Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: Od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast

Objavljeno

na

Prema mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskopu, od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast. SDP je na novoj, najnižoj razini u 15 godina, Most i Živi zid također su u padu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, “Nitko” je na drugom mjestu, a premijer Andrej Plenković treći. On je ujedno i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, slijedi ga Davor Bernardić i “Svi političari”.

Što se tiče smjera kretanja zemlje, 72 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a 19,8 ih misli suprotno. Problemi u pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju te afera s lažnim SMS-ovim najvažniji su događaji mjeseca.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima ni afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativan rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranake: Glas (1,8 posto), HNS i IDS (1,7 posto), Hrast (1,2 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,3 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visok udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 12,4 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,5), Pametno (+1,3), Glas i Hrast (po +0,9) te HSS i BM 365 (+0,6).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je da ni ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke Davora Bernardića, koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto) te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3 posto.

Razina potpore politici Vlade u dvadeset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je bila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana bila je 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj), i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS-ova u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto. Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu sa 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto – rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto). Pet je tema zabilježilo izbor viši od 1 posto: događaji vezani za Agrokor (5,0 posto), sukobi u SDP-u (3,8 posto), rasprave o poreznoj reformi (2,8 posto), zatvaranje malih trgovina (cvjećarnica, ribarnica, slastičarna) od strane poreznika zbog 10-ak kuna viška u blagajni (1,8 posto), priprema prosvjeda u Vukovaru od strane gradonačelnika Penave (1,5 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,4 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović najavljuje borbu protiv ‘jugozomboida’

Objavljeno

na

Objavio

Nezavisni saborski zastupnik Željko Glasnović koji se nalazi na listi Neovisnih za Hrvatsku poprilično je iznenadio novim predizbornim posterom.

Glasnović  pozira u borbenom stavu te šakom i sa smiješkom na licu razbija imaginarno staklo.

Na posteru je napisano “Jugozomboidi imaju plan za Hrvatsku” i “Svaki ima plan dok ne dobije šaku u glavu!”.

Komentari na Facebooku mahom su pozitivni pa je jednima ovo ”legendarno”, drugi ”pozdravljaju domovinu”, a treći tvrde da će se ”komunisti sami međusobno poubijati”, prenosi Večernji List

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Petir: Ja svoj obraz neću prodati, ne želim da se srame oni koji su me podržali

Objavljeno

na

Objavio

Marijana Petir bila je gošća N1 studija uživo u kojemu je pozvala sve one kojima je stalo da pokažu da Hrvatska ide u boljem smjeru da podrže njenu listu na europkim izborima.

Petir kaže da uglavnom dobiva pozitivne povratne informacije, da je građani podržavaju, prilaze joj i hvale njen dosadašnji rad u EP-u.

“Smatram da sam doista osvijestila da se u EP-u  može raditi u interesu Hrvatske”, kaže Petir.

Što se tiče ponude HDZ-a da uđe u stranku prije izbora i da bude kandidatkinja na listi HDZ-a, Petir kaže kako to nije bila opcija jer, iako joj je premijer čestitao na rezultatima, osjećala je nakon njegove ponude da smatra kako to ništa ne vrijedi bez stranačke iskaznice.

“Političko vodstvo HDZ-a nije desni centar. To naravno odvraća stranku od onih ideja zbog kojih su ljudi ušli u HDZ. Ovo što Vlada pokazuje, a HDZ je vodeća stranka u toj Vladi, sigurno nije desni centar”, kaže Petir.

Hoće li joj biti žao što je odbila ponudu HDZ-a ako ne dobije novi mandat u EP-u?

“Ne. Ja politiku smatram pozivom. Smatram da je politika borba za opće dobro i žao mi je što neki političari to ne shvaćaju tako. Mene su moji naučili da domovina, vjera i obraz nisu na prodaju. Ja svoj obraz nikad neću prodati. Ne želim da me se srame moji i oni koji su mi dali podršku”, kaže.

U subotu će, kaže, kao i svake godine, sudjelovati na Hodu za život.

Što se tiče kampanje, nisu, kaže, prevladavale europske teme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari