Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: Od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast

Objavljeno

na

Prema mjesečnom istraživanju političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskopu, od vodećih stranaka samo je HDZ zabilježio rast. SDP je na novoj, najnižoj razini u 15 godina, Most i Živi zid također su u padu.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na vrhu je ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, “Nitko” je na drugom mjestu, a premijer Andrej Plenković treći. On je ujedno i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, slijedi ga Davor Bernardić i “Svi političari”.

Što se tiče smjera kretanja zemlje, 72 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, a 19,8 ih misli suprotno. Problemi u pulskom Uljaniku i riječkom 3. maju te afera s lažnim SMS-ovim najvažniji su događaji mjeseca.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,5 posto (prema 27,2 posto iz rujna). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima ni afera s lažnim SMS-ovima. S druge strane, SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,7 posto prema 18,1 posto iz rujna).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,7 posto). Negativan rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 6,8 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, dok su sve tri ostale stranke (SDP, Most i Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,5 posto slijede Neovisni za Hrvatsku (u rujnu 2,9 posto) i HSS (prije mjesec dana 3,3 posto). Stranka BM 365 zabilježila je izbor od 2,9 posto (u rujnu 3,4 posto), a slijedi stranka Pametno s 2,8 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranake: Glas (1,8 posto), HNS i IDS (1,7 posto), Hrast (1,2 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,3 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visok udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 12,4 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najveći je međugodišnji pad podrške zabilježen za HDZ (-6,0 postotnih bodova), dok je na izbornom kontu SDP-a pad nešto niži (-4,5 postotnih bodova). Most bilježi pad od 1,8 postotnih bodova, dok je Živi zid jedini dobitnik među vodećim četvercem (+5,9 postotnih bodova). Od ostalih stranaka međugodišnji su dobitnici Neovisni za Hrvatsku (+1,5), Pametno (+1,3), Glas i Hrast (po +0,9) te HSS i BM 365 (+0,6).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži predsjednica Grabar-Kitarović koja je na ovomjesečnih 25,2 posto (prema rujanskih 21 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 9,7 posto izbora (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,3 posto (u rujnu 6 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu sa 6 posto izbora (u rujnu 4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Božo Petrov (obojica po 2,6 posto), Zoran Milanović (2,5 posto), Zlatko Hasanbegović (2,1 posto) i Krešo Beljak (1,7 posto). Zanimljivo je da ni ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke Davora Bernardića, koji s 0,6 posto izbora drži četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,4 posto (u odnosu na 25,8 posto iz rujna). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 14,4 posto (u rujnu 13,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prema 11,4 posto iz rujna). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 8,5 posto izbora (u rujnu 5,9 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović (7,4 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (5,5 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Ivan Pernar (1,5 posto) te Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović (oboje po 1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,8 posto građana (prema 19,6 posto iz rujna). U ovomjesečnom istraživanju 72,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,6 posto (u rujnu 50,5 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 47,6 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je znatno niži i iznosi samo 3 posto.

Razina potpore politici Vlade u dvadeset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 31,6 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Kad je riječ o nepodršci politici Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 54,7 posto (u rujnu je bila 58,3 posto). Doživljaj rada Vlade, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i školskom ocjenom, koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana bila je 2,13). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je ona najniža među glasačima Živog zida (1,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,32 (u odnosu na 3,28 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu 1,91 (u rujnu 1,97).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj), i to za 26,6 posto hrvatskih građana. Događaji vezani uz tzv. aferu lažnih SMS-ova u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 20,8 posto. Izbor Luke Modrića za najboljeg nogometaša svijeta u izboru FIFA-e je na trećem mjestu sa 16,3 posto. Još je samo jedna tema zabilježila izbor veći od deset posto – rasprave o mirovinskoj reformi (s izborom od 12,7 posto). Pet je tema zabilježilo izbor viši od 1 posto: događaji vezani za Agrokor (5,0 posto), sukobi u SDP-u (3,8 posto), rasprave o poreznoj reformi (2,8 posto), zatvaranje malih trgovina (cvjećarnica, ribarnica, slastičarna) od strane poreznika zbog 10-ak kuna viška u blagajni (1,8 posto), priprema prosvjeda u Vukovaru od strane gradonačelnika Penave (1,5 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 7,4 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting za predsjedničke kandidate: Kada bi u nedjelju bio 1. krug izbora, izvjesno je tko bi išao u drugi krug

Objavljeno

na

Objavio

Da se ovoga vikenda održava prvi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi 28,5% glasova, Zoran Milanović 24,8%, a na trećem mjestu je Miroslav Škoro s 18,2%. Stoji to u podacima HRejtinga u okviru kojega HTV večeras ekskluzivno predstavlja rezultate koje bi u prvom krugu predsjedničkih izbora mogli ostvariti potencijalni predsjednički kandidati.

Nema promjena u poretku troje vodećih kandidata za koje birači smatraju da bi bili najbolji izbor za predsjednika države, međutim odnosi snaga znatno su se promijenili. No topi se prednost Kolinde Grabar-Kitarović.

Ako se povuče paralela s jučerašnjim rezultatima HRejtinga, vidljivo je da i Zoran Milanović i Grabar-Kitarović uživaju gotovo identičnu potporu birača kao i njihove matične stranke. Mislav Kolakušić na četvrtom je mjestu s 8,6%glasova ovaj mjesec.

Od 2% do 4% glasova dobivaju tri potencijalna kandidata – Dejan Kovač 3,2%, Ivan Pernar 2,7%, Dalija Orešković 2,6%. Vlahu Orepića bi izabralo 1,3% birača, a Katarinu Peović i Tomislava Panenića neznatnih 0,5%. Na ostale potencijalne kandidate otpada 1,9% glasova birača, a neodlučnih je 7,1%.

Velika se promjena dogodila tijekom ljeta u odnosima kandidata koji prema HRejtingu prednjače u pretkampanji, i od kojih se naravno i očekivalo da će privući najveći broj birača.

U četiri mjeseca Kolinda Grabar-Kitarović izgubila je 6,17 postotnih bodova, gotovo isto toliko napredovao je Zoran Milanović, za 6,27. Razlika između njih dvoje u svibnju je iznosila malo više od 16 postotnih bodova, sad je manja od četiri. Najveći napredak ostvario je Miroslav Škoro, potpora birača tom kandidatu veća je za 8,86 postotnih bodova. Prednost Kolinde Grabar Kitarović u odnosu na Škoru smanjila se s više od 25 postotnih bodova, na oko deset. Od ostalih kandidata izdvojit ćemo još Daliju Orešković, koja je zabilježila velik pad popularnosti, sa 6,71, na 2,62 posto.

Uz HDZ i SDP još Most i HSS su tu gdje su rezultati, analitički gledano zanimljivi. Kod ostalih stranaka glasovi bi se uglavnom očekivano raspodijelili. Birači HDZ-a svoje bi glasove većim dijelom dali Kolindi Grabar-Kitarović, a tako bi glasovalo njih 74,2 posto. Međutim, 19,6 posto birača HDZ-a ipak bi za svog favorita izabralo Miroslava Škoru. 0,7 posto odlučilo bi se za kandidata ljevice Zorana Milanovića.

Zanimljivo, među SDP-ovim biračima čak ih je deset posto koji smatraju da bi bolji predsjednik bio jedan od kandidata s desnog spektra, pa bi tako njih 6,2 posto svoj glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 4,4 posto Miroslavu Škori. Zoran Milanović dobiva 78,5 posto glasova.

Birači Mosta najveću potporu daju Miroslavu Škori, 38,6 posto. Podjednaki broj glasova dali bi Kolindi Grabar-Kitarović i Mislavu Kolakušiću – 15,8. Deset cijelih pet posto opredijelilo bi se za Dejana Kovača, a 1,8 za Zorana Milanovića.

Šaroliko bi se raspršili i glasovi birača HSS-a, 23,5 posto za Kolindu Grabar-Kitarović, 17,6 za Zorana Milanovića, 14,7 za Miroslava Škoru i 11,8 za Mislava Kolakušića.

Vidjeli smo prema rezultatima prvog kruga da se odnosi među kandidatima mijenjaju kako se termin izbora približava, i da je sad ipak znatno manja razlika između Kolinde Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore. HRejting istražio je i kako bi izgledalo kad bi se u drugom krugu predsjedničke utrke ogledali Grabar-Kitarović i Milanović, zatim aktualna predsjednica i njen oponent s desnog spektra Miroslav Škoro, te što bi bilo kad bi u završnicu ušli Škoro i Zoran Milanović. Sve tri kombinacije su intrigantne, nude zanimljiv duel, kakav je ishod saznajte sutra, ekskluzivno u Dnevniku HTV-a.

Ovo je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ-a Donji Miholjac: Nemamo veze sa zabranom Škorina koncerta u D. Miholjcu

Objavljeno

na

Objavio

Iz HDZ-a Donji Miholjac danas su poručili kako nemaju nikakve veze s otkazivanjem Škorinog koncerta povodom Dana Grada Donjeg Miholjca.

Poručuju da HDZ ni sa koje razine, niti lokalne niti županijske, nije vršio pritisak na nezavisnog gradonačelnika Gorana Aladića oko dogovaranja imena koja će nastupiti povodom Dana Grada, a isto tako niti oko raskidanja suradnje i otkazivanja Škorina koncerta.

“Nakon što je gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca Goran Aladić otkazao koncert Miroslava Škore koji se trebao održati povodom Dana Grada 29. rujna ove godine, pojavili su se netočni medijski natpisi o tome kako HDZ stoji iza otkazivanja koncerta.

Ovim priopćenjem želimo oštro demantirati teze koje u javni prostor plasira tim glazbenika Miroslava Škore koji je najavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske.

Hrvatska demokratska zajednica u Donjem Miholjcu participira u gradskoj vlasti putem vijećnika u Gradskom vijeću, ali gradonačelnik Donjeg Miholjca gospodin Goran Aladić nije član HDZ-a, a na mjesto gradonačelnika izabran je kao nezavisni kandidat”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Donji Miholjac Dražen Trcović.

“Odluka o odabiru izvođača kao i o otkazivanju koncerta istom nije u nadležnosti Gradskog vijeća niti je Gradsko vijeće odlučivalo o tome. Važno je naglasiti i da nitko od članova Hrvatske demokratske zajednice nije sudjelovao u odlukama oko izbora glazbenih izvođača povodoma Dana Grada.

Isto tako nitko s lokalne i županijske razine nije vršio pritisak na Gradonačelnika za raskidanje suradnje s glazbenikom Škorom kako bi otkazao ranije dogovoreni koncert.

Dakle, sva pitanja oko izbora izvođača i otkazivanje dogovorene suradnje, s gospodinom Škorom, povodom Dana Grada Donjeg Miholjca isključivo treba adresirati na gradonačelnika koji je sudjelovao u svim tim procesima i upućen je u tijek događaja vezanim za ovu temu”, nastavlja se u priopćenju.

“Glazbeniku Miroslavu Škori koncerte otkazuju brojni načelnici i gradonačelnici neovisno o političkoj opciji iz koje dolaze, vodeći pri tome računa da proračunskim novcima ne financiraju njegove javne istupe u vrijeme kada je najavio kandidaturu za predsjednika.

Vjerujemo da se istom moralnom odgovornošću prema svim građanima Donjeg Miholjca vodio i gradonačelnik Aladić. S obzirom na sve gore navedeno objave koje dolaze iz stožera gospodina Škore ocjenjujemo krajnje neprimjerenim jer koristite Hrvatsku demokratsku zajednicu u kontekstu otkazivanja koncerata pokušavajući time prikupiti političke bodove”, zaključuju iz HDZ-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari