Pratite nas

Analiza

CRO Demoskop: Popularnost HDZ-a i SDP-a i dalje u padu

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom lipnja, pokazuje dalji pad preferencija HDZ-u i SDP-u.

HDZ je i dalje pojedinačno najača politička stranka s potporom od 24,8 posto, što je značajan pad popularnosti u odnosu prema 26,4 posto koliko je zabilježeno početkom svibnja. SDP je na drugom mjestu i bilježi izbor od 19,1 posto, što je također dosta veliki pad u odnosu na 20,7 posto iz svibnja.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,1 posto (prema 12,7 posto iz svibnja). Most je na četvrtom mjestu s izborom od 7,8 posto (prije mjesec dana 7,6 posto).

U usporedbi međugodišnjih rezultata (lipanj 2018. i lipanj 2017.) najveći dobitnik je Živi zid sa 7 postotnih bodova, te Most (0,6 postotnih bodova), dok su s druge strane dvije vodeće stranke zabilježile međugodišnji pad izborne podrške (HDZ -9,2 postonih bodova; SDP -5,7).

Javne rasrave donijele pad popularnosti

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj mjesec drži “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 24,9 posto (prema prošlomjesečnih 25,1 posto).

Popularnost predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andrej Plenković je također u padu što navodi na zaključak da njihove javne rasprave javnost doživljava negativno.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uživa potporu od 15,1 posto (u svibnju 16 posto) a premijer Andrej Plenković je pao na 10,2 posto potpore (prije mjesec dana 11,2 posto).

Slijede dva čelnika Živog zida: Ivan Pernar sa 5,7 posto (u svibnju 6,4 posto) i Ivan Sinčić s 5,4 posto (prije mjesec dana 6,1 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (3,9 posto), Božo Petrov (3,6 posto), Tonino Picula (2,5 posto), Davor Bernardić (2,2 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto).

Plenković najnegativniji političar

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Andrej Plenković s izborom od 27 posto (u odnosu na 26,8 posto iz svibnja). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,4 posto (prije mjesec dana 14,9 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 10 posto (u svibnju 10,9 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s izborom od 7 posto (prije mjesec dana 8,3 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović sa 6,2 posto (u svibnju 5,4). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Gordan Jandroković (5,5 posto), Kolinda Grabar Kitarović (4,9 posto), Martina Dalić (4,3 posto), Nenad Stazić (2,7 posto) i Ivan Pernar (1,9 posto).

U ovomjesečnom istraživanju 75,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,5 posto iz svibnja.

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su zbivanja oko Agrokora (najviše u vezi s nagodbom vjerovnika) i to za 25,9 posto hrvatskih građana. Ostavka bivše potpredsjdnice Vlade Martine Dalić zbog afere “hotmail”, te izbor novog potpredsjednika Tomislava Tolušića i ministra gospodarstva Darka Horvata je najvažnija tema za 24,8 posto naših građana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: 53,4% anketiranih protiv uvođenja eura

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HRT-a nastavlja se objava rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Večerašnja tema je ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura. Najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela za HRT je provela Promocija plus. Anketa je provedena od 12. do 18. travnja na 1400 ispitanika, a statistička pogreška je +/- 2,62%.

Prema rezultatima ankete – čak je 53,4% anketiranih građana protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku europsku valutu njih 39,3%. Neodlučnih je 7,3%.

Podsjetimo, ulazak u eurozonu jedan je od ciljeva aktualne Vlade, a kao mogući datum spominje se početak 2024. godine.

Na pitanje treba li Hrvatska ući u Europsku monetarnu uniju i uvesti euro umjesto kune – 12,8% ispitanika kaže da treba što prije, 18,7% slaže se s tim, ali tek kad budemo spremni. Da ne želi euro sve dok se ekonomija potpuno ne oporavi izjasnilo se 23,7% ispitanika, a 23,1% smatra da bi kuna uvijek trebala ostati hrvatska valuta. Neodlučnih je bilo 7,3%.

Zanimljivo je kako na uvođenje eura gledaju birači pojedinih stranaka. HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv.

Kad je riječ o SDP-ovim biračima – njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv.

Iako potpora građana uvođenju eura lagano opada, poduzetnici i analitičari smatraju da bi to Hrvatskoj donijelo više koristi nego štete.

Usto, ulazak u eurozonu već je određen ulaskom u Europsku uniju. Pitanje je samo kada će se to dogoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (3. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Za treću analizu političkih preferencija u oči izbora za Europski parlament, odabrali smo grad Zagreb i Dubrovačko-neretvansku županiju. U obje županije primjetna je kataklizma HDZ-a, te postojanost SDP-a i u usporedbi s Narodnom i Domoljubnom koalicijom 2014 godine. Vidljivo je da samostalnim izlaskom na izbore, te stvaranjem desnih stranaka, koalicija i neovisnih lista, najviše gubi HDZ, dok se kod SDP-a to znatno manje osjeti.

Piše: Ante Rašić

Kod grada Zagreba primjetna je velika disperzija glasova, dok u Dubrovačko – neretvanskoj županiji čak tri stranke imaju istu podršku i to HDZ, MOST i Živi zid.

Treba napomenuti da smo opet bazirali podatke na broju birača i izlaznosti iz 2014. godine bez uračunavanja smanjenja broja birača uslijed demografskog odlijeva, te bez obračuna neodlučnih birača.

Da su danas izbori za EP u Gradu Zagrebu, uz izlaznost od 27 % ukupnog broja upisanih birača, najbolji rezultat ostvario bi SDP s potporom od 20,83 % ili 38 353 birača, što je manje za 18.225 birača od 2014., kada je SDP, odnosno Narodna koalicija, ostvarila rezultat od 30,73 % ili u biračima 56.578.

Kod HDZ-a je razlika veća, osvojio bi samo 17,19 % za razliku od 2014. kada je Domoljubna koalicija polučila 36,66 %.

U broju birača Domoljubna koalicija je 2014. osvojila 67.506 glasova, dok bi danas sam HDZ osvojio 31.651 glas, što je manje za 35.855 glasova.

Rezultati u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su kataklizmični za HDZ, očekivani za MOST i Živi zid, ali i ohrabrujući za pristalice SDP-a.

Dok HDZ ostvaruje naoko nestvarno loš rezultat, rezultati MOST-a i Živog zida upućuju da je u ovom istraživanju ipak riječ o relevantnosti podataka.

Gubitak SDP-a ukazuje da je ta politička stranka puno bezbolnije prošla samostalnim izlaskom od HDZ-a i da još uvijek ima stabilno biračko tijelo u toj županiji.

Da su danas izbori SDP bi osvojio 20 % glasova, za razliku od 26,80 % prije 5 godina uz izlaznost od 27,35 % ili u broju birača 5.926 prema 7.940 iz 2014. godine uz gubitak od samo 2014 glasova.

Kod HDZ-a imamo ogromni pad u odnosu na 2014. godinu kada je Domoljubna koalicija prikupila 49,67 % glasova , pa bi tako danas samostalno HDZ osvojio 10 %.

U broju glasova to izgleda još zanimljivije, jer se pojavljuje razlika od 11.754 u odnosu na 2014. Tada je HDZ-ova koalicija osvojila 14.714 glasova, a danas samo 2.963.

Kako će se ispitivanje svih županija i Grada Zagreba raditi u 3 navrata, bit će zanimljivo ponovo analizirati rezultate u ovoj županiji, koja slovi kao jedno od uporišta HDZ-e.

Ako gledamo ukupni rezultat nakon prvog kruga za 18 županija (nedostaju Primorsko-goranska i Istarska županija) rezultat je u potpunosti neizvjestan jer HDZ ima 18,66 % u, a 17,99 % SDP – riječ je o minimalnoj razlici od svega 0,67 %.

Za očekivati je da se taj rezultat nešto promijeni nakon obrade županija koje nedostaju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari