Connect with us

Politika

CroElecto – Razlika između SDP-a i HDZ-a veća, Škorina stranka raste

Published

on

CroElecto agencije 2X1 komunikacije pokazuje rast Škorine novoosnovane stranke te dodatan rast razlike između prvih dviju stranaka – vodećeg SDP-a te HDZ-a, piše Nacional.

SDP ostaje vodeći s rejtingom iznad tridesetpostotne granice. U ožujku bi za Bernardićevu stranku glasalo 30,97%. HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića biralo bi 21,40%. Time se razlika između SDP-a i HDZ-a popela na gotovo 10 bodova.

Za usporedbu, prošle je godine u ožujku HDZ držao prvo mjesto sa šest postotnih bodova prednosti ispred SDP-a. Na trećem mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore s rastućom potporom. U ožujku bi tu stranku biralo 13,99% ispitanika, što predstavlja rast od dva i pol boda u odnosu na veljaču. Slijede Most sa značajnim padom rejtinga (2,98%), GLAS (1,95%), NHR (1,95%), IDS (1,75%), Živi zid (1,65%), Stranka Ivana Pernara (1,65%), HSU (1,44%), HSS (1,13%), a neodlučnih je ispitanika 11,63%. Od parlamentarnih stranaka zabilježeni su još postotci Snage Gorana Aleksića (0,82%), HNS-a (0,62%) te HSLS-a (0,31%).

Vili Beroš najpopularniji ministar

U vrlo kratkom roku, doduše zbog nesretnih svjetskih okolnosti, ministar Vili Beroš ne samo da je postao poznat širokoj javnosti, nego je zabilježen i kao najpopularniji ministar u Vladi. Najpozitivnijim ministrom smatra ga čak 18,35%, a slijede Oleg Butković (8,26%) te Darko Horvat (6,44%).

Ministrica Blaženka Divjak najnegativnija

Najnegativnija je i dalje je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak (9,70%), slijedi ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek (4,13%). Ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću fotografiranje s Gretom Thunberg, izgleda, nije donijelo rast popularnosti. Naprotiv, na trećem je mjestu popisa najnegativnije doživljenih ministara s 3,75%, piše Nacional.

Istraživanje je provedeno od 4. do 12. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95).

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari