Pratite nas

Kultura

CRTICA O JEDNOJ ZABRANJENOJ PJESMI

Objavljeno

na

Evo, nekako ovih dana mjeseca svibnja prošlo je četiri godine od uklanjanja i zabrane jedne moje pjesme na YouTubeu. Ne držim previše do tog uradka, ali morao sam to napisati držeći se slogovlja, rime i ritma “čuvene” PESME O HRVATIMA Jovana Dučića. Pokušavao sam objasniti srbijanskim poklonicima (zadojiteljima!) takve “poezije” da je Dučićeva pjesma zaista bezsmislena, glupa i nevjerojatan razlog za daljnje izazivanje mržnje. Dučić jest bio dobar pjesnik, ali njegovo političko promišljanje odvelo ga je u zagovor četništva i želje za stvaranjem “Velike Srbije”.

[ad id=”93788″]

No, ozbiljan dijalog se nije razvio, pojavile su se šubare s kokardama, ismijavanje, mržnja, uvrjede, čak i ozbiljne prijetnje ubojstvom (“tebe treba zaklati tupim kuhinjskim nožem”… i sl.). I tako, dok sam držao do svog dostojanstva, domislim se pa napišem iz puste zafrkancije pjesmu na dučićevski način, baš da vidim kako će se komšijama svidjeti. Eh, podivljaše! He, he, he!

Na posljetku, namjesto da je administrator na YouTubeu zabranio silne prijetnje prijetnje smrću upućene meni, zabranio je moj uradak i pripomenuo da ću biti blokiran na šest mjeseci, odnosno trajno na YT-u ako se ne budem držao pravila ponašanja.

Jutros sam malkice pregledao brojne komentare pod slikopisnim uradkom Dučićeve PESME O HRVATIMA (navodno je točan naziv “Sinu tisućljetnog sna”!), ima ih na tisuće i opet isti šubaraši, kokardaši niske razine pismenosti, uvijek isti komentari, bijes i glupost, na sramotu ljudskoga roda…
No, evo moje pjesme, a u nastavku Dučićeve, pa sami prosudite kako vam drago:

Siniša Posarić

PJESMA O SRBIJANCIMA

Ne ćeš umrijeti bez slomljena mača,
u šikari ćeš gustoj plakati glasno
− namjesto cvijeća posvuda je drača
Ne će za tebe pjevati ode, jasno

Što vam Sloboda znači, nasilna raso,
kad vam nadu daju oštri bajuneti
− nosite za vratom govedarski laso
Ah, svoj na svome, časno je umrijeti

Kojim redom hvališ gedže svoga roda,
sve sami đambasi skrojeni za lance
Koji je od njih za primjer sveg naroda
− Pusta hvalež stala u vojničke rance

U krčmama starim na balkanskom blatu
zvjeraju pijanci, ništarije lijene
Rakiju ljutu dolijeva brat bratu,
plaču i kunu; ostavile ih žene

Što reći kad naučili niste ništa;
dok o krvi gromko i bestidno pjevaš,
zemlju već ti kroji neki stari Pišta
− o kakvu poštenju glupavo zijevaš

Željeli ste tuđe pod opanke svoje
od Slobe tražili da šalje salate,
pa lizali rane, motali povoje…
− kako smijete braćom zvati Hrvate

Slijedi lekcija hrvatskih časnika:
“bežanija” vaših hrabrih traktorista
pod iskonskim sramom uz ime četnika
− Ne spominjite više Isusa Krista

– o o O o o O o o O o o O o o O o o –

Ducic

Jovan Dučić

PESMA O HRVATIMA

Ti ne znade mreti kraj slomljenog mača,
Na poljima rodnim, braneći ih časno
Kitio si cvećem svakog osvajača,
Pevajuć’ mu himne, bestidno i glasno.

Slobodu si večno, zakržljala raso,
Ček’o da donesu tuđi bajoneti,
Po gorama svojim tuđa stada pas’o,
Jer dostojno ne znaš za Slobodu mreti.

Pokaži mi redom Viteze tvog roda,
Što balčakom s ruku slomiše ti lance,
Gde je Karađorđe tvojega naroda,
Pokaži mi tvoje termopilske klance.

S tuđinskom si kamom puzio po blatu,
S krvološtvom zvera, pogane hijene,
Da bi mučki udar s ledja dao Bratu,
I ubio porod u utrobi žene.

Još bezbrojna groblja zatravio nisi,
A krvavu kamu u nedrima skrivaš,
Sa vešala starih novi konop visi,
U sumraku uma novog gazdu snivaš.

Branio si zemlju od nejači naše,
Iz kolevke pio krv nevine dece,
Pod znamenje srama uz ime ustaše,
Stavio si Hrista, Slobodu i Svece.

U bezumlju gledaš ko će nove kame,
Oštrije i ljuće opet da ti skuje,
Čiju li ćeš pušku obesit’ o rame,
Ko najbolje ume da ti komanduje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Svečano otvorena multimedijska izložba ‘Osijek na udaru brutalne agresije’ u Vukovaru !

Objavljeno

na

Objavio

Prigodnom svečanim programom u petak 21. lipnja 2019. u reprezentativnom prostoru dvorca ELTZ, Gradskom muzeju Vukovar, Galeriji Oranžerija otvorena je multimedija izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”, a u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske.
Multimedijska izložba autora Zlatka Dernaja, predsjednika braniteljske udruge HEROJI OSIJEKA sastoji se od 26 panela sa 40 fotografija, zajedno sa 8 minutnim dokumentarnim filmom autora Branka Peka, predsjednika Zajednice povratnika OBŽ, govori o ratnom razaranju grada  Osijeka u brutalnoj agresiji 90-tih.
Izložba je od 9 do 11. travnja 2019. bila prezentirana u Europskom parlamentu u Bruxellesu, gdje je doživjela je veliki uspjeh i posjećenost.
Uzvanicima vukovarskog otvorenja u ime autora izložbe obratio se Branko Bogdanović i ukazao na poruke izložbe o apsurdnosti ratova i važnosti očuvanja mira i sretne budućnosti za sve građane.
O značenju i aspektima  izložbe govorio je Branko Pek i povezao brutalnost agresije na gradove Osijek i Vukovar i na njihove mirne i civilizirane građane.
Ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić prigodnim riječima pozdravila je Heroje Osijeka, autore i poruke izložbe te proglasila izložbu otvorenom.
Svečanost je uveličao sjajni glazbeni nastup prof. Andreje Opačak i klavijaturista Vladimira Čosića.
Izložba će biti otvorena u Gradskom muzeju Vukovar do 25. lipnja 2019.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Obilježena stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku

Objavljeno

na

Objavio

Stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku obilježena je u petak uz navođenje bogate baštine, od uvođenja električne energije, proizvodnje piva i sira, do duhovnih plodova koji su ostavljeni na području gdje su djelovali, ali i upozoreno na činjenicu kako im još uvijek nije vraćena golema imovina koju su otele komunističke vlasti na kraju II. Svjetskog rata.

Banjolučki biskup Franjo Komarica na konferenciji za novinare istaknuo je da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi.
„Velika kulturna, civilizacijska i duhovna baština koju su ovi redovnici ostavili iza sebe treba biti poznata našoj generaciji i posredovana budućima“, rekao je biskup te naglasio da je time ovaj dio BiH postao “dio civilizirane i kulturne Europe, prožete kršćanstvom”.

Naveo je kako su trapisti u banjolučkom kraju “radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi”.

„To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup.

Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda rekao je kako su trapisti u banjolučkom kraju stoljeće i pol bili u misiji duhovne i materijalne izgradnje.

„Moć koju su redovnici imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je Dom Armand.

Prvi trapistički samostan „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu kod Banje Luke osnovao je još za vrijeme osmanske vladavine 1869. trapist Franz Pffaner.

Trapisti su izgradili samostan i crkvu, osnovali sirotište, bolnicu, narodnu kuhinju… Prva električna žarulja u Banja Luci zasvijetlila je zahvaljujući trapistima, a prvu hidrocentralu su sagradili potkraj 19. stoljeća.

Prije II. Svjetskog rata financirali su školovanje 4000 studenata i đaka slabijeg imovnog stanja, pokrenuli su pivaru i tvornicu sira, koji se i danas proizvodi po tradicionalnom tajnom receptu trapista, ali u manjem obujmu. Današnja Banjolučka pivara se nalazi na mjestu gdje je bila trapistička pivara.

Drugi svjetski rat i komunistički režim zadali su najteži udarac ovom samostanu, od kojeg se do danas nije oporavio. Najveći dio imanja i objekata je nacionaliziran, a u posjedu trapističkog reda ostali su crkva i objekti gdje sada borave svećenici.
Svećenik trapist Ivica Božinović posvjedočio je za medije kako im unatoč obećanjima njihova imovina nikada nije vraćena.

“Prije deset godina slavili smo 140 godina uspostave samostana i tada su bili prisutni brojni politički i drugi dužnosnici i iz ovog entiteta i svi se tada kleli kako treba sve učiniti da se trapistima vrati barem dio njihove imovine koji je moguć. To je bilo prije deset godina, a nakon deset godina nije se ništa dogodilo. Kakvo je stanje bilo 1945., tako je i danas”, zaključio je pater Ivica Božinović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari