Pratite nas

BiH

Crvena buržoazija (očevi) stvorila je komunističku zlatnu mladež (djeca) koja sada funkcionira kao interesna mreža mutne tranzicije

Objavljeno

na

Kada god špijuni ili osobe naslonjene na njih javno progovore, prvo je pravilo ne vjerovati nikome. Njihov posao nije djelovanje na svjetlu, već u mraku, pa kada ih nevolja istjera iz mraka, u javnost, to znači da su stjerani pred zid “zbog nečega” te je istina zadnja stvar koja im odgovara. Nakon što je Hrvatska ušla u EU te počele sve dobro poznate zavrzlame oko predaje udbaša Josipa Perkovića njemačkom pravosuđu, hrvatski javni prostor ubrzo je dobio dva ekskluzivna intervjua od ljudi kojima djelovanje na svjetlu nije u opisu posla.

[dropcap]P[/dropcap]rvi, Večernjaku, dao je već spomenuti g. Perković optužen u Njemačkoj za sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu. I drugi, Jutarnjem, g. Vanja Špiljak, zbog kojeg je navodno Đureković i ubijen po nalogu njegova oca Mike Špiljaka kako bi se sakrio sinov kriminal u Ini. Što je od toga istina, vidjet ćemo u procesu Perkoviću pred njemačkim sudom koji je “odčepio” ono što Hrvatska, zbog premreženosti starih komunističkih struktura u politici, gospodarstvu, civilnim udrugama i medijima, nije u stanju sama učiniti, a to je lustracija.

Oba intervjua, i Perkovićev i onaj Vanje Špiljka, imaju neke identične karakteristike. I jedan i drugi djelomično su obilježeni poluinformacijama ili lažima. Tako je g. Perković, primjerice, o vremenu kada je upoznao Tuđmana jedno rekao u razgovoru za Vjesnik, a drugo u nedavnom razgovoru za Večernji. Kako vjerovati da i u drugim “svjedočanstvima” ne laže. G. Špiljak pak tvrdi da je Inu napustio odmah devedesete, dok u “ograničenom” intervjuu za Večernjak od 19. 1. ove godine upućeni tvrde da je sredinom devedesetih bio u Nadzornom odboru Ine, pri čemu je radeći tada s Inom, bio i u izravnom sukobu interesa.

Potom, identičan je način na koji i jedan i drugi opisuju motive svojega djelovanja: to je borba za slobodnu i neovisnu Hrvatsku od presizanja Beograda i “uništavanja Ine i Hrvatske”, kako glasi i naslov prvog dijela intervjua g. Špiljka. Nikakvi, dakle, osobni interesi ili statusne i materijalne borbe u partiji, već ih je u svemu oko Ine i drugih stvari vodilo čisto domoljublje i državotvorna ideja. To ipak malo vrijeđa zdrav razum. Prema tvrdnjama g. Vanje Špiljaka njegov otac Mika Špiljak počeo je borbu za hrvatsku neovisnost još osamdesetih, baš kao i Josip Perković koji je raskrinkao SANU iDobricu Ćosića, a Špiljak štitio Tuđmana, pripremajući ga, očito, vizionarski za prvog hrvatskog predsjednika. Također, i Špiljak i Perković tvrde da su “riješili” Tuđmanu putovnicu, odnosno Vanjin otac. Netko od njih dvojice u tim intervjuima laže. Uglavnom, bez Mike Špiljaka i Perkovića (kakav Tuđman, Blago Zadro, Veselica, Gotovac…) ne bi bilo hrvatske države, sugeriraju obojica.

I, na koncu, Miki Špiljaku i Josipu Perkoviću još je nešto zajedničko: Vanja Špiljak u Ini je dobio posao na natječaju jer je bio najbolji kandidat, kako sam tvrdi, kao i Saša Perković na Pantovčaku, jer je bio najbolji od svih kandidata, kako u nedjelju tvrdi u Večernjem Stipe Mesić. Pa tko razuman ne bi povjerovao da su poslove dobili na natječajima, a ne zato što su sinovi svojih očeva!?

Iz oba intervjua može se, dakle, zaključiti sljedeće: crvena buržoazija (očevi) stvorila je komunističku zlatnu mladež (djeca) koja sada funkcionira kao interesna mreža mutne i nerasvijetljene tranzicije koje, zapravo, nije ni bilo, već je sve skupa kontinuitet obiteljskih dinastija crvene buržoazije i Udbe. Kada gledamo glavne aktere gospodarske i političke scene u Hrvatskoj, onda jasno vidimo očeve i djecu, nastavljače dinastija: dinastiju Špiljak, Broz, Perković, dinastiju Todorić, Milanović, Josipović… I nemamo razloga sumnjati da su od komunizma do danas napredovali i bogatili se zato što su djeca svojih očeva, već zato što su se na natječajima pokazivali kao najbolji kandidati.

Ipak, g. Perković je u njemačkom zatvoru. Kao prvi luzer među njima mogao bi propjevati i većini Hrvata, koji se neuspješno potucaju od natječaja do natječaja, objasniti kako se to postaje bogat kao g. Vanja Špiljak ili uspješan i imućan kao g. Ivo Josipović. Čovjek koji je s Mikom Špiljakom ključan za stvaranje moderne hrvatske države, barem je još toliko ostao dužan svom polugladnom narodu. Ako pak oda tu “caku” kako se uspijeva na natječajima i u životu, Hrvatska će dobiti ne tuđmanovskih 200, nego 4,5 milijuna bogatih obitelji.

Ivica Šola/VecernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari