeta prava političkog predstavljanja. Zlo je učinjeno i zlo se ne može opravdati. Na narodna mudrost kaže- ne može se zlo činiti, a dobru se nadati.

Milan Šutalo/hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Dragan Čović se sastao sa Grabar Kitarović, Plenkovićem i Jandrokovićem

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora RH Goranom Jandrokovićem i ministricom vanjskih poslova i potpredsjednicom Vlade Marijom Pejčinović Burić, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Tema razgovora bili su odnosi između dviju zemalja, političke prilike u Bosni i Hercegovini nakon Općih izbora i perspektive njenog euro-atlantskog puta.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić i predsjednik Sabora RH Goran Jandroković su čestitali na povijesnom rezultatu grupacije stranaka predvođenih Hrvatskim narodnim saborom na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem.

Sjenu na izborni proces stavlja činjenica da su još jednom svjesno iskorištene neustavne odredbe izbornog zakona protiv suverenog prava hrvatskog naroda na slobodan politički izbor. Svi su sugovornici jednoglasno utvrdili kako su izmjene izbornog zakona, a sukladno odluci Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, od ključnog značaja za demokratsku stabilnost u narednome razdoblju.

One moraju osigurati autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje i Hrvata kao konstitutivnog naroda. Republika Hrvatska će nastaviti pružati bezrezervnu potporu legitimnim zahtjevima hrvatskog naroda za jednakopravnošću u kontekstu izmjena izbornog zakona, ali i prava na potpuno političko sudjelovanje i suodlučivanje na svim razinama vlasti u BiH kako je definirano ustavom i njegovim temeljnim principima.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari