Pratite nas

BiH

Da Bog da ti dijete pošlo u školu

Objavljeno

na

Ne daj Bože da ste te sreće da morate seliti iz ovog raja s djecom, škole moraju improvizirati kako vam izdati potvrdu o završenom razredu, jer je politika definirala da nema ocjena i svjedodžbi, ali nije definirala čega ima.

U zadnjih nekoliko godina jedna od najučestalijih kletvi u Mostaru, a i cijeloj Hercegovačko-neretvanskoj županiji, je „da Bog da ti dijete pošlo u školu“. Ove godine kletva dobiva na snazi vjerojatno više nego prijašnjih.

Da se u bilo kojoj, makar na papiru, civiliziranoj državi dogodi da je prvi dan škole iza nas, a djeca ne idu u školu jer im nije osiguran prijevoz, koji ih sljeduje po zakonu, pa ih se tjera da pješače u školu i više od sat vremena, dolazilo bi do smjene odgovornih, nevladin sektor bi izišao na ulice, mediji bi sve to u živo prenosili itd.

Prigradska naselja su inače zadnjih godina zadnja rupa na svirali gradske uprave. Ljudi iz tih naselja su navikli da im ispred kuće preko noći nikne ilegalna deponija gdje gradsko poduzeće istovara otpad, navikli su na cisterne i kamione koji im prolaze tik do prozora, uskim prigradskim cestama, navikli su da im se godinama obećava vodovod, kanalizacija, itd, tako da nepostojanje školskog prijevoza doživljavaju kao produžetak ljetnih blagdana za djecu. Inače, to je samo vrh ledenog brijega.

Ukoliko vam dijete ide u školu, ili još gore, da vam više djece iz obitelji ide u školu, osuđeni ste da početkom rujna osigurate najmanje 300 do 500 KM za udžbenike. Nije to kao što je bilo kada smo mi išli u školu da se velika većina udžbenika mogla naslijediti, da je jedan udžbenik bio za jedan predmet, a samo recimo matematika i fizika imale zbirke zadataka. Danas dijete u prvom ili drugom osnovne ima za svaki predmet udžbenik, pa nekakvu vježbanku, pa vježbanku B, pa vježbanku za doma, pa nekakve knjiguljice, itd. pa kad dijete ima četiri školska sata četiri različita predmeta, školska torba prvačića teži k’o omanja vreća brašna. Zašto? Zato što danas udžbenike ne biraju i ne zadaju nastavnici i stručni kadar, nego nakladnici. Što preko ministarstva obrazovanja, što preko zavoda za školstvo, što preko ravnatelja škola i nastavnika, poput hijena oko plijena, lobiraju, podmićuju, vode na putovanja, kako bi određeni predmet se učio iz njihovih udžbenika.

Na kraju, kada nastavnik odluči za njihove udžbenike, udžbenici su toliko loše kvalitete, da listovi krenu ispadati iz korica, raspadati se još prije božićnih blagdana. To je osigurač za slučaj da se dogodine u istoj školi iz istog predmeta bude učilo iz udžbenika tog nakladnika, pa da ne daj Bože jedan roditelj čije dijete završava razred ne ponudi udžbenik drugom koji tek treba u taj razred.

Cijena udžbenika, međutim, ne prati kvalitetu. Primjerice, za prvi razred osnovne komplet udžbenika košta od 250 KM do 300 KM za jedno dijete. I ovo bez školskog pribora, tj. olovaka, bilježnica, bojica, blokova za crtanje itd.

Nastavnički sustav je posebna priča. Kadar kontrolira stranka koja u tom trenutku vlada tom općinom ili gradom. U slučaju Mostara ZNA SE tko vlada jednom, a tko drugom stranom grada. Imenuju svoje ravnatelje i školske odbore, koji imenuju većinom svoj nastavni kadar i lutrija je ako se netko izvan opsega ZNA SE čijeg djelovanja i domene uspije uposliti kao novi djelatnik. Svi oni zajedno, i roditelji i nastavni kadar, osuđeni su na obrazovnu politiku koju diktira vladajuća struktura koja se o obrazovanju brine koliko gradska uprava o prigradskim naseljima.

Toliko je apsurdna da djeca u osnovnoj školi do nekog razreda uopće ne dobivaju uvjerenja i svjedodžbe o završenom razredu. Ne daj Bože da ste te sreće da morate seliti iz ovog raja s djecom, škole moraju improvizirati kako vam izdati potvrdu o završenom razredu, jer je politika definirala da nema ocjena i svjedodžbi, ali nije definirala čega ima. Tako djeca do 5 razreda dobivaju uvjerenja o završenom razredu na Spužva Bob, Dora istražuje, Teletubbies i sl. papirima A4 formata sa školskim pečatom.

Moglo bi se o svemu ovome do u nedogled, ali uzalud, jer uzalud su dopisi, sugestije, prigovori ministarstvu obrazovanja, jer obrazovanje ne zanima vladajuće strukture jer se tu vrti najmanje novca. Tu nema tendera, nema nabavki materijala, itd., tu ima samo da se, kada stariji kadar ode u mirovinu, upošljava stranački lojalan kadar, sutradan radna snaga i kapital na izborima.

Ovo i ovakvo obrazovanje je najbolje ogledalo društva u kojem živimo. Ne treba se čuditi ako nam budućnost bude sa još više problema i nedoumica ako su ovo temelji na kojima je gradimo.

Slaven Raguž/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U Livnu promovirana knjiga Zlatka Dalića ‘Rusija naših snova’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Knjiga izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića “Rusija naših snova” (Kako smo Hrvatsku učinili najsretnijom zemljom na svijetu), u kojoj je opisao put hrvatske reprezentacije do srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, predstavljena je u petak u Livnu.

Urednici knjige, koja sadrži 180 strana, su glavni urednik Sportskih novosti Mario Zorko i novinar Dražen Antolić. O knjizi su, uz Dalića, govorili i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, trener HŠK Zrinjski Blaž Slišković, bivši trener hrvatske i bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije Ćiro Blažević, direktor natjecanja i infrastrukture HNS-a Marijan Kusić, te glavni i odgovorni urednik Sportskih novosti Mario Zorko.

U svom obraćanju pred mnogobrojnim nazočnima, Dalić je ponosno kazao kako je Livnjak i da se ponosi svojim Livnom. ”Nikada se nisam stidio reći odakle sam. Ovo je moj grad i ponosan sam na njega. Hvala vam na svemu. Nadam se da ćemo svi poraditi na tome da nam ovdje bude bolje i da mladi ne odlaze”, istaknuo je Dalić te dodao kako je knjiga za njega, prije svega, zahvala svim igračima koji su donijeli toliko zajedništva i veselja kakvog dugo nije bilo u Hrvatskoj.

Trener HŠK Zrinjski Blaž Slišković istaknuo je kako je dijelio nogometne terene i svlačionice s Dalićem, s kojim je kasnije razmjenjivao savjete u vođenju momčadi na suparničkim trenerskim klupama.

Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Davor Šuker i direktor natjecanja i infrastrukture HNS-a Marijan Kusić u kratkim su crtama pojasnili kako je Dalić izabran za izbornika te ostvario najveći uspjeh za Hrvate na svjetskim nogometnim prvenstvima.

Šuker je također najavio mogućnost dolaska hrvatske nogometne reprezentacije u Livno gdje bi se održala revijalna utakmica. U ime izdavača, Sportskih novosti govorio je glavni i odgovorni urednik Mario Zorko koji je pojasnio kako Dalić u početku, nije bio za ovu ideju, no da je na kraju ipak pristao, ali samo uz uvjet da sva njegova zarada ide u humanitarne svrhe.

Riječ je o jedinstvenoj knjizi izbornika koji je s Hrvatskom napravio povijesni pothvat na SP-u u Rusiji, o Dalićevom pogledu iznutra o veličanstvenom pohodu do finala Svjetskog prvenstva, njegovoj iskrenoj priči sa skrivenim detaljima i dramatičnom putu kako je s “izgubljenom generacijom” osvojio svijet i ujedinio Hrvatsku. Zlatko Dalić svu zaradu od knjige daruje u humanitarne svrhe, Zakladi Vatreno srce za pomoć potrebitoj djeci.

Zlatko Dalić s Hrvatskom vojskom: Nevjerojatno zajedništvo hrvatskog naroda postalo je važnije od bilo kakvog priznanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Milijunska ulaganja – Elektroprivreda HZ HB ulaže u obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Cilj projekta je doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta. Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće u kojem su predstavljeni projekti koje je realizirala Elektroprivreda HZ HB Mostar, piše Večernji list BiH.

Daljnja ulaganja

Iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB Mostar u svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za razdoblje 2011. – 2013. uvrstila CHE Vrilo kao razvojni projekt na području općine Tomislavgrad koji koristi vodne potencijale slijeva Cetine, točnije rijeke Šuice.

Cilj projekta jest doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta, što će kupcima povećati sigurnost električne energije. Za realizaciju projekta uložene su 216,891.394 marke, od kojih je njemački Kreditni zavod za obnovu izdvojio 195,583.000, dok je iznos od 1,222.394 KM donirao, a EP HZ HB osigurao je 20,086.000 maraka. Kako bi projekt bio što učinkovitiji, planirana su ulaganja i u budućnosti. Tako će se iz kreditnih sredstava od 2019. do 2021. godine izdvojiti 54,059.140 KM, dok će se za kasnije razdoblje izdvojiti 140,545.094 marke. Osim novca iz kreditnih sredstava, i JP EP HZ HB izdvojit će značajna sredstva u predstojećem razdoblju, i to 18,407.000 maraka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu. Projekt koji je realiziran u prethodnoj godini je i izgradnja VE Mesihovina, također u Tomislavgradu, u vrijednosti od 159,454.725 maraka. Od ukupnog iznosa, njemački Kreditni zavod za obnovu odobrio je 138,863.930 maraka, donirao je 1,955.830 maraka, dok je JP EP HZ HB izdvojio 18,634.965 maraka. Cilj ovog projekta je osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetništva i industrije, veću zaposlenost, bolju prometnu infrastrukturu, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebno lokalnu. Prema trenutačnim procjenama, godišnje bi se trebalo proizvoditi oko 165,17 GWh.

Jedan od provedenih projekata je distribucija električne energije, koji obuhvaća održavanje, moderniziranje i proširenje elektrodistribucijske mreže JP EP HZ HB čiji je cilj bio osiguranje stabilnije i pouzdanije opskrbe električnom energijom te izgradnja rekonstrukcije transformatorskih stanica i elektrodistribucijskih mreža. Ovaj projekt utječe na smanjenje gubitka i smanjenje indeksa prosječnog trajanja prekida sustava.

U ovaj projekt do sada je uloženo 81,620.179 KM, od kojih je iz Europske investicijske banke izdvojeno 39,116.600, a JP EP HZ HB izdvojio je dodatnih 39,116.600 maraka. Ulaganje će se nastaviti i u iduće dvije godine pa će tako Europska investicijska banka u 2019. godini izdvojiti 14,752.861 KM, a u 2020. izdvojit će dodatne 2,759.804 marke.

Distribucijska razina

Osim triju navedenih, značajna novčana sredstva, i to 12,517.312 KM, izdvojena su i za projekt SCADA/DMS/OMS s komunikacijskim sustavom.

Cilj je uspostava daljinskog upravljanja, nadziranja i prikupljanja na distribucijskoj razini elektroenergetskog sustava EP HZ HB za učinkovito upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskog sustava. U 2019. njemački Kreditni zavod izdvojit će 5,495.882 KM, a iz istih izvora bit će donirano 1,459.007 KM. U 2020. bit će donirano 644,887.000 KM, a u predstojećem razdoblju 2,523.021 marka, stoji u dokumentu, piše Večernji List BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari