Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: Od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast

Objavljeno

na

Prema mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskopu, od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast. SDP je na novoj, najnižoj razini u 15 godina, Most i Živi zid također su u padu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, “Nitko” je na drugom mjestu, a premijer Andrej Plenković treći. On je ujedno i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, slijedi ga Davor Bernardić i “Svi političari”.

Što se tiče smjera kretanja zemlje, 72 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a 19,8 ih misli suprotno. Problemi u pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju te afera s lažnim SMS-ovim najvažniji su događaji mjeseca.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima ni afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativan rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranake: Glas (1,8 posto), HNS i IDS (1,7 posto), Hrast (1,2 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,3 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visok udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 12,4 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,5), Pametno (+1,3), Glas i Hrast (po +0,9) te HSS i BM 365 (+0,6).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je da ni ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke Davora Bernardića, koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto) te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3 posto.

Razina potpore politici Vlade u dvadeset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je bila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana bila je 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj), i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS-ova u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto. Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu sa 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto – rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto). Pet je tema zabilježilo izbor viši od 1 posto: događaji vezani za Agrokor (5,0 posto), sukobi u SDP-u (3,8 posto), rasprave o poreznoj reformi (2,8 posto), zatvaranje malih trgovina (cvjećarnica, ribarnica, slastičarna) od strane poreznika zbog 10-ak kuna viška u blagajni (1,8 posto), priprema prosvjeda u Vukovaru od strane gradonačelnika Penave (1,5 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,4 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović-Burić: Srbija nije spremna suočiti se s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a da se Srbija nije spremna suočiti s prošlošću, otežavajući tako rješavanje ratnog naslijeđa, kao što je sudbina nestalih i suđenje ratnim zločincima.

“U Srbiji, nažalost, i dalje nema političke volje za suočavanjem s prošlošću i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeća što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili suđenja za ratne zločine”, rekla je Pejčinović-Burić, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Ona je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a koje je razmotrilo aktualnu političku situaciju u jugoistočnoj Europi.

Šefica hrvatske diplomacije ponovo je upozorila na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i ustava BiH kao i odluka ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva.

“Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda ključ je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti BiH”, rekla je Pejčinović-Burić.

Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je istaknula potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozračja koje će omogućiti konstruktivni nastavak dijaloga.

Europski ministri su o situaciji u Ukrajini, posebno u Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu razgovarali s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom.

Istaknuli su da Rusija mora poštivati međunarodno pravo i međunarodne norme, uključujući pravo nesmetanog prolaza i plovidbe te su zatražili trenutačno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova.

Države članice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, stoji u priopćenju.

U pogledu Irana potvrđena je predanost provedbi Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balističkim programom te stanjem ljudskih prava.

Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a za EU i Hrvatsku angažman u toj zemlji važan je, između ostaloga, i zbog toga što tamo živi znatan broj građana porijeklom iz Unije, uključujući oko 5000 pripadnika hrvatske zajednice.

Uoči ministarskog sastanka EU-a i Afričke unije 21-22 siječnja 2019. u Bruxellesu, vijeće je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jačanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.

Na marginama vijeća za vanjske poslove održan je na inicijativu Italije sastanak ministara država članica EU-a srednjeg i istočnog Mediterana na kojem se razgovaralo o migracijama, budućem Višegodišnjem financijskom okviru kao i o jugoistočnoj Europi, navodi se u priopćenju MVEP-a.

(Hina)

 

Mladen Pavković: Što bi se dogodilo da smo izgubili Domovinski rat?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari