Pratite nas

Vijesti

Culej o prelasku Škori: Ni JNA nisam najavio prelazak na hrvatsku stranu

Objavljeno

na

HDZ-ov Stevo Culej koji je jučer Škori poručio da ima njegov glas, danas se pridružio Škori na turneji po Slavoniji, u sklopu predizborne kampanje.

“Miroslav Škoro je osvježenje, bit će neovisan bilo o kojoj političkoj stranci već će odgovarati samo narodu”, rekao je u razgovoru s reporterom N1.

“Ništa nije slučajno u našoj Hrvatskoj pa ni moj dolazak ovdje. Prije pet godina umro je ratni ministar Ivan Vekić, kuća mu je sto metara odavde, bili smo na groblju i shodno tome se našli ovdje”, rekao je Culej.

Culej će na izborima, najavio je jučer, podržati Miroslava Škoru. Izjava Škore da bi pomilovao Merčepa nije mu, kaže, sporna.

“Svi ratni zločini kao takvi slučajevi podložni su kritici javnosti. Slučaj Merčepa bi se trebao ispitati zašto je osuđen po zapovjednoj odgovornosti”, istaknuo je.

Upitan zašto ne podržava Grabar-Kitarović odgovorio je:

“Mislim da su izbori praznik demokracije i da svatko može glasovati za onog kandidata tko mu najviše odgovara. S puno stvari u hrvatskom društvu nisam zadovoljan i to se očituje u mom radu u Saboru. Nije primjereno ni da uzdižem ni urušavam aktualnu predsjednicu.”

Na pitanje što mu je rekao Andrej Plenković odgovorio je: “Nismo se čuli.”

Ne boji se izbacivanja iz stranke ni da će mu Plenković zamjeriti. “Zašto bih se bojao bilo čega, slobodna smo država. Ne znam gdje vi živite, u kojemu se stoljeću nalazite, pa nije ovo Rusija”, kazao je.

Je li spreman da ga izbace iz HDZ-a, Culej kaže: “Ne bez borbe. Ostajem onaj koji sam i bio.”

Glasat će za Škoru jer je on “osvježenje, bit će neovisan i odgovarati hrvatskom narodu i onima koji su stvorili hrvatsku državu, hrvatskim braniteljima koji su se borili za demokraciju.”

Plenkoviću nije najavio odluku o tome kome će dati svoj glas.

“Ni devedesetih kad sam radio za JNA nisam najavio da odlazim na hrvatsku stranu pa sam prešao”, kazao je.

Teška usporedba…, kazao mu je reporter N1..

“Zašto? Mora se odlučit u životu gdje podvući crtu”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika

Objavljeno

na

Objavio

Na dan inauguracije novoizabranog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića HRT donosi specijalnu emisiju s gostima u studiju i javljanjima reportera te izravan prijenos svečane prisege.

Predsjednička inauguracija Zorana Milanovića održat će se na Pantovčaku u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje uzvanika do sada.

Na inauguraciju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegova izbornog stožera.

Na inauguraciji će uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović od dužnosnika biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji će nazočiti i dva bivša predsjednika Republike Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika. Ceremoniji inauguracije nazočit će predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, a na platou ispred Ureda predsjednice/predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Sam scenarij inauguracije predviđa dolazak uzvanika u svečanu dvoranu, nakon toga dolazak sudaca Ustavnoga suda, a potom izabranog predsjednika Milanovića sa suprugom. Inauguracija će početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, a Milanović će prisegu položiti pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem.

Nakon potpisivanja prisege Milanović će održati govor nakon kojeg će klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvesti pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Slijedi koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike. To je prvi put da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj neće biti predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika Crkve. Milanović, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, neće nositi lentu.

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika. Pratit će je čak 66 akreditiranih izvjestitelja. Zajedno sa snimateljima, fotografima, tehničarima, rasvjetljivačima bit će oko 250 akreditiranih osoba iz medija, čime višestruko nadmašuju broj od 40-ak uzvanika. Milanović je peti predsjednik Republike, a na tu je dužnost izabran 5. siječnja 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari