Pratite nas

Pregled

Culej pozdravio zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika

Objavljeno

na

HDZ-ov saborski zastupnik Stevo Culej pozdravio je u utorak zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića zbog odbacivanja kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, te najavio da će svoj stav pokazati u četvrtak prilikom glasovanja u Saboru.

Iznenađuje me brzina kojom je Državno odvjetništvo odbacilo optužbe protiv Pupovca, mislim da su zahtjevi HVIDR-e izuzetno opravdani, izjavio je novinarima Culej na okruglom stolu “Ovčara – zločin bez kazne” nakon odbacivanja 13 kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, kojega su braniteljske udruge prijavile za širenje govora mržnje i omalovažavanje Hrvatske.

Podržao je time zahtjeve predsjednika Glavnog odbora HVIDR-e Josipa Periše, koji je u utorak izjavio kako glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić treba odstupiti jer “DORH nije ništa učinio na procesuiranju srpskih ratnih zločinaca”.

Svoj stav Culej će, kaže, pokazati već u četvrtak u Saboru kada se bude glasovalo i o Vladinu prijedlogu zakona o blagdanima, kao i na svojoj izložbi o velikosrpskoj agresiji na Vukovar i Škabrnju čije je otvaranje također najavio za četvrtak.

Upitan ima li i dalje vladajuća većina njegovu ruku, poručio je da će se to vidjeti već u četvrtak.

Što se tiče eventualnih sankcija u HDZ-u, istaknuo je da ga u prvom redu zanima što o nekom pitanju misli njegova izborna baza te da će u skladu s tim i glasovati.

Culej: Nisam član nijedne grupe na društvenim mrežama

Culej je rekao i da nije član nijedne grupe na društvenim mrežama u kojima se širio govor mržnje i kritiziralo vodstvo HDZ-a.

“Općenito ne volim prijetnje preko društvenih mreža jer sam i sam doživio takve prijetnje. To obično rade kukavice na taj način”, rekao je Culej te dodao da je član drugih grupa – braniteljskih, Kamenjar i ostalih.

Odbacivanje kaznenih prijava protiv Pupovca nije začudilo Tomislava Josića, predsjednika braniteljskog Savjeta Grada Vukovara.

Josić: Ne vjerujem da će Pupovca ikad osuditi

“Protiv Pupovca postoji niz kaznenih prijava, no ne vjerujem da će ga ikada osuditi jer se kod nas selektivno provode zakoni”, izjavio je Josić koji smatra da je za to odgovorna politika.

“Politici to ne odgovara i ona želi da se to zaboravi, da se pogura pod tepih. Da je politika to htjela odraditi, mi danas ne bismo raspravljali o temama neprocesuiranih ratnih zločina, to bi bilo riješeno. Svatko tko je sudjelovao u nekim stvarima, morao bi odgovarati. No, nažalost kod nas, mali običan čovjek odgovara sutradan, u roku četiri dana ga osude i zatvore, a neki koji imaju privilegije, mogu napraviti što god žele i neće biti osuđeni nikada”, zaključio je Josić. (Hina)

 

Periša o odbacivanju prijava protiv Pupovca: DORH je jugoslavensko i boljševičko leglo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari