Pratite nas

Hrvatska

Čudno partnerstvo: Grad Zagreb i Milan Bandić službeni pokrovitelji najnovije referendumske inicijative

Objavljeno

na

Na letku inicijative „U ime obitelji“ dijeljenom jučer na štandovima za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava jasno je naznačeno da je Grad Zagreb pokrovitelj najnovije referendumske inicijative za koju su u nedjelju počelo prikupljati potpise diljem Hrvatske.

Marko ZirdumGrad Zagreb na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, sviđalo se to nekome ili ne, službeni je pokrovitelj referendumske inicijative U ime obitelji. Na letku kojim se pozivaju građani na davanje potpisa za najnoviju referendumsku inicijativu jasno je istaknut logo Grada Zagreba kao pokrovitelja ove inicijative.

Iako će se potpisi prikupljati u 750 gradova i naselja, u letku stoji da se organizatori zahvaljuju na pokroviteljstvu Gradu Zagrebu.

Niti  iz inicijative U ime obitelji, niti sam Milan Bandić nisu željeli odgovorili novinarima 24. sata što to pokroviteljstvo uključuje.

Podsjetimo, neimenovani izvor blizak Vladi Zorana Milanovića ovih je dana u izjavi za HRsvijet označio izborni stožer Ive Josipovića kao glavnog kreatora ove najnovije referendumske inicijative.

-Ne treba puno znanja niti mudrosti da se dođe do zaključka kako ključnu ulogu u ovoj inicijativi imaju određene nevladine udruge, mediji bliski aktualnom predsjedniku i dio znanstvenih krugova. Ukoliko se sagledaju do sada polučeni  učinci te kampanje vidjet ćete da je cilj već postignut. Nitko više ne govori o stanju u državi, niti ocjenjuje Josipovićeva postignuća u posljednjih pet godina. Fokus javnosti se na žalost sveo na Željku Markić i sastav budućeg saziv Sabora. Tragično ukoliko znamo koliko je još vremena do parlamentarnih izbora – kazao je tom prigodom neimenovani izvor blizak Vladi.

Pojavljivanje Milana Bandića u svojstvu službenog pokrovitelja ove najnovije referendumske inicijative nedvojben je dokaz ovako formuliranim stavovima.

Podržati referendum, DA ili NE ?

markić u ime obitelji

Pa, pogledajmo kako bi primjena dviju od sedam točaka referendumskog pitanja s najvećim učinkom na izborne rezultate utjecala na rezultate prethodnih  parlamentarnih izbora održanih 2011. godine. Ukratko, promotrimo kako bi predloženo smanjenje izbornog praga i zabrana predizbornih koalicija (preciznije rečeno radi se o zabrani zajedničkih izbornih lista više stranaka) utjecala na rezultate tih izbora.

U tom smislu, analizirali smo dvije varijante predviđene referendumskim pitanjem. Prvu koja uključuje izborni prag od 3% i odgovarajuću podjelu Hrvatske na izborne jedinice i drugu koja spušta prag još niže, na 2%, uz uvjet da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Naime, referendumskim je pitanjem predviđeno automatsko aktiviranje druge varijante ako se stranke u Saboru ne budu uspjele dogovoriti oko načina podjele na izborne jedinice.

Uvjet zabrane zajedničkih lista više stranaka simulirali smo tako što smo procijenili pojedini udio svake stranke u koaliciji u ukupnom broju glasova koalicije. Za Kukuriku koaliciju procijenili smo udjele stranaka temeljem rezultata prethodnih parlamentarnih izbora održanih 2007. godine na kojima je svaka od stranaka članica (SDP, HNS, HSU i IDS) nastupila samostalno. Razumno je pretpostaviti kako su ti rezultati predstavljali temelj i za sastavljanje zajedničke liste. Za drugu koalicijsku listu BUZ-PGS-HRS prepoznatljivu po njenom predvodniku Ljubi Jurčiću pretpostavili smo da bi u uvjetima izbornih pravila predviđenim referendumskim pitanjem nastupila kao jedinstvena Nezavisna lista Ljube Jurčića i pritom dobila jednak broj glasova. Konačno, spomenut ćemo i kako je HDZ  u dvije izborne jedinice nastupio u koaliciji s Kerumovim HGS-om. No, zbog neznatnog utjecaja na ukupni rezultat i nemogućnosti procjene snage HGS-a budući da nije nastupio na prethodnim izborima, zanemarili smo ovu koaliciju i u analizi je tretirali kao samostalnu HDZ-ovu listu. Iz istog razloga slično smo tretirali i HSS-ove koalicijske liste s manjim partnerima.

Kako bismo izborni prag od 3% učinili smislenim a ujedno i ispunili zahtjev referendumskog pitanja o minimalno 20 mjesta u pojedinoj izbornoj jedinici, spojili smo po dvije postojeće jedinice u jednu novu i tako dobili 5 izbornih jedinica. Jasno, u svakoj od njih bi se biralo dvostruko više zastupnika nego u izbornim jedinicama po trenutno važećem zakonu (dakle, njih 28 umjesto 14).

Ovako bi izgledale te nove izborne jedinice:

  • Jedinicu A čine izborne jedinice I i III (centar i zapad Zagreba, Zagorje, Varaždin i Međimurje)
  • Jedinicu B čine izborne jedinice II i VI (Istok Zagreba, Podravina, Bjelovar, Moslavina i Banovina)
  • Jedinicu C čine izborne jedinice IV i V (Slavonija i Baranja)
  • Jedinicu D čine izborne jedinice VII i VIII (Jugozapad Zagreba, Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Karlovac)
  • Jedinicu E čine izborne jedinice IX i X (Dalmacija i Lika)

Napomenimo kako je ovo je samo jedna u mnoštvu mogućnosti podjela na izborne jedinice koje ispunjavaju zahtjev referendumskog pitanja. Ipak, vjerujemo kako se one rezultatski ne bi u velikoj mjeri razlikovale. Stoga ovaj primjer smatramo reprezentativnim i ilustrativnim u smislu opisa utjecaja okrupnjavanja izbornih jedinica uz prateće smanjenje izbornog praga na rezultate izbora.

Navedimo prvo stvarne rezultate izbora za 140 mjesta u hrvatskom Saboru na koje se promjena odnosi (naime, prema prijedlogu način izbora 8 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske ne bi se mijenjao): Kukuriku 80 mjesta (od čega: SDP 60, HNS 14, HSU 4, IDS 2), HDZ 44, Hrvatski laburisti i HDSSB po 6, Nezavisna lista don I. Grubišića 2 te HSP AS i HSS po jedno zastupničko mjesto. U nastavku slijede rezultati izbora uz pretpostavku da su se izbori održali prema gore opisanoj prvoj varijanti pravila predviđenih referendumom (prag od 3% uz opisanu podjelu na izborne jedinice) pri čemu brojevi u zagradi predstavljaju razliku broja zastupničkih mjesta u odnosu na stvarne rezultate:

  • SDP                       56 (-4)
  • HNS                      9 (-5)
  • HSU                      5 (+1)
  • IDS                        2 (0)
  • HDZ                       43 (-1)
  • HL                          7 (+1)
  • HDSSB                  6 (0)
  • NL I.Grubišić      3 (+1)
  • HSS                       2 (+1)
  • HSLS                     2 (+2)
  • HSP                       2 (+2)
  • NL LJ. Jurčić        2 (+2)
  • HSP AS                 1 (0)

Vidljivo je da su se u sastavu Sabora pojavile 3 nove stranke (HSLS, HSP, NL Lj. Jurčić), svaka sa po 2 mjesta nauštrb mandata SDP-a i HNS-a, te da su i neke druge manje stranke profitirale na račun većih i pojedinačnog nastupa Kukuriku stranaka. Bez dvojbe najznačajnija politička posljedica novih pravila bila bi gubitak apsolutne većine Kukuriku koalicije (72 umjesto 80 mjesta, a za većinu ih treba imati 76) te bi za sastavljanje ona trebala tražiti barem još jednog koalicijskog partnera (npr. laburiste ili zastupnike manjinskih lista).

Teško bi bilo formirati stabilnu vladu

Pogledajmo sad i rezultate druge varijante predviđene referendumskim pitanjem koja nastupa u slučaju da se stranke ne dogovore na vrijeme o strukturi izbornih jedinica. Tad je predviđeno da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica i da prag bude 2%. Prema rezultatima izbora održanim 2011. godine rezultati bi bili:

  • SDP                       48 (-12)
  • HNS                      10 (-4)
  • HSU                      6 (+2)
  • IDS                        0 (-2)
  • HDZ                       38 (-6)
  • HL                          8 (+2)
  • HDSSB                  4 (-2)
  • NL I.Grubišić      4 (+2)
  • HSS                       5 (+4)
  • HSLS                     5 (+5)
  • HSP                       4 (+4)
  • NL LJ. Jurčić        4 (+4)
  • HSP AS                 4 (+3)

Možemo primijetiti značajno veći porast zastupljenosti manjih i oštar pad zastupljenosti velikih stranaka. Uz to pad bilježe i regionalne stranke pri čemu IDS čak i nestaje iz Sabora. Stranke Kukuriku koalicije ukupno dobivaju 64 mjesta (čak 16 manje nego na izborima) i za saborsku većinu treba im potpora još najmanje dvije stranke. Recimo, mogle bi koalirati sa svjetonazorski bliskim laburistima i listom don I.Grubišića, no i tad bi imali tek tanku većinu od svega jednog glasa.

Konačno, zgodno je primijetiti i utjecaj novih pravila na postotak tzv. „propalih“ glasova kako se običavaju zvati glasovi dani listama koje nisu izborile mjesto u Saboru. Naime, njihov visoki udio u ukupnom broju glasova jedna je od motivacija organizatora referenduma. I doista, na zadnjim parlamentarnim izborima taj udio iznosio je 25,7%. Navedimo kako bi prema prvoj varijanti novih pravila iznosio bi 18,4%, a prema drugoj još uvijek ne sasvim beznačajnih 11%, dakle bio bi tek prepolovljen.

Ipak, važno je znati kako se u slučaju uspjeha referenduma nova pravila sigurno ne će primijeniti na prethodne izbore, već, nakana je to organizatora, na one koje slijede krajem iduće godine. Stoga je razumno sagledati posljedice promjene izbornih pravila iz perspektive aktualnih političkih odnosa. Nastupajući sa zajedničkom listom na prethodnim izborima, trenutno vladajuća koalicija postupila je logički racionalno u skladu s prirodom važećih izbornih pravila i tako polučila rezultat koji joj je omogućio stvaranje vladajuće većine bez potrebe za dodatnim koalicijskim partnerima. Na ruku joj je išlo i to što je pojedinačno najjači politički protivnik (HDZ) nastupio samostalno a u prilog joj je dodatno išla i razmrvljenost stranaka na suprotnom političkom polu. Primjerice, samo da su dva HSP-a nastupila zajedno, imala bi umjesto jednog jedinog čak 7 zastupnika u Saboru.

Uvažavajući prirodu izbornog sustava i strategiju glavnog protivnika i HDZ je kao najveća oporbena stranka okupio oko sebe širu koaliciju srodnih stranaka. Ona je s prilično velikom razlikom (više od 11% glasova) trijumfirala nad proširenom Kukuriku koalicijom na izborima za Europski parlament održanim ovog proljeća. Stoga se opisani problemi s kojima bi se susrela Kukuriku koalicija da su na prošlim izborima vrijedila predložena izborna pravila, s nemalom vjerojatnošću mogu preslikati na koaliciju okupljenu oko HDZ-a nakon izbora u prosincu iduće godine. S time da današnja desna koalicija ipak nije u tako dobroj poziciji. Naime, protivnik iako oslabljen, još uvijek se ne osipa u znatnoj mjeri. Uz to, kako bi izbjegli sindrom HSP-a s prethodnih izbora, vladajući medijski agitprop uspio je oko nove stranke Orah okupiti glavninu birača sklonih ljevici a nezadovoljnih vlašću čime se dodatno ublažava sve izvjesniji poraz na slijedećim izborima. Uzevši sve navedeno u obzir, u okolnostima novih izbornih pravila stranke desne koalicije bi, po svoj prilici, trebale naći još kojeg koalicijskog partnera kako bi osigurale stabilnu većinu. A stabilna većina predstavlja nužan preduvjet za provođenje bilo kakvih značajnih promjena. Nikako ne i dovoljan kako to zorno prikazuje vladavina trenutne saborske većine ali ipak i dalje nužan.

Pupovac i SDP imaju se čemu veseliti

Nipošto ne treba zanemariti ni porast vjerojatnosti odlučujućeg utjecaja na formiranje vladajuće većine čudnovate povorke saborskih zastupnika predvođenih Miloradom Pupovcem. Radi se o zastupnicima izabranih glasovima onih birača čiji glas vrijedi višestruko više od glasa (običnog) Hrvata, zapravo riječ je o reliktu prošlih vremena nespojivim s bilo kakvom demokratskom praksom. Podsjetimo, u Saboru im je zajamčeno 8 mjesta ili više od 5% svih mjesta u Saboru bez obzira na broj dobivenih glasova i ne bi bilo prvi put da čine jezičac na vagi postizborne stranačke arhitekture. Zapitajmo se bi li u takvim okolnostima bila moguća demontaža iz komunističkog totalitarizma naslijeđenih struktura.

No, nije Milorad Pupovac jedini koji bi imao razloga veseliti se izbornim pravilima zahtijevanim referendumom. Iz ranije pokazanog očito je kako nova izborna pravila otežavaju posao pobjedniku izbora, kako pri formiranju, tako i pri održavanju vladajuće većine. S druge strane ona umanjuju i poraz gubitnika. Stoga ne čudi prilično pomirljiva reakcija ministra Bauka na referendumski prijedlog uz navođenje, iz njegove perspektive, dobrih segmenata referendumskog pitanja. Naravno da zbog dubokog svjetonazorskog sukoba iskazanog na referendumu o braku SDP ne će eksplicitno podržati ovu inicijativu udruge U ime obitelji. No, ovaj put bi mogao pomirljivo, bez podmetanja, prihvatiti odluku koja mu i tako ide u prilog pred slijedeće izbore. Tad će reći kako eto, iako se ne slažu u cijelosti sa sadržajem, oni kao legalisti samo provode volju naroda.

Možemo li baš tek tako zanemariti sve ovdje navedeno neka svatko odluči po svojoj savjesti. Kako bilo, tko bude ovo pročitao, ne će moći reći da nije znao …

 

Grgur S./HRsvijet

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Penava razumije da je suradnja sa SDSS-om i srpskom zajednicom strateški interes

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak kako vukovarski gradonačelnik Ivan Penava razumije da je HDZ-ov strateški interes suradnja s SDSS-om i srpskom zajednicom te istaknuo da se politika stranke temelji na politici prvog predsjednika Republike i HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

“Razumio je on to i još bi trebao bolje razumjeti. A i razumije jer su ga mnogi naši sugrađani pripadnici srpske manjine podržali na izborima za gradonačelnika Vukovara”, izjavio je Plenković nakon sjednice saborskog Kluba HDZ-a odgovarajući na pitanje je li Penava na današnjem sastanku s njim razumio i to da je HDZ-ov strateški interes suradnja s srpskom zajednicom i SDSS-om.

Penava je dobro razumio što je državna, a što lokalna politika HDZ-a

Dodao je i kako je Penava na sastanku jako dobro razumio što je državna politika HDZ-a, a što politika lokalnih stranačkih organizacija.

Plenković je istaknuo da se politika HDZ-a bazira na ključnim temeljima politike prvog predsjednika Republike i HDZ-a dr. Franje Tuđmana – mirnoj integraciji hrvatskog Podunavlja, pomirba, suživot, istina te procesuiranje odgovornih za ratnih zločina. No, poručio je, to je i nastojanje da se u 21. stoljeću gradi društvo u kojem se svi mogu osjećati dobro.

Plenković smatra da ponekad ima situacija kada nešto iz Vukovara izgleda drugačije nego iz Zagreba te ih Penava doživljava kao svojevrsne provokacije – o tome da li netko stoji ili ne stoji tijekom intoniranja hrvatske himne, što je iz kuta Vukovara određeni problem.

Ponovio je i da politiku HDZ-a određuje vodstvo stranke, a gradonačelnik Penava bavi se temama vezanim uz Grad Vukovar.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava izjavio kako ostaje u HDZ-u i da ima podršku svoje stranke te da se od njega ne može očekivati da se odriče vrijednosti Domovinskog rata.

O nabavci F-16: Predstavnici MORH-a bili i u Izraelu i u SAD-u

Premijer je, na pitanje o curenju sms-ova vezanim uz korespondenciju sa SAD-om o nabavci izraelskih aviona F-16 Barak, ponovio da će se o tome napraviti detaljna analiza.

Navevši kako nije imao saznanja o tim mailovima rekao je i da je ministar obrane Damir Krstičević pojasnio da se radi o brojnim mailovima koji su bili izmjenjivani na razini stručnog tima, predstavnika MORH-a i drugih uključenih u taj posao.

“Mi govorimo o mailovima koji su bili u fazi prije donošenja konačne odluke. I bez tih saznanja smo, na temelju moje inicijative, zadužili da predstavnici MORH-a odu još jednom u Izrael i Washington ne bismo li precizno, sigurno i pouzdano mogli čuti da će jedna strana preuzeti teret odgovornosti za ishođenje dozvola a to je Izrael, što su oni i pismeno potpisali”, rekao je.

Naveo je i da je iz vođenih razgovora bilo jasno da neće biti problema ni da Izrael preuzme tu odgovornost niti da SAD-e u tom trenutku rade probleme oko dobivanja dozvole.

“Mi smo nakon njihova povratka (iz Izraela i SAD-a) još pustili dva mjeseca hlađenja te vruće teme i onda tek donijeli odabir. Problemi su nastupili u kasnoj jeseni prošle godine”, kazao je Plenković.

Podsjetio je i na svoju raniju izjavu ćemo mi kao država, ako ne budemo kroz proces koji je bio između nas i četiri države koje su bile ponuditelji u stanju odabrati ono što smo izabrali kao najbolju ponudu, staviti izvan snage cijeli proces – što smo, kaže, i učinili.

(Hina)

 

Penava: Hoćemo li mi danas šutiti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku sjede kada se izvodi hrvatska himna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Američka strana nijednim službenim dokumentom nije zabranila prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar obrane Damir Krstičević komentirao je u utorak objavu mailova upućenih iz američkog veleposlanstva u Ministarstvo obrane, u kojima američka strana upozorava da Izrael nije ishodio dozvolu za prodaju borbenih aviona od SAD-a, te da je moguće neće niti dobiti, poručivši kako je tijekom postupka nabave zrakoplova vođena intenzivna komunikacija, no bitno je da nijednim službenim dokumentom američka strana nije zabranila prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj.

“Tijekom postupka vođena je intenzivna komunikacija i bilo je puno elementa i pitanja koje smo rješavali u dogovoru s našim partnerima jer se radi o izrazito kompleksnom projektu. Zbog odgovornosti prema projektu odradili smo niz dodatnih konzultacija i sa američkom i izraelskom stranom. Stoga ne bih komentirao samo neke dijelove te komunikacije jer je pitanje bilo puno složenije”, rekao je Krstičević.

Svi službeni dokumenti govore da je Država Izrael kao odabrani ponuditelj bila obvezna ishoditi odobrenje SAD-a, i na to se službeno obvezala prilikom prihvaćanja ponude kada je priložila i prethodno odobrenje.

Predstavnici Izraela su u Zagrebu jasno napomenuli da ne postoji odgovornost Hrvatske. Nikakva materijalna i nematerijalna šteta za Hrvatsku ne postoji, ističe ministar obrane.

“U ovako složenom procesu izmijenjeno je preko tisuću mailova, vođena je iznimno zahtjevna korespondencija na nekoliko razina, održano je niz konzultacija sa svim stranama. Naravno da je i problematika izdavanja TPT-a bila u fokusu”, kaže Krstičević.

Ponovio je kako je bitno da nijednim službenim dokumentom američka strana nije zabranila prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj, nego im je izdala i službeno predodobrenje, koje je bilo nužno za valjanost izraelske ponude.

Na kritike iz oporbe Krstičević je uzvratio da njegovu ostavku traže oni koji su Hrvatsku doveli u probleme.

“SDP je bio na vlasti od 2011. do 2015. Imali su dovoljno vremena da sustavno riješe pitanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Ne samo da to nisu riješili, već su napravili remont zrakoplova u Ukrajini, to je loše učinjeno i potrošeni su novci hrvatskih poreznih obveznika”, rekao je.

Zrakoplovi su iz Ukrajine trebali doći u letnom stanju, a nisu, već su došli u kamionima. Za razliku od njih ova Vlada se sustavno bavi pitanjem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

“Svima njima poručujem da ću nastaviti jačati Hrvatsku vojsku i sigurnost svakog hrvatskog građanima, unatoč onima kojima jaka Hrvatska nije u interesu”, kazao je Krstičević.

(Hina)

 

Krstičević: Kupnja američkih F-16 jedna od najbližih opcija, od SAD-a očekujemo najbolju ponudu

 

 

 

Krstičević: Očito sam mnogima trn u oku, vjerojatno zato što jačam Hrvatsku vojsku i to na jedan pravi način

 

 

 

Zna se komu i zašto smeta ministar Krstičević

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari