Pratite nas

Politika

CroElecto: HDZ raste, SDP uvjerljivo drugi

Objavljeno

na

Posljednje ovogodišnje istraživanje javnog mnijenja CroElecto agencije 2×1 komunikacije pokazuje kako nema promjene u poretku stranačkih preferencija u odnosu na prethodni dio godine.

Kad bi iduće nedjelje bili izbori za Sabor u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici jedna četvrtina državljana Republike Hrvatske ne bi niti pomislila na izlazak na biračka mjesta, a onih koji ne mogu odlučiti komu bi dali glas u ovomjesečnom je istraživanju 17,55%.

HDZ bi dobio 28,41% što je više za bod nego u studenom, odnosno dva boda u odnosu na listopad. SDP bi dobio 18,31% što je manje za jedan i po bod no u studenom, ali dovoljno za drugo mjesto i prednost od sedam postotnih bodova nad trećeplasiranim Živim zidom (11,11%) koji je ipak najveći dobitnik prosinca s obzirom na rast od dva boda u odnosu na studeni.

Most bi u prosincu dobio 6,19%, a NHR Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića 5,18%. Značajnu potporu dobio bi i Glas (3,66%). IDS podupire 1,39%, a jednak postotak ima i stranka Pametno. HNS i HSU imaju po 1,14%. Od parlamentarnih stranaka tu su još HSS (0,88%), BM 365 (0,76%), Hrast (0,25%) te HSLS i Promijenimo Hrvatsku za koje se odredio po jedan ispitanik, odnosno 0,13%.

Kolindi Grabar-Kitarović popularnost je s prošlomjesečnih 20,17% pala na 18,06%. Andrej Plenković najpozitivniji je političar za 10,85%, a Anka Mrak-Taritaš za 3,99%.

Andreja Plenkovića najvećim negativcem među političarima doživljava 21,71% ispitanika. Davor Bernardić najnegativniji je za 11,82%, a Milorad Pupovac za 4,79% ispitanika. Prvi put se, otkako CroElecto mjeri popularnost političara, Kolinda Grabar-Kitarović pojavljuje sa značajnim postotkom na popisu negativno doživljenih političara i to na četvrtom mjestu s 4,13%.

Ministar s najpozitivnijom perepcijom je Tomislav Tolušić (7,40%). Slijede Oleg Butković (4,42%), Gabrijela Žalac (3,07%), Darko Horvat (2,88%) te Zdravko Marić (2,69%).

Lovro Kuščević najnegativniji je ministar (10,47%), a iza njega su Marko Pavić (8,55%), Milan Kujundžić (7,78%), Blaženka Divjak (7,30%) te Nina Obuljen-Koržinek (3,07%).

CroElecto i u prosincu donosi rezultate istraživanja preferencija za EU parlament. Kad bi EU izbori u Hrvatskoj bili ovaj mjesec, a izlaznost oko 76%, HDZ bi bio pobjednik s 28,37% glasova. SDP bi dobio znatno više nego na izborima za Hrvatski sabor, odnosno 22,82%. Živi zid bi bio treća lista po broju glasova s 11,98%. Amsterdamska koalicija (Glas-IDS-HSS) bila bi četvrta s 10,59%, što predstavlja osjetan pad s prošlomjesečnog trećeg mjesta i 13,05%. Peto mjesto s istim postotkom dijele NHR i Most (6,56%). Ispitanicima su ponuđene još dvije liste: HNS (1,64%) te koalicija Hrast-HKS (1,01%), a neodlučnih je 10,47% ispitanika.

Najbolji postotak HDZ je zabilježio u županiji s najmanjim udjelom u uzorku – Ličko-senjskoj. Za HDZ bi ondje glasalo 60%, a za Most i NHR po 10%. SDP u Varaždinskoj županiji bilježi najbolji rezultat (35,9%), dok ga slijede HDZ (23,08%), Živi zid (12,82%) te HNS (10,26%). U Splitsko-dalmatinskoj županiji HDZ bilježi 31,65%, SDP 15,19%, Živi zid i NHR po 8,86%, Most 7,59%, a u Gradu Zagrebu HDZ 25,83%, SDP 17,88%, Živi zid 8,61%, NHR 7,95% te Most 7,28%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

Davor Božinović: Nismo još sjeli za stol sa zastupnicima manjina

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u utorak kako HDZ još nije sjeo za stol sa predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru, ali je naglasio kako će razgovarati i o mogućnost da jedan od njih bude ministar ili potpredsjednik Vlade.

“Nismo još ni sjeli s predstavnicima manjina da bi razgovarali, za njih je sigurno važan program vezan za interese i prava manjinskih zajednica. Mi ćemo o tome razgovarati, u ovom trenutku ne mogu vam ništa reći što bi uputilo na nekakav zaključak. Kada vidimo i njihove interese i objasnimo viziju vodstva HDZ-a i predsjednika Vlade, onda ćemo biti pametniji”, rekao je Božinović u RTL Vijestima.

Na pitanje bi li onda bilo sporno da čelnik SDSS-a Milorad Pupovac bude ministar ili potpredsjednik Vlade, Božinović kaže kako je i sam Pupovac otklonio tu mogućnost.

“Nisam siguran koliko su ti mandati zastupnika manjina prenosivi, vidjet ćemo kada budemo razgovarali, i hoće li uopće biti takav zahtjev. Manjini je uvijek bitno da postje određeni segmenti u izvršnoj vlasti koji jamče njihovu vidljivost, prepoznatljivost, o kojoj se razini radi vidjet ćemo”, istaknuo je Božinović.

Na pitanje hoće li se smanjiti broj ministarstava nije precizirao, već je naglasio da se o tome razgovara. “Postoji nešto što su državni poslovi, ti poslovi se obavljaju, a ukoliko dođe do smanjenja ministarstava, to bi značilo i efikasnost, manje dužnosnika u tom izvršnom dijelu i mislim da je to dobra poruka”, odgovorio je Božinović.

Božinović je kazao kako o tome hoće li još jednom biti ministar unutarnjih poslova odlučuje novi mandatar, odnosno predsjednik i vodstvo stranke, ali da je on spreman na sve što će se od njega tražiti.

Na pitanje je li moguće da Marijana Petir postane ministrica poljoprivrede, kazao je kako za to nije čuo. Dodao je da je ona sigurno verzirana u pitanjima za poljoprivredu, da se tome može pridonijeti na razne načine. Na dodatno pitanje odgovorio je da je saborski Odbor za poljoprivredu također vrlo važan i bit će veoma važan. Ona je izabrana u Sabor, dometnuo je,

Božinović je naglasio da će se o svim kadrovskim pitanjima u Vladi, Saboru i stranci razgovarati tek u sljedećim danima jer to u ovom trenutku nije prioritet.

Na pitanje jesu li se previše opustili na slavlju tijekom izborne pobjede, Božinović je kazao da je to bilo u manje od 15 minuta.

“Bilo je jedno opuštanje u svim stožerima, nije za pohvalu, međutim ne bih kazao da je to trajalo predugo”, naglasio je Božinović.

Na pitanje, s obzirom da su završili izbore, hoće li onda pooštriti epidemiološke mjere u zemlji, rekao je kako izbori nemaju veze s time.

“Mi vidimo da postoje ta lokalna žarišta, lokalno ih i gasimo. Bitno je da se bitka s virusom može s jedne strane dobiti jednostavno ako se pridržavamo mjera”, istaknuo je Božinović.

U vezi s najavama zabrane svadbenih svečanosti, rekao je kako je moguće da se u nekim fazama smanji broj sudionika.

“Ako govorimo o svadbenim svečanostima, moguće je da se u nekim fazama smanji broj sudionika. Razgovaramo intenzivno o tome. Tu nije jednostavno postići taj balans. Možda ćemo biti prisiljeni odrediti neki manji broj sudionika. Pustimo to epidemiolozima, bitno je da njih ne preopteretimo”, kazao je Božinović.

Dodaje kako su sve trenutne mjere pokušaj utjecaja na građane da izbjegavaju situacije u kojima može doći do širenja virusa.

“Bilo bi preradikalno ići s mjerama iz ožujka i travnja, postoje neke među-mjere”, zaključio je Božinović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ruža Tomašić osvojila je saborsku fotelju, no ne misli sjediti u njoj

Objavljeno

na

Objavio

sinjskarera.hr

Zastupnik u Hrvatskom saboru postat će Marko Milanović Litre, čovjek koji je na nedjeljnim izborima osvojio 19 glasova na listi Domovinskog pokreta, a koja je u toj izbornoj jedinici dobila preko deset posto glasova. Milanović Litre postat će saborski zastupnik zahvaljujući Ruži Tomašić jer ona ne misli ići u Sabor pa u njega šalje svog vjernog suradnika. To je mnoge začudilo s obzirom na to da je nakon Tomašić na listi najveći broj glasova dobio Robert Pauletić, no zakon je jasan i na strani Milanovića Litre, piše Tportal.

Među 16 saborskih zastupnika Domovinskog pokreta bit će i Marko Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke, a koja je pristupila Škorinu pokretu prije izbora. Upravo je članstvo u toj stranci presudno da baš on sjedne u Sabor, a ne Robert Pauletić, splitski enigmatičar i kvizaš.

Naime Ruža Tomašić osvojila je saborsku fotelju, no ne misli sjediti u njoj. Iako se na prvi pogled čini da bi bilo logično da umjesto nje to onda bude Pauletić, koji je kao nezavisni bio također na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici i osvojio je 3907 glasova, čak 205 puta više od Milanovića Litre, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor je jasan.

‘Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje’, stoji u članku 42., stavku 3.

Naime, ako je lista sastavljena od kandidata iz više stranaka, kandidata koji je ušao u Sabor, a ne misli konzumirati mandat, mijenja kandidat iz njegove stranke, a ne onaj koji ima drugi najveći broj glasova.

S obzirom na to da je Milanović Litre iz Hrvatske konzervativne stranke kao i Tomašić, činjenica da će on grijati njezinu saborsku fotelju posve je u skladu sa zakonom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari