Pratite nas

Politika

Crobarometar: Tko bi pobijedio da su danas predsjednički izbori!?

Objavljeno

na

Dnevnik Nove TV

Da su danas predsjednički izbori, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 34,3 posto glasova. Za Milanovića bi glasalo 23,9 posto. Aktualna predsjednica pobjeđuje ga u drugom krugu. No kad bi u drugi krug ušao netko treći, izbori bi donijeli iznenađenja.

Predsjednički kandidati družili su se proteklih mjesec dana na sajmovima i priredbama diljem Hrvatske. Istina, manje je o svojim planovima govorila Predsjednica, ali su “pričljiviji” bili Milanović i Škoro, a doznali smo i nove kandidate koji sudeći prema redovitom Crobarometru, koji objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi agencija IPSOS, sada nemaju nikakve šanse.

Predsjednica i dalje vodi u utrci za Pantovčak

Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 34,3 posto potpore. Zapravo, otkad se mjeri njezina potpora nema dramatičnih ni uspona ni padova. Slično je i sa Zoranom Milanovićem koji mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 23,9 posto.

Miroslav Škoro je, čini se, profitirao od službene potpore Mosta i njemu je trenutačni rejting 20,2 posto ili dva postotna poena više nego mjesec prije. Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,2 posto ispitanika, Ivan Pernar može računati na potporu od 3,7 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,3 posto potpore. Novo lice je Dejan Kovač, kandidat HSLS-a koji trenutačno uživa potporu od 2 posto. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih birača je sve manje – trenutačno 2,2 posto.

U drugom krugu Kolinda Grabar-Kitarović pobjeđuje Zorana Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi aktualna predsjednica s 51,5 posto prema 36 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,3 posto birača, dok njih 5,2 posto ne zna.

Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida. Predsjednica pobjeđuje Zorana Milanovića u svim demografskim skupinama, a Zoran Milanović bolje stoji kod visokoobrazovanih i birača u Zagrebu.

Neizvjesno u srazu sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 45,8 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,8 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i manju potporu SDP-ovih birača, njih 27 posto. Zato Miroslav Škoro može računati na 22 posto birača HDZ-a, ali 37 posto birača SDP-a. Miroslav Škoro osvaja više glasova birača Mosta i Živog zida.

Škoro bi pobijedio Milanovića i postao predsjednik

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako bi u drugi krug išao sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 47,8 posto, a Zoran Milanović 38,2 posto. Na birališta ne bi izašlo 9 posto ispitanika, a ne zna 5 posto. Škoro dobiva 73 posto birača HDZ-a, Milanović pak 90 posto birača SDP-a.

Škoro pobjeđuje u Slavoniji, Dalmaciji i vodi na sjeveru Hrvatske, a Milanović pobjeđuje u Zagrebu, Istri i Primorju. Zanimljivo da obojica kandidata vode gotovo “mrtvu utrku” za ženske birače, ali i birače od 31 do 44 godine i starije od 60 godina.

Na koje birače mogu računati tri predsjednička kandidata?

Kolinda Grabar-Kitarović ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 46 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmacija, Slavonija, a vodi i u Lici i Banovini. U Istri i Primorju vodi tijesnu utrku sa Zoranom Milanovićem.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas bi dao Zoranu Milanoviću. Malo je više ženskih birača sklono njemu dati glas. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među osobama koje imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 31 posto. Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 34 posto. A s Predsjednicom se bori za prevlast u Istri i Primorju.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi mu svoj glas dalo 33 posto birača do 30 godina. On također može računati na birače u sjevernoj Hrvatskoj, gdje uživa potporu od 28 posto, a u rodnoj Slavoniji glas bi mu dalo 26 posto ispitanika.

NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Propao pokušaj mirenja, fakulteti od četvrtka idu u štrajk

Objavljeno

na

Objavio

Pokušaj mirenja Vlade i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja u ponedjeljak ujutro je propao, a fakulteti u četvrtak kreću sa štrajkom.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je nakon sastanka kako ono što su sindikati tražili Vladi nije prihvatljivo dok je sindikalist Igor Radeka ustvrdio kako im na sastanku “nije ponuđeno doslovno ništa”.

“Ne možemo razgovarati o onome što se događalo na sastanku. Međutim, ono što su sindikati tražili nama nije prihvatljivo. Ovdje ne govorimo o kolektivnom pregovaranju, nego o jednostranom zahtjevu od strane sindikata na koji mi, s obzirom da smo razložili plan dizanja plaća u narednom razdoblju, ne možemo pristati i mirenje je završilo tako da nismo postigli dogovor”, ustvrdio je resorni ministar Aladrović.

Štrajk, najavio je Radeka nakon jutrošnjeg sastanka, počinje u četvrtak. “Svaki tjedan najmanje ćemo jedan dan biti u štrajku. Pozivamo nenastavno i nastavno osoblje, pozivamo sve zaposlene da se pridruže štrajku” rekao je Radeka koji je uvjeren da će cijeli sustav biti u štrajku.

Još prošlog tjedna sindikat je najavio za četvrtak jednodnevni štrajk. Traže povećanje plaća dijelu članova s najnižim plaćama, a kako bi se otklonile razlika između radnih mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja te istovrsnih radnih mjesta u sustavima javnih službi.

Danas štrajkaju osnovne i srednje škole u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u svim županijama uključujući i Grad Zagreb. Čelnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja napravili su plan štrajka do blagdana Svih svetih, a onda će, kažu, i do kraja polugodišta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting: Da su danas izbori za Sabor, vlast bi mogli formirati samo SDP i HDZ zajedno; Evo kako stoje predsjednički kandidati

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik HTV-a

Kao i svakog 20. u mjesecu, Dnevnik HTV-a ekskluzivno donosi rezultate redovitog mjesečnog istraživanja HRejting. Anketu je za HRT provela agencija Promocija plus od 14. do 18. listopada na najvećem uzorku od čak 1400 ispitanika prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. Statistička je pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Hrvatska je jučer ušla u izbornu godinu tako da je danas već manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Dnevnik HTV-a donosi stanje na hrvatskoj političkoj sceni.

● Stranačke preferencije

Da se sada glasovalo, DIP bi nakon prebrojavanja glasova objavio da je HDZ relativni pobjednik izbora. Osvojio bi 27,4%. Ali za vrat mu puše SDP, koji je trenutačno na 24,6%. U odnosu na rujan obje su stranke, zanemarivo, ali ipak pale. HDZ za 0,27%, a SDP za 0,19%.

Prema HRejtingu, dvije vodeće stranke vlast bi mogle sastaviti samo zajedno, takozvanom velikom koalicijom. Jer, oni koji još prelaze izborni prag zajedno osvajaju 11,6%. To su Neovisna lista, u javnosti nevidljivoga Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6% i Most 5,6%. Za razliku od dvije vodeće stranke, Kolakušić i Most rastu. No minimalno. Kao i HSS koji s 3,3% predvodi golemu skupinu stranaka koje ne prelaze izborni prag.

Raskol između Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića odražava se, čini se, na rejting Neovisnih za Hrvatsku. Pali su u odnosu na rujan i sad imaju 2,2%. Prva među onima ispod 2% je stranka Milana Bandića s 1,9% koja uživa istu potporu kao Ivan Pernar 1,9%. Pernarova bivša stranka Živi zid od nekad treće političke snage u zemlji, spala je na samo 1,8% biračke potpore. Još manje dobivaju vladajući HNS (1,7%) i HSU (1,6%) koji je od svih stranaka ovaj mjesec najviše rastao. Ali samo malo više od 0,5%.

Bez ikakvih izgleda da ponovno imaju svog zastupnika bez koaliranja je i Hrast (1,4%), kao i IDS s 1,3%. Ali treba napomenuti, prema HRejtingu Hrvatska je tretirana kao jedna izborna jedinica.

Više od 1% biračke potpore imaju još „konzervativci” Ruže Tomašić (1,2%) i  Start Dalije Orešković (1,1%). Ispod su Glas (0,9%), HSLS (0,8%) i Pametno (0,7%) Svi ostali iz hrvatskog registra političkih stranaka podijelili bi manje od 3,4% glasova.

Broj neodlučnih birača ovaj je mjesec uspio pasti na 10,9%, ali ih je ipak znatno više nego u proljetnom istraživanju HRejtinga.

● Predsjednički izbori, prvi krug

Sve smo bliže predsjedničkim izborima. U prosincu nas očekuje prvi krug. Evo kako prema HRejtingu stoje oni koji su dosad iskazali namjeru da se natječu za šefa države.

Redoslijed potencijalnih kandidata potpuno je isti kao u rujnu. Potpora vodećem dvojcu više-manje raste, pa proizlazi da ćemo, ne napravi li netko od njih kardinalnu pogrešku u kampanji, imati jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih utrka dosad. U odnosu na rujan Kolinda Grabar-Kitarović porasla je za 1,3% i sad ima potporu 29,8% birača. Točno 4% za njom zaostaje drugoplasirani Zoran Milanović kojega je rast od 1,1% doveo na 25,8%. Za 10,7% manje od aktualne predsjednice i 6,7% manje od SDP-ova kandidata ima trećeplasirani Miroslav Škoro – 19,1%. Njegova je potpora malo porasla u odnosu na rujan, za razliku od četvrtog Mislava Kolakušića, kojega je pad od 1,5% sveo na samo 7,1% biračke potpore.

Svi ostali potencijalni predsjednički kandidati ne uspijevaju doseći ni 5%. Tako je HSLS-ov Dejan Kovač trenutačno na 3%, Dalija Orešković na 2,6%, a Ivan Pernar na 1,9%.  Na točno 1% je Vlaho Orepić, a ispod njega su Ante Simonić (0,6%) i Anto Đapić (0,6%). Svi ostali koji su u nekom trenutku javno poželjeli biti predsjednik ili predsjednica dijele 1,9% glasova.

I za kraj treba istaknuti pozitivan trend koji pokazuje HRejting vezano uz neodlučne birače. Za razliku od parlamentarnih izbora, na predsjedničkima broj neopredijeljenih konstantno pada, pa je tako, primjerice sa svibanjskih više od 9%, ovaj mjesec došao na 6,7%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari