Pratite nas

Pregled

Čudno nam je da Josipović već nije sazvao sjednicu VNS-a

Objavljeno

na

Predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove HDZ-a umirovljeni general Damir Krstičević te član Odbora i bivši zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva umirovljeni general Josip Štimac održali su danas u Središnjici konferenciju za novinare o slučaju pada zrakoplova MiG-21. Donosimo ključne naglaske njihovih izlaganja.

KRSTIČEVIĆ: Strateški interesi nadstranačka su pitanja

Pilot je, hvala Bogu, ostao živ, a prisebnom je reakcijom uspio izbjeći žrtve na zemlji. No pad aviona, na samu obljetnicu Oluju, otvara pitanja zašto se nesreća dogodila i kako iz nje izvući pouke za budućnost. Cilj ove konferencije nije pokretanje pitanja bilo čije odgovornosti, nego želimo poručiti da je krajnje vrijeme da i vlast i oporba i struka sjednu za stol i postignu konsenzus – koji Milanovićeva vlada nikada dosad nije nudila – o modelu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta RH te financijskim sredstvima kojima ćemo to realizirati.

Strateški hrvatski interesi, kako to često ističe HDZ, nadstranačkog su karaktera. A to nije samo pitanje nadzora zračnog prostora i budućnosti Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, nego i Hrvatske ratne mornarice i općenito Oružanih snaga. Konsenzus se treba čim prije postići, jer se nesreća s MiG-om i dogodila upravo zbog kontinuiranog odgađanja strateških odluka.

Svijest o rizicima i nacionalna odgovornost

No ta odluka mora biti utemeljena na rizicima s kojima se Hrvatska suočava ili se može suočiti te na odgovornosti spram svog naroda. Kao oporba spremni smo biti dio rješenja, stoga nam je čudno što predsjednik RH i vrhovni zapovjednik šuti o padu zrakoplova te što još nije sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi se pokrenulo rješavanje teške situacije u koju smo dospjeli.

ŠTIMAC: Ako odustanemo, više nema povratka!

Što prije treba donijeti odluku želi li Hrvatska štititi svoj zračni prostor. Imamo primjere Slovenije i nekih baltičkih zemalja koje su odustale od te sposobnosti, no upozoravam – jednom kada se ta sposobnost izgubi, vrlo ju je teško, gotovo nemoguće nadoknaditi. Znamo da je gospodarska situacija teška, ali sigurno postoje rješenja i vjerujem da ih možemo naći kroz stručno-političku raspravu u koju bi bili uključeni svi relevantni čimbenici. Prvo treba donijeti kratkoročno rješenje, a potom i dugoročno koje će trajati slijedećih 50 godina.

Primjer Češke: novi zrakoplovi – nova radna mjesta!

Odgovarajući na pitanja novinara, i Krstičević i Štimac su istaknuli da su oni osobno za to da Hrvatska modernizira Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bez obzira na tešku ekonomsku situaciju. Pritom je bivši zapovjednik HRZ-a Josip Štimac ukazao na primjer Češke, u kojoj nabava novih zrakoplova nije bila (samo) trošak, nego je ta država našla strateškog partnera koji je u nju doveo i nove, lukrativne poslove za zrakoplovnu industriju.

Obojica su umirovljenih generala napomenula i da je Hrvatska članstvom u NATO-u preuzela i obvezu nadzora i zaštite zračnog prostora iznad Hrvatske, kao što je ta obveza ugrađena i u Ustav RH. No treba zajedno sjesti, kao što je to Krstičević ponovio u svojoj završnoj riječi, i jednom za svagda postići konsenzus. U najboljem interesu naše zemlje i svih njenih građana.

kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Švedski Gripen ili izraelski F16 Barak – ili nešto treće?

Objavljeno

na

Objavio

Za nabavu višenamjenskih bojnih zrakoplova pristigle su četiri ponude. Amerikanci nude nove F-16, Grci nude polovne F-16, a Izraelci polovne F-16 Barak, Šveđani nude svoje nove Grippene.

Odluka o tome koje i čije će borbene avione kupiti Hrvatska bit će donesena 30. studenog.

Prema navodima nekih medija odlučivat će se izmedju dvije – švedskog Gripena i izraelskog F16 Baraka.

O tome je u Studiju 4 govorio umirovljeni general bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik HRZ-a.

Štimac je kazao kako ne bi rekao da su neki ponuđači ‘otpali’. Jučer je razgovarao s članovima povjerenstva i rečeno mu je da ‘imaju otvorenu liniju’ sa svim ponuđačima. “Povjerenstvo je sastavljeno od ljudi iz MORH-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, SOA-e i pri odabiru ponuda procjenjuje oko 700 stavki”, kazao je Štimac.

Svaka ponuda ima prednosti i mana. Gripen je novi avion i ima duži vijek trajanja, a američki F-16 Block 70 i 72 Viper su najbolji avioni, ali im je cijena najveća”, dodao je. U odabiru ponuda mora se voditi računa i o međudržavnoj vojnoj suradnji, strategijskom partnerstvu, ali i investicijama koje ponuđač može realizirati u Hrvatskoj.

Izraelski F-16 Barak je polovni avion star tridesetak godina, a Izrael ga navodno prodaje za 25 milijuna eura, dok Šveđani za Gripena navodno traže 70 milijuna. “Napamet govoreći, uvijek bih dignuo ruku za novi avion, međutim radi se samo o jednoj domeni bitnoj za procjenu.

Ako je Barak star 30 godina a Izraelci nude 2.500 sati po avionu ostatak resursa to znači da imamo resurse idućih 25 godina. S američkim F-16 i Gripenom bi imali četverostruko više. To treba procijeniti povjerenstvo i Vladi predložiti, a odluka će biti politička”, kazao je Štimac. Dodao je i kako je jedino F-16 sudjelovao u borbenim operacijama. Gripen nije sudjelovao, ali je na testiranjima dokazao da može.

Govoreći o gospodarskom aspektu nabave vojnih zrakoplova kazao je kako nije riječ samo o avionima nego i o kompletnoj radarskoj mreži te zapovjedno-informacijskom sustavu – kompletnom transferu tehnologije u koji bi trebao biti uključen Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici”. Šveđani su, dodao je, nudili 2 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku. Vjeruje da i Izraelci nude slično.

Bitnim smatra i troškove održavanja aviona i kompletne infrastrukture. Također, da je Hrvatska imala borbene zrakoplove do agresije deveesetih moždane bi ni došlo. “Kad imamo zrakoplove poručujemo ‘Mi smo jaki’ – i u slučaju krize najprije se traže politička rješenja”, zaključio je Štimac.

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari