Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: Od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast

Objavljeno

na

Prema mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskopu, od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast. SDP je na novoj, najnižoj razini u 15 godina, Most i Živi zid također su u padu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, “Nitko” je na drugom mjestu, a premijer Andrej Plenković treći. On je ujedno i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, slijedi ga Davor Bernardić i “Svi političari”.

Što se tiče smjera kretanja zemlje, 72 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a 19,8 ih misli suprotno. Problemi u pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju te afera s lažnim SMS-ovim najvažniji su događaji mjeseca.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima ni afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativan rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranake: Glas (1,8 posto), HNS i IDS (1,7 posto), Hrast (1,2 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,3 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visok udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 12,4 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,5), Pametno (+1,3), Glas i Hrast (po +0,9) te HSS i BM 365 (+0,6).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je da ni ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke Davora Bernardića, koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto) te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3 posto.

Razina potpore politici Vlade u dvadeset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je bila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana bila je 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj), i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS-ova u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto. Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu sa 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto – rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto). Pet je tema zabilježilo izbor viši od 1 posto: događaji vezani za Agrokor (5,0 posto), sukobi u SDP-u (3,8 posto), rasprave o poreznoj reformi (2,8 posto), zatvaranje malih trgovina (cvjećarnica, ribarnica, slastičarna) od strane poreznika zbog 10-ak kuna viška u blagajni (1,8 posto), priprema prosvjeda u Vukovaru od strane gradonačelnika Penave (1,5 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,4 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Posavec: Važnije mi je mišljenje građana i članstva HNS-a nego vodstva stranke

Objavljeno

na

Objavio

Međimurski župan Matija Posavec rekao je u ponedjeljak kako mu je u vezi s izjavom u emisiji “Nedjeljom u dva” da se HNS treba ispričati biračima i članovima zbog ulaska u koaliciju i Vladu s HDZ-om, stiglo više od 1500 poruka potpore i da mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

U izjavi za Hinu Posavec je rekao kako nikad u životu nije dobio više poruka i komentara, njih više od 1500, i da mu ta potpora znači potvrdu ispravnosti njegova stava, koji je isti već godinama i koji je sada, nakon EU parlamentarnih izbora, gdje je bio eksponiraniji kao nositelj liste HNS-a, stigao do puno većeg broja ljudi.

“Moj stav je takav bio i prije dvije godine, kada je on više bio poznat na lokalnoj razini. Sada se jednostavno ‘prelio’ na nacionalne okvire, ali moje stajalište je i dalje isto”, izjavio je Posavec i dodao da je još čvršći u uvjerenju da bi se parlamentarni izbori trebali održati još ove godine.

Na pitanje o stanju u HNS-u i o tome ima li u toj stranci ozbiljne podijeljenosti i jesu li ga njezini čelnici kontaktirali nakon jučerašnja istupa, Posavec je odgovorio kako mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

Rekao je i da su u tijeku unutarstranačke rasprave u kojem smjeru dalje treba ići HNS. Ponovio je kako smatra da treba krenuti novim smjerom, izaći svakako na izbore, pa neka birači kažu treba li stranka na ovaj način biti u koaliciji.

Izjavio je i da ga stranka i stranačka tijela mogu sankcionirati zbog istupa, ali on to ne očekuje jer smatra da se ne može nekoga kazniti zato što ima svoj stav. Još je jedanput rekao da je njegov stav isti od početka ulaska HNS-a u Vladu s HDZ-om. Ako je kurikularna reforma bila razlog te suradnje, istaknuo je, činjenica da ona počinje na jesen znači da je razlog za suradnju prestao postojati.

Sadašnja situacija se mora raščistiti i parlamentarni izbori su najbolje rješenje, istaknuo je Posavec, dodajući da bi se oni trebali održati još ove godine “jer se u ovom trenutku ne zna koja je to parlamentarna većina, tko je u njoj nakon silnih ‘prebjega’ i izlazaka iz stranka i zato što su u ovom trenutku četiri ministra pod aferama, što je nedopustivo”. Na kraju je zaključio da se u ovom trenutku mandat treba vratiti građanima da oni odluče tko će dalje voditi zemlju.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Tko o čemu, HNS o poštenju!

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Premijer Plenković znao je da će ministar Marić podnijeti ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Iz Vlade Republike Hrvatske poslali su kratko priopćenje vezano uz današnju ostavku ministra državne imovine Gorana Marića.

U priopćenju iz Vlade stoji:

Ministar državne imovine Goran Marić podnio je danas ostavku koja je rezultat njegova razgovora od prije nekoliko dana s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

Predsjednik Vlade znao je da će ministar danas podnijeti ostavku. Ministar Goran Marić svoju je ostavku uputio predsjedniku Vlade u pisanoj formi, a o tome je obavijestio javnost prigodom svog posjeta Novom Vinodolskom.

Ministar državne imovine Goran Marić podnio ostavku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari