Pratite nas

Politika

Crobarometar: Pad HDZ-a i SDP-a, Dalija i njen START se i dalje dobro drže kod birača

Objavljeno

na

Politički travanj u Hrvatskoj obilježava izborna kampanja za Europski parlament. I vlast i oporba su na terenu, gdje traže svaki glas. Istodobno, HDZ je suočen s ‘problemom istrage’ protiv svog drugog čovjeka, potpredsjednika Milijana Brkića, piše Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje najjača politička stranka s potporom od 25,5 posto birača, na koje može računati u ovom trenutku. No, za stranku na vlasti, a i u predvečerje europskih izbora problem je što već treći mjesec zaredom pada potpora. Od veljače su izgubili tri postotna poena, a kampanja je tek počela, piše dnevnik.hr.

SDP, koji se predstavlja kao alternativa, trenutačno može računati da bi 13,3 posto birača slijedilo Davora Bernardića. Za SDP je to najlošiji rezultat otkako se provode mjerenja popularnosti stranaka u Hrvatskoj.

Živi zid ima gotovo jednaku potporu među biračima kao i prošloga mjeseca, a trenutačno ova stranka može računati na 11,9 posto birača. Ipak, to nije ni blizu prosinačkim rezultatima kada su bili izjednačeni sa SDP-om na drugom mjestu.

MOST travanj završava s blagim porastom potpore i može računati na 6,5 posto birača, no sve je i dalje u okviru njihovih konstantnih rezultata, što znači da njihove aktivnosti na Markovu trgu ili terenu birači ne nagrađuju previše.

Stranke koje su važne za dolazak na vlast

Nova politička opcija START i dalje se dobro drži kod birača, a u travnju mogu računati na potporu od 4,9 posto. Odmah iza njih nalazi se stranka Milana Bandića koja trenutačno ima potporu od 3,5 posto.

Neovisni za Hrvatsku imaju jedan od boljih rezultata, a bilježe potporu od 3,1 posto. HSS je ovoga mjeseca malo lošiji, ali i dalje imaju potporu od 2,8 posto birača. Stranka Pametno travanj završava s potporom od 2,5 posto birača, HSU s 2,2 posto, a HNS i GLAS izjednačeni su s 2,1 posto potpore ispitanika. IDS trenutačno može računati na potporu od 1,7 posto birača, Reformisti Radimira Čačića na 1,1 posto, a potporu od 1,1 posto ima i Zelena lista. Ostale stranke su ispod 1 posto i ukupno dobivaju 7,4 posto potpore, a neodlučnih birača ovoga je mjeseca 8,5 posto.

Napomena: Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetna građanina iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

‘Naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula’

Objavljeno

na

Objavio

Britanija, Francuska i Njemačka planiraju iznova pokušati zadržati Iran u nuklearnom sporazumu iz 2015. unatoč prijetnji Teherana da će prekršiti jedno od glavnih ograničenja, ali se oni možda bliže kraju diplomatskog puta na koji su stupili prije više od 15 godina.

Tri europske zemlje nastoje sačuvati sporazum između velikih sila i Irana otkako se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega prošle godine i počeo ponovno uvoditi američke sankcije.

Dok je početna reakcija Iranaca izgleda bila čekati u nadi da će Trump izgubiti izbore 2020. Trumpova iznenađujuća odluka u svibnju da pokuša svesti iranski izvoz nafte na nulu promijenila je njihovu kalkulaciju.

Rezultat je niz napada u Zaljevu za koje Sjedinjene Države krive Iran ili njegove saveznike, unatoč nijekanju Teherana, kao i prijetnja Irana u ponedjeljak da će za deset dana prekršiti u dogovoru iz 2015. predviđena ograničenja njegovih zaliha uranijeva heksafluorida.

“Ako to učine, igra je gotova za EU”, rekao je visoki diplomat Europske unije uz uvjet da ostane neimenovan.

Napadi na šest tankera u regiji od početka svibnja kao i dva napada bespilotnim letjelicama na saudijska postrojenja za vađenje nafte, ojačali su strahovanje od izbijanja američko-iranskog sukoba namjerno ili slučajno.

Diplomati kažu kako će tri europske zemlje, koje su 2003. počele razgovore s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa, pojačati svoju diplomatsku aktivnost narednih dana, među ostalim i razgovorima između tri zemlje i političkih direktora EU-a u četvrtak u Bruxellesu.

Posebni američki predstavnik za Iran Brian Hook planira sastati se s političkim direktorima triju europskih zemalja u Parizu 27. lipnja, na dan do kada će Iran, kako je najavio, prekršiti sporazum, rekla su dva izvora.

Britanski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova mogli bi posjetiti Teheran kako bi razgovarali o nuklearnom sporazumu, ali je to za sada samo mogućnost.

Tri diplomata su rekla kako bi se združeno povjerenstvo, uspostavljeno  prema nuklearnom sporazumu, moglo sastati unutar dva tjedna. Nakon što se SAD povukao, ti razgovori bi okupili dužnosnike iz Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Irana, Rusije i Europske unije.

Diplomati su istaknuli kako su tri zemlje umorne od iranskih zahtjeva da održe sporazum koji je Washington prekršio te rekli da ako to učini i Teheran oni ne bi imali izbora nego da pristanu na ponovno uvođenje sankcija UN-a.

“Moramo ih odvući s ruba, ali neka bude jasno: naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula”, rekao je drugi visoki europski diplomat pozivajući Rusiju i Kinu da se više angažiraju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

CroElecto – Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović zasad u drugom krugu

Objavljeno

na

Objavio

REDOVITO ISPITIVANJE JAVNOG MNIJENJA
„CroElecto“

U nastavku istraživanja političkih preferencija CroElecto za lipanj donosimo rezultate istraživanja za predsjedničke izbore te popis najpozitivnije, odnosno najnegativnije doživljenih ministara.

Da su iduće nedjelje predsjednički izbori, u drugi bi krug izbora išli aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te Zoran Milanović. Kolinda Grabar Kitarović bi tako u drugi krug iz prvog ponijela 31,95%, a Zoran Milanović 21,99%. Na trećem je mjestu Miroslav Škoro s 10,28 %, a na petom, s gotovo istim postotkom, odnosno s 10,18%, Mislav Kolakušić. Zabilježeni su još i glasovi za Daliju Orešković (2,63%), Milana Bandića (0,77%), Ivicu Puljka (0,44%) te Gorana Jurišića (0,22%). Neodlučnih je ispitanika 21,55%.
Olega Butkovića 6,15% ispitanika smatra najpozitivnijim ministrom, čime je on na vrhu popisa pozitivaca među ministrima. Slijedi Tomislav Tolušić (4,13%) koji je dugo držao prvo mjesto sa znatno većim postotkom, treći je Zdravko Marić (3,94%) pa slijede Darko Horvat (2,88%) i Gabrijela Žalac (2,50%).
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najnegativniji je ministar u Vladi Republike Hrvatske, na to ga je mjesto svrstalo 10,95% ispitanika. Odmah iza njega je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak s 10,28%. Negativci za ispitanike još su Lovro Kuščević (7,95%), Nina Obuljen Koržinek (3,36%) te Milan Kujundžić (2,79%).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari