Pratite nas

Politika

CroElecto: Izbori u HDZ-u: petina za Plenkovića, Karamarko i Kovač zajedno jači

Objavljeno

na

Redovito ispitivanje javnog mnijenja CroElecto agencije 2X1 komunikacije u prvom mjesecu 2020. godine pokazuje promjene u raspoloženju birača nakon predsjedničkih izbora.

SDP je, kao što je istraživanje pokazivalo i prije izbora, prva stranka po rejtingu, a u siječnju ta potpora iznosi 28,91% (rast od dva boda od studenog). HDZ-u je potpora dodatno pala te novu godinu počinje s 22%, odnosno gotovo 3 boda manje u odnosu na svršetak 2019.

Miroslav Škoro bio bi, kad bi se u siječnju održali parlamentarni izbori, treća opcija s 10,88% te je očito kako je Škoro i nakon izbora zadržao vrlo značajan udio birača desnog centra.

Četvrta opcija je Most s 3,97%, a slijede Živi zid (3,74%), HSS (1,70%), NHR (1,59%), IDS (1,36%) te Hrvatski suverenisti (1,25%). Ostale brojne stranke i liste ostaju ispod praga 1%, a neodlučnih je ispitanika 13,95%.

Vidljivo je kako je HDZ u posljednjih godinu dana izgubio značajan dio svojih birača, a onima koji su se pak odredili u ovomjesečnom istraživanju za HDZ postavljeno je pitanje koga bi voljeli vidjeti na mjestu predsjednika HDZ-a: 28,87% ih se nije željelo izjasniti, Za Andreja Plenkovića izjasnilo se 23,71%, za Miru Kovača 13,40%, za Tomislava Karamarka 12,89%, za Davora Ivu Stiera 11,86%, a 9,28% za ostale potencijalne kanididate. Plenkovića najviše podupiru birači HDZ-a sa sjevera Hrvatske te iz Istre i Primorja.

Kovač najveću potporu dobiva u južnoj Dalmaciji, Karamarko u Zadarskoj, Osječko-baranjskoj te, zanimljivo, u Gradu Zagrebu, a Stier u Zagrebačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Andrej Plenković još uvijek je prvi izbor za najveći broj ispitanika kad je riječ o najpozitivnijim političarima.

U siječnju ga je na to mjesto stavilo 15,95% ispitanika, no smjesta iza njega su Zoran Milanović (14,12%) te Davor Bernardić (12,30%).
Plenković je prvi i na popisu najnegativnijih političara u Hrvatskoj s 34,01%, a slijede ga Krešo Beljak (10,85%) te Zoran Milanović (6,82%).

Najpozitivnije doživljeni ministar i dalje je Oleg Butković (11,05%), a u vrhu su još ministri Zdravko Marić (9,03%) i Darko Horvat (7,88%).
Uvjerljivo najnegativnija među ministrima je Blaženka Divjak (15,08%), a iza nje još su ministar Marko Pavić (4,61%) te ministrica Nina Obuljen-Koržinek (3,17%).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sukob interesa: Davor Bernardić dobio stipendiju Cotruglija samo zato što je u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Nije baš da mu je stipendija Poslovne škole Cotrugli od 263 tisuće kuna bila poklon, ali nije baš ni da ju je dobio po nekim drugim kriterijima osim po tome što je saborski zastupnik.

Doveo se tako predsjednik SDP-a Davor Bernardić, objavilo je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, “u odnos ovisnosti koja bi mogla utjecati na njegovu objektivnost kao dužnosnika pri donošenju zakona kojima se uređuje poslovanje privatnih visokih škola i fakulteta”.

Iskoristio je, kaže se u odluci Povjerenstva, “obnašanje javne dužnosti kako bi postigao osobni probitak”, što je protivno petom članku Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Ali upravo taj peti članak nije propisao mogućnost izricanja sankcija, pa Bernardić neće dobiti novčanu niti ikakvu drugu kaznu, piše Večernji list

Svejedno, odluka koju je Povjerenstvo objavilo prekjučer konačni je kraj sage o Bernardićevoj stipendiji, koja je počela još potkraj 2017. godine, kad se prvi čovjek SDP-a na Facebooku pohvalio diplomom spomenute poslovne škole i zvanjem “chief executive MBA”.

Netko ga je tada prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa jer, kao saborski zastupnik, smije primiti dar samo do vrijednosti od petsto kuna, a stipendija koju je primio bila je 262.500 kuna veća.

Postupak je potrajao jer Povjerenstvo, kako objašnjavaju njegovi članovi, nije odmah dobilo sve tražene dokumente, a potom je počela analiza jer je Davor Bernardić u svojem očitovanju kazao da mu stipendija nije bila poklonjena, već se obvezao, kako je rekao, na niz aktivnosti koje mora obaviti da bi je dobio.

“Činidba i protučinidba”, kako je to razložilo Povjerenstvo. Pa se predsjednik Partije ugovorom s PŠ Cotrugli, među ostalim, obvezao da bude zaštitno lice škole u promotivnim kampanjama te da 10 godina predlaže po jednog kandidata godišnje koji bi također trebao dobiti stipendiju.

Ugovorom se dužnosnik obvezao, bez naknade, odraditi i konzultantski, mentorski te istraživački rad u ukupnom trajanju od 120 sati u terminu koji odredi PŠ Cotrugli, na njezin poziv bez naknade prisustvovati promotivnim događanjima, djelovati kao aktivni ambasador škole te promovirati njezine vrijednosti primjenom akademskih postignuća i etičkim ponašanjem, kaže Povjerenstvo, koje je zaključilo i da je Bernardić 2014., u trenutku sklapanja ugovora o stipendiji, bio dužnosnik dulje od tri godine i nije se bavio strukom za koju se obrazovao, iz čega proizlazi da mu je stipendija ponuđena upravo u svojstvu zastupnika u Hrvatskom saboru.

Kad je lanjskog listopada Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa raspravljalo o slučaju Davora Bernardića, on je kazao da “nije primio novac za stipendiju privatne poslovne škole, već samo znanje te da, i kad bi htio vratiti novac, ne zna kako bi to izveo jer novac nije ni dobio”.

Obvezao se, međutim, kao što je već rečeno, na promociju škole da bi, kako sam kaže, dobio “znanje”, ali zasad, barem sudeći prema internetskoj stranici te škole, Bernardić kao zaštitno lice nije joj posebno trebao, piše Večernji list

Ime predsjednika SDP-a nije, tako, ni na popisu alumnija te poslovne škole, koja se ponosi što su joj učenici iz svih sfera društva, a njegovo ime ne spominje se ni na događanjima u organizaciji te škole.

Silvana Oruč Ivoš: Netalentiranom Bernardiću smiješi se Vlada

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milanović: Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”.

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari