Pratite nas

BiH

Da Bog da ti dijete pošlo u školu

Objavljeno

na

Ne daj Bože da ste te sreće da morate seliti iz ovog raja s djecom, škole moraju improvizirati kako vam izdati potvrdu o završenom razredu, jer je politika definirala da nema ocjena i svjedodžbi, ali nije definirala čega ima.

U zadnjih nekoliko godina jedna od najučestalijih kletvi u Mostaru, a i cijeloj Hercegovačko-neretvanskoj županiji, je „da Bog da ti dijete pošlo u školu“. Ove godine kletva dobiva na snazi vjerojatno više nego prijašnjih.

Da se u bilo kojoj, makar na papiru, civiliziranoj državi dogodi da je prvi dan škole iza nas, a djeca ne idu u školu jer im nije osiguran prijevoz, koji ih sljeduje po zakonu, pa ih se tjera da pješače u školu i više od sat vremena, dolazilo bi do smjene odgovornih, nevladin sektor bi izišao na ulice, mediji bi sve to u živo prenosili itd.

Prigradska naselja su inače zadnjih godina zadnja rupa na svirali gradske uprave. Ljudi iz tih naselja su navikli da im ispred kuće preko noći nikne ilegalna deponija gdje gradsko poduzeće istovara otpad, navikli su na cisterne i kamione koji im prolaze tik do prozora, uskim prigradskim cestama, navikli su da im se godinama obećava vodovod, kanalizacija, itd, tako da nepostojanje školskog prijevoza doživljavaju kao produžetak ljetnih blagdana za djecu. Inače, to je samo vrh ledenog brijega.

Ukoliko vam dijete ide u školu, ili još gore, da vam više djece iz obitelji ide u školu, osuđeni ste da početkom rujna osigurate najmanje 300 do 500 KM za udžbenike. Nije to kao što je bilo kada smo mi išli u školu da se velika većina udžbenika mogla naslijediti, da je jedan udžbenik bio za jedan predmet, a samo recimo matematika i fizika imale zbirke zadataka. Danas dijete u prvom ili drugom osnovne ima za svaki predmet udžbenik, pa nekakvu vježbanku, pa vježbanku B, pa vježbanku za doma, pa nekakve knjiguljice, itd. pa kad dijete ima četiri školska sata četiri različita predmeta, školska torba prvačića teži k’o omanja vreća brašna. Zašto? Zato što danas udžbenike ne biraju i ne zadaju nastavnici i stručni kadar, nego nakladnici. Što preko ministarstva obrazovanja, što preko zavoda za školstvo, što preko ravnatelja škola i nastavnika, poput hijena oko plijena, lobiraju, podmićuju, vode na putovanja, kako bi određeni predmet se učio iz njihovih udžbenika.

Na kraju, kada nastavnik odluči za njihove udžbenike, udžbenici su toliko loše kvalitete, da listovi krenu ispadati iz korica, raspadati se još prije božićnih blagdana. To je osigurač za slučaj da se dogodine u istoj školi iz istog predmeta bude učilo iz udžbenika tog nakladnika, pa da ne daj Bože jedan roditelj čije dijete završava razred ne ponudi udžbenik drugom koji tek treba u taj razred.

Cijena udžbenika, međutim, ne prati kvalitetu. Primjerice, za prvi razred osnovne komplet udžbenika košta od 250 KM do 300 KM za jedno dijete. I ovo bez školskog pribora, tj. olovaka, bilježnica, bojica, blokova za crtanje itd.

Nastavnički sustav je posebna priča. Kadar kontrolira stranka koja u tom trenutku vlada tom općinom ili gradom. U slučaju Mostara ZNA SE tko vlada jednom, a tko drugom stranom grada. Imenuju svoje ravnatelje i školske odbore, koji imenuju većinom svoj nastavni kadar i lutrija je ako se netko izvan opsega ZNA SE čijeg djelovanja i domene uspije uposliti kao novi djelatnik. Svi oni zajedno, i roditelji i nastavni kadar, osuđeni su na obrazovnu politiku koju diktira vladajuća struktura koja se o obrazovanju brine koliko gradska uprava o prigradskim naseljima.

Toliko je apsurdna da djeca u osnovnoj školi do nekog razreda uopće ne dobivaju uvjerenja i svjedodžbe o završenom razredu. Ne daj Bože da ste te sreće da morate seliti iz ovog raja s djecom, škole moraju improvizirati kako vam izdati potvrdu o završenom razredu, jer je politika definirala da nema ocjena i svjedodžbi, ali nije definirala čega ima. Tako djeca do 5 razreda dobivaju uvjerenja o završenom razredu na Spužva Bob, Dora istražuje, Teletubbies i sl. papirima A4 formata sa školskim pečatom.

Moglo bi se o svemu ovome do u nedogled, ali uzalud, jer uzalud su dopisi, sugestije, prigovori ministarstvu obrazovanja, jer obrazovanje ne zanima vladajuće strukture jer se tu vrti najmanje novca. Tu nema tendera, nema nabavki materijala, itd., tu ima samo da se, kada stariji kadar ode u mirovinu, upošljava stranački lojalan kadar, sutradan radna snaga i kapital na izborima.

Ovo i ovakvo obrazovanje je najbolje ogledalo društva u kojem živimo. Ne treba se čuditi ako nam budućnost bude sa još više problema i nedoumica ako su ovo temelji na kojima je gradimo.

Slaven Raguž/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari