Pratite nas

Kultura

CRTICA O JEDNOJ ZABRANJENOJ PJESMI

Objavljeno

na

Evo, nekako ovih dana mjeseca svibnja prošlo je četiri godine od uklanjanja i zabrane jedne moje pjesme na YouTubeu. Ne držim previše do tog uradka, ali morao sam to napisati držeći se slogovlja, rime i ritma “čuvene” PESME O HRVATIMA Jovana Dučića. Pokušavao sam objasniti srbijanskim poklonicima (zadojiteljima!) takve “poezije” da je Dučićeva pjesma zaista bezsmislena, glupa i nevjerojatan razlog za daljnje izazivanje mržnje. Dučić jest bio dobar pjesnik, ali njegovo političko promišljanje odvelo ga je u zagovor četništva i želje za stvaranjem “Velike Srbije”.

[ad id=”93788″]

No, ozbiljan dijalog se nije razvio, pojavile su se šubare s kokardama, ismijavanje, mržnja, uvrjede, čak i ozbiljne prijetnje ubojstvom (“tebe treba zaklati tupim kuhinjskim nožem”… i sl.). I tako, dok sam držao do svog dostojanstva, domislim se pa napišem iz puste zafrkancije pjesmu na dučićevski način, baš da vidim kako će se komšijama svidjeti. Eh, podivljaše! He, he, he!

Na posljetku, namjesto da je administrator na YouTubeu zabranio silne prijetnje prijetnje smrću upućene meni, zabranio je moj uradak i pripomenuo da ću biti blokiran na šest mjeseci, odnosno trajno na YT-u ako se ne budem držao pravila ponašanja.

Jutros sam malkice pregledao brojne komentare pod slikopisnim uradkom Dučićeve PESME O HRVATIMA (navodno je točan naziv “Sinu tisućljetnog sna”!), ima ih na tisuće i opet isti šubaraši, kokardaši niske razine pismenosti, uvijek isti komentari, bijes i glupost, na sramotu ljudskoga roda…
No, evo moje pjesme, a u nastavku Dučićeve, pa sami prosudite kako vam drago:

Siniša Posarić

PJESMA O SRBIJANCIMA

Ne ćeš umrijeti bez slomljena mača,
u šikari ćeš gustoj plakati glasno
− namjesto cvijeća posvuda je drača
Ne će za tebe pjevati ode, jasno

Što vam Sloboda znači, nasilna raso,
kad vam nadu daju oštri bajuneti
− nosite za vratom govedarski laso
Ah, svoj na svome, časno je umrijeti

Kojim redom hvališ gedže svoga roda,
sve sami đambasi skrojeni za lance
Koji je od njih za primjer sveg naroda
− Pusta hvalež stala u vojničke rance

U krčmama starim na balkanskom blatu
zvjeraju pijanci, ništarije lijene
Rakiju ljutu dolijeva brat bratu,
plaču i kunu; ostavile ih žene

Što reći kad naučili niste ništa;
dok o krvi gromko i bestidno pjevaš,
zemlju već ti kroji neki stari Pišta
− o kakvu poštenju glupavo zijevaš

Željeli ste tuđe pod opanke svoje
od Slobe tražili da šalje salate,
pa lizali rane, motali povoje…
− kako smijete braćom zvati Hrvate

Slijedi lekcija hrvatskih časnika:
“bežanija” vaših hrabrih traktorista
pod iskonskim sramom uz ime četnika
− Ne spominjite više Isusa Krista

– o o O o o O o o O o o O o o O o o –

Ducic

Jovan Dučić

PESMA O HRVATIMA

Ti ne znade mreti kraj slomljenog mača,
Na poljima rodnim, braneći ih časno
Kitio si cvećem svakog osvajača,
Pevajuć’ mu himne, bestidno i glasno.

Slobodu si večno, zakržljala raso,
Ček’o da donesu tuđi bajoneti,
Po gorama svojim tuđa stada pas’o,
Jer dostojno ne znaš za Slobodu mreti.

Pokaži mi redom Viteze tvog roda,
Što balčakom s ruku slomiše ti lance,
Gde je Karađorđe tvojega naroda,
Pokaži mi tvoje termopilske klance.

S tuđinskom si kamom puzio po blatu,
S krvološtvom zvera, pogane hijene,
Da bi mučki udar s ledja dao Bratu,
I ubio porod u utrobi žene.

Još bezbrojna groblja zatravio nisi,
A krvavu kamu u nedrima skrivaš,
Sa vešala starih novi konop visi,
U sumraku uma novog gazdu snivaš.

Branio si zemlju od nejači naše,
Iz kolevke pio krv nevine dece,
Pod znamenje srama uz ime ustaše,
Stavio si Hrista, Slobodu i Svece.

U bezumlju gledaš ko će nove kame,
Oštrije i ljuće opet da ti skuje,
Čiju li ćeš pušku obesit’ o rame,
Ko najbolje ume da ti komanduje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kultura

Pogledajte ‘Divin krik s Vrana’, dokumentarni film o Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Objavio

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa.

Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića, piše Blidinje.net.

Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga”, uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

Scenarij: Miljenko Karačić
Režija: Miljenko Karačić
Godina proizvodnje: 2012.
Producent: Draško Vrgoč

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Etno skupina’ Čuvarice’ izdale novi spot za pjesmu ‘Zemljo moja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Pred nama je još jedan uradak Etno skupine ”Čuvarice”. Ovaj put riječ je o pjesmi ”Zemljo moja” s njihovog albuma ”Divojka”.

Tekst za ovu pjesmu i za brojne druge, napisao je Žarko Madžar, glazbu David Glibo, a aranžman Josip Vukoja. Spot je napravljen u produkciji Moment catchers-a: Maria i Matee Beljo, dok scenarij potpisuje Miroslav Ristanović.

Tema pjesme trenutačno je stanje i brojni odlasci ljudi iz cijele BiH i Hrvatske pa tako i Rame. Uloge majke i sina u filmu igraju Anđa i Toni Kolakušić. A lokacije koje su izabrali za snimanje rubni su dijelovi Rame: Pakline, Makljen, Ljubunci i Etno selo „Remić“.

Etno skupina “Čuvarice“ kroz ovu pjesmu i spot nam poručuju da je jedan rodni kraj bez obzira gdje bili.

ZEMLJO MOJA

Zemljo moja mati mila, vapi plače dušom svom
u crno se sva zavila gledajući pusti dom.
Otišla su dica njena u tuđini grade dom
i zato je ucviljena tamo nisu svoj na svom.

Ref. Majka sinu poručuje, ma kud pošo sinko znaj
samo ovo tu je tvoje i jedan je rodni kraj.

Rasula se njena dica na sve strane svita tog
a ona ko golubica usred gnijezda rasutog.
Tuđina je teret svima tu živjeti lako nije
samo jedna zemlja ima gdje te sunce uvijek grije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari