Pratite nas

Pregled

Culej o Richemberghu: U svom radu od 30 godina je “vrijedno progonio hrvatsku Katoličku crkvu i njene predstavnike”

Objavljeno

na

HDZ-ov saborski zastupnik Stevo Culej optužio je u petak Gorana Beusa Richembergha, bivšeg HNS-ovca, sada zastupnika GLAS-a, da je bio suradnik bivše zloglasne jugoslavenske tajne policije Udbe i da pod krinkom borbe za ravnopravnost i napredak 30 godina progoni Katoličku crkvu.

Culej je Richembergha opisao kao čovjeka koji je relikt prošlosti, koji javno potiče na nasilje i mržnju, koji je u bivšoj državi, Jugoslaviji, zdušno radio za “Republički sekretarijat za unutarnje poslove, odnosno bivšu Udbu”, a u svom radu od 30 godina “vrijedno progonio hrvatsku Katoličku crkvu i njene predstavnike”.

Culej je na konferenciji za novinare u Saboru ustvrdio da je Beus radio pod kodnim imenom “Odisej”, pokazao materijale koji su, kaže, dokazi da 30 godina radi “jedno te isto”, a to je da progoni hrvatsku Katoličku crkvu i njene predstavnike.

Novinarima je podijelio primjerke kopija koji, kaže, potvrđuju istinitost onoga što govori.

Culej je potvrdio da ostaje pri ranijoj odluci da će glasovati protiv Istanbulske konvencije. Nema predomišljanja, odgovorio je na pitanje jesu li ga u Klubu HDZ-a, koji je jutros održan, nagovorili da ipak, glasuje ‘za’.

Nije odgovorio je li premijeru dao do znanja da je nezadovoljan. “Što znači biti zadovoljan ili nezadovoljan, zašto bih bio zadovoljan nečim što hrvatski narod ne prihvaća i čime nije zadovoljan”, uzvratio je protupitanjem.

Već odavno znam prebrojati koliko ljudi stane na četvorni metar, tako da Trg bana Jelačića i Riva nisu negacija, nego potvrda da sam barem donekle u pravu, uzvratio je na opasku da provedena istraživanja o broju prosvjednika govore drugačije.

Prije parlamentarnih izbora malo se znalo o Istanbulskoj konvenciji

Culej tvrdi da se prije parlamentarnih izbora malo znalo o Istanbulskoj konvenciji.

“Kad sam ušao u izbore, bio sam predstavnik 10 tisuća birača koji su mi u dva navrata dali glas. Jesu li oni pročitali Konvenciju, je li mi je netko u tom trenutku pokazao, jeste li je vi pročitali prije dvije godine”, uzvratio je novinaru koji ga je pitao zar ratifikacija Konvencije nije bila dio HDZ-ova predizbornog programa.

Ne brinu ga eventualne posljedice zbog negativnog stava prema Konvenciji.

“Što su posljedice, meni je svejedno”, odgovorio je na pitanje o posljedicama i poručio kako je njegova želja da nam djeca ne idu iz Hrvatske, kao što je otišlo njegovo. Ne odlaze samo zbog posla, nego i podjela u društvu i harange koja traje, rekao je Culej.

Inače, Culej je i ranije optuživao Richembergha za “udbašku prošlost”, no GLAS-ov zastupnik sve je te optužbe odbacivao te ih proglašavao lažnima i klevetničkima, a putem odvjetnika najavio je i tužbe protiv portala koji su takve optužbe objavljivali.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari