Pratite nas

Gospodarstvo

Da je dr Janjiček Nijemac ili da je predstavljao program “velikih” stranaka svaki dan bi bio na TV.

Objavljeno

na

IFO institut došao je u Hrvatsku, a među ostalima i profesor Hans-Werner Sinn održao je predavanje što valja i što ne valja činiti u Hrvatskoj. Predavanja koja su održana doista su smislena i imaju korist za svekoliku hrvatsku javnost. Ne treba uopće sumnjati u dobronamjernost instituta, a niti u profesora Hans-Werner Sinn. Međutim, sve hrvatske TV postaje cijelokupni nastup IFO instituta i stajališta uvaženog profesora popratili su poput nastupa „zlatnog teleta“!

Profesor je promovirao „ordoliberalnu“ ekonomiju, a to bi u prijevodu bilo socijalno-tržišno gospodarstvo pod nadzorom države. Državni aparat utječe na tržišno gospodarstvo pri čemu je taj utjecaj ograničen poglavito na zakonito ponašanje tržišnih učesnika i spriječava monopolizaciju tržišta. Drugim riječima, državni aparat treba spriječiti mogućne protuzakonite zloporabe na tržištu od različitih tvrtki i nastojati održati tržište na način, gdje jedna ili par dioničkih tvrtki, neće moći kontrolirati cijelokupno tržište određene vrste robe ili usluga. U javnosti se to najčešće poistovjećuje sa monopolom, a puno rijeđe sa oligopolom. Razlika je u tomu što kontrolu tržišta u monopolu čini samo jedna tvrtka, a u oligopolu najčešće od 2 do 4 tvrtki maksimalno i taj oblik tržišta puno je više nazočan u suvremenom gospodarskom svijetu.

Ideja „ordoliberalizma“ nije uopće nova, jer je stvarana u periodu 1930-50 prošlog stoljeća, a utemeljio ju je njemački ekonomist Hero Moeller. Ta teorija je vrlo slična teoriji državnog intevencionizma na tržištu, a koju je prvi utemeljio John Maynard Keynes. Razlika je samo u tomu, što za Keynesa tržišna struktura nije bila bitna, točnije nije mu bilo bitno je li tržište usitnjeno ili je monopolizirano.

Sa druge strane „ordoliberalizam“ na tomu stavlja značajku. Osim ove razlike, „ordoliberalizam“ i „kenzijanizam“ imaju i dvije sličnosti. Jedan je da monetarnu politiku u zemlji vodi SAMO središnja nacionalna banka radi kontrole inflacije i druga, država mora nastojati održavati uravnotežen državni proračun. „Ordoliberalizam“ ima i treću postavku, a to je poslovni konsensus između poslodavaca, sindikata i države oko vođenja makroekonomske politike.

Sumirano rečeno u „ordoliberalizmu“ država nastoji stvoriti zakonski regulirane uvjete za tržišno natjecanje konkurenata, nisku stopu inflacije, uravnotežen državni proračun i pri čemu se zaposlenicima jamči minimalna plaća, vitalni gospodarski resursi se ne mogu privatizirati, a porezna politika je progresivnog tipa, što bi značilo da sa rastom prihoda raste i porezni postotak poreznih obveznika.

Dakle što se može reći vezano za Hrvatsku o svemu ovome. Osobno sam izradio gospodarski program HSP-a u kojemu se inzistira na ulozi HNB kao JEDINE institucije koja regulira bankovno poslovanje i vođenje monetarno kreditne politike u Hrvatskoj. Drugo, inzistira se na ulozi države u pružanju potpore izlaska iz krize hrvatskog gospodarstva kroz dokapitalizaciju, a što doista JESTE državna intervencija u gospodarstvu. Treće, propisana je minimalna plaća u obliku satnice, a ne mjesečnog isnosa. Četvrto inzistira se na progresivnoj skali oporezivanje poreznih obveznika prema njihovom prihodu.
U TV razgovoru sa uvaženim profesorom, doznalo se i za njegovo stajalište kako u Hrvatskoj treba provesti „deurizaciju“ monetarnog sustava! Upravo to je peta točka iz gospodarskog programa HSP, a inzistira se na postupnom dokinuću valutne kaluzule prema Euru. Razlog je to što bi time monetarna politika postala aktivni čimbenik u vođenju hrvatske gospodarske politike, a o čemu govori i HSP-ov program.
Sva ova programska načela HSP-ovog gospodarskog programa mogu se naći i u mojim brojnim tekstovima o raščlambi hrvatskog gospodarstva, a objavljivana su zadnjih par godina na brojnim hrvatskim web portalima! Posebice tijekom prošle godine objavljen je pregršt komentara i raščlambi, a danas su postali i dio gospodarskog programa HSP-a, koji je promoviran u subotu 28 veljače. Još tada sam skrenuo pozornost u svom nastupu, kako će biti puno onih koji će preslikavati naš gospodarski program i pozivati se na vlastitu izvornost programa. Upravo se to sada na neki način i događa.
Naime, ono što jeste bitno, SVATKO tko pogleda gospodarski program HSP-a i usporedi sa stajlištima IFO instituta, može posve jasno spoznat kako je HSP-ov program učinjen sukladno najkvalitetnijim znastveno-ekonomskim spoznajama današnjice i samog IFO instituta. HSP-ov program JASNO sugerira i KONKRETNE MJERE kako doći do bržeg gospodarskog oporavka i rasta za razliku od IFO instituta, koji to ne nudi.

Program instituta je samo govorio na kojim načelima hrvatsko gospodarstvo mora biti utemeljno. Konkretne mjere NISU predložene, ili barem nisu predstavljene javnosti.
Nameće se sada jednostavno pitanje čime su onda hrvatske TV postaje bile tako opčinjene u nastupu IFO instituta i profesora Hans-Werner Sinna? Zašto im je dana tako visoka važnost, a program HSP-a je DOISTA puno konkretniji i sadržajniji od IFO programa, pa ipak nije imao takovu važnost za hrvatske TV postaje?

Odgovor je u biti vrlo jednostavan. Hrvatske TV postaje NIKAD nisu pristupale prema svojim ljudima jednako kao prema strancima. Uvijek je neki stručnjak ili institut iz Njemačke, Italije, Francuske, ili koje ine zemlje, MORAO biti „puno pametniji“ od nekog našeg! Zbog toga što IFO institut i njegov stručnjak dolaze iz razvijene zemlje i uz to su još „originalno“ iz te zemlje.

Nije Hans-Werner poput „nekog“ dr. Janjičeka tek „samo“ naš Hrvat iz Canade. Hans-Werner je Njemac i njegov je institut iz razvijene Njemačke, pa onda on mora biti puno „pametniji“ od „tog“ našeg dr. Janjičeka iz HSP-a!

Unatoč svom stručnom znanju, stečenom upravo u razvijenoj državi Canadi  „taj“ dr. Janjiček je „SAMO“ Hrvat. On jeste svoje stručno znanje ugradio u gospodarski program naše HRVATSKE političke stranke HSP! Eh, da je „taj“ dr. Janjiček to ugradio u program kanadske ili još bolje njemačke političke stranke, onda bi to bilo „vrijedno pozornosti“!

Ovako HSP i „taj njihov“ dr. Janjiček NE smiju biti niti pametni, niti stručni i zato predstavljeni gospodarski program HSP-a „NIJE VAŽAN“ za hrvatske TV postaje! Hrvatski mediji NE mogu PODNIJETI stranku HSP, koja je tako „bezobrazno“ Domoljubna i tako „besmisleno“ drži do hrvatskog ponosa!

Upravo to „nije u modi“ u hrvatskim medijima! U „modi“ je Hrvatska kao „banana država“ u „banani“! Drugim riječima, u „modi“ je „zlatno tele“ iz EU, kojem se klanjaju svi mediji i sve hrvatske TV postaje, pa makar na koncu bilo i samo tele!

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj bio je pod osobitom „zvijezdom“. Više od 150 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva su se ovu srijedu, 22. studenoga 2017. god., okupili u razvojnoj agenciji za rajnsku majnsku regiju FrankfurtRheinMain GmbH (FRM United).

Uvodne riječi ovogodišnjeg prijema pripala je predsjedniku Hrvatskog gospodarskog saveza – KWVD-a, Mariu Šušku i Anne Fleischhauer iz razvojne agencije FrankfurtRheinMain GmbH, dogradonačelniku grada Frankfurta Uwe Beckeru te ministru financija pokrajine Hessen, dr. Thomasu Schäferu.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskog gospodarskog saveza i njegovih suradnika sada već na poželjnoj, ali i zavidnoj razini.
Godišnji prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.
Nakon uvodnih riječi, prezentaciju „Predstavljanje investicijskog potencijala Republike Hrvatske“ održao je Mario Prlić iz Agencije za investicije i konkurentnost.

“U okviru našeg godišnjeg prijema okupili smo zanimljive osobe i predstavnike iz gospodarstva, politike i diplomacije. Naš cilj je da svake godine proširimo mrežu kontakata kako bismo unaprijedili poslovne odnose između njemačkog i hrvatskog gospodarstva. Nakon što smo potpisali ugovor o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nedavno smo potpisali i sporazum s udrugom Hrvatski izvoznici. Time želimo ukazati na to da ne obrađujemo samo individualne upite poduzeća, već u širem smislu vodimo brigu o ekonomsko-društvenim pitanjima povezanog europskog gospodarskog prostora. Našim izgrađenim i etabliranim strukturama, našom širokom i funkcionalnom mrežom za mnoga smo poduzeća postali pouzdani izvor informacija, pokretač i ponekad „otvarač vrata“ za nove poslovne odnose na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru. No za sve vrijedi sljedeće: to sve je bilo moguće samo uz Vašu podršku, uz pomoć članova Hrvatskog gospodarskog saveza koji predstavljaju temelj svih poslova našeg Gospodarskog saveza“, rekao je Mario Šušak.

Uwe Becker, dogradolnačelnik Frankfurta na Majni rekao je kako Hrvati spadaju u skupinu migranata koja se vrlo dobro integrirala u Frankfurtu, ali i u Njemačkoj općenito. Također je naglasio da na području IHK-a Frankfurt radi oko 900 poduzeća hrvatskog podrijetla.

Hrvatski gospodarski savez najrazličitijim akcijama, poput hrvatskih gospodarskih dana i informativnih događanja budi, između ostalog, zanimanje hrvatskih tvrtki za gospodarsko područje Njemačke, a osobito Frankfurt-Rajna-Majna.

“Frankfurt je jedan od njemačkih međunarodnih gradova. Ljudi iz 180 zemalja žive i rade zajedno u Frankfurtu. Hrvatska zajednica ima posebno mjesto u Frankfurtu. Gotovo 16.000 ljudi s hrvatskim korijenima živi ovdje, a broj i dalje raste. Naročito Hrvati su primjereni integriranju i kombiniraju kultiviranja vlastite tradicije s aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu našeg grada.

Njemačka je također najjači trgovački partner u Hrvatskoj, a nijedna druga država nema više turista koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska trgovinska udruga ima značajan udio u međusobnoj razmjeni. Ona tvori most između naših zemalja i gradova putem osobnih kontakata i mreža. S njihovim ponudama za tvrtke koje djeluju u njemačko-hrvatskom gospodarskom području, one međusobno povezuju ljude. Osobna je razmjena od posebne vrijednosti, a ta vrijednost stvara Hrvatsko poslovno udruženje”, naglašava dogradonačelnik Uwe Becker.

Dogradonačelnik je govorio i o učeničkoj praksi koju provodi Hrvatski gospodarski savez. 2017. godine je ukupno 200 učenika iz Hrvatske, 80 nastavnika i 35 studenata dobilo ponudu za mogućnost obavljanja prakse u Njemačkoj. To je moguće samo dobrim umrežavanjem, kaže Uwe Becker.

Nakon govora dogradonačelnika, slijedio je govor ministra financija pokrajine Hessen, dr. Thomasa Schäfera.
„Danas se gledamo na desetogodišnji jubile Hrvatskog gospodarskog saveza. Čestitam vam na tome! No isto tako treba gledati naprijed – jer postoji mnogo razloga da optimistično gledamo u budućnost hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa!“

Nakon ekonomski i politički burne prve polovice 2017. na hrvatskoj strani, sada se nadamo da će se proces gospodarskog oporavka nastaviti. Kao najvažniji hrvatski politički i gospodarski partner, želimo dodatno ojačati veze dviju zemalja. U pozadini žalosnih glasova Brexita želimo snažan hrvatski glas na europskom koncertu! I uvjeravam vas: Mi iz Hessena ćemo i dalje intenzivno održavati razmjene s hrvatskim partnerima u politici i gospodarstvu. Radujem se i želim vam svima interesantnu razmjenu u kontekstu današnjeg godišnjeg prijema, rekao je dr. Schäfer.

Nakon govora ministra dr. Schäfera dodijeljena je nagrada „Most“ kojom Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj želi odati priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.
Laudaciju i predaju nagrade preuzeo je Mario Šušak. Priznanje je zlatnik iskovan u Hrvatskoj koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.

Priznanje se dodjeljuje već šesti put. Biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske.
Dosadašnji nositelj priznanja je tvrtka AD Plastik (Split/hrvatska), tvrtka König Metall (Baden Württemberg) te tvrtka Bemes Industrie Services GmbH. Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor.
Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd.

Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno tvrtki UHP Software GmbH.
Kratica UHP označava tri osnivačka imena Unzicker, Hartmann i Prodanović. UHP Software GmbH osnovana je 2014. godine.
Iz Hessea su gradili “most” u Hrvatsku i osnovali dvije podružnice od koje jedna u Osijeku (2015) a druga u Zagrebu (2017).
Sjedište tvrtke je u Darmstadtu. U Hrvatskoj trenutno imaju 22 zaposlenika.
Među klijentima UHP Software GmbH su farmaceutska tvrtka CSL Behring, japanska proizvođač Tanita i stolnoteniski Bundesliga.

UHP Software GmbH posebno se ističe kroz agilne procese, vrlo visoku kvalitetu i dobro razumijevanje zahtjeva kupaca.
Sam po sebi, osnivački tim se uspio u prve tri godine udeseterostručiti – kvaliteta koju potvrđuje rast.
Težište poslovanja tvrtke UHP Software GmbH su industrijske montaže i izgradnja cjevovoda te koordinacijski radovi, kalkulacija i savjetovanje na velikim projektima.

„Poduzeća poput tvrtke UHP Software GmbH Hrvatski gospodarski savez vidi kao „graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. „Know how“ hrvatskih zaposlenika je na svjetskom nivou. To se može postići samo stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovavanjem te certificiranjima“, naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.

S obzirom na jubilarnu 10. godišnjicu Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, sudionici su imali prilike sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj su mogli osvojiti: vikend za dvoje u Hotelu Sheraton Zagreb u Zagrebu, tri noćenja za dvije osobe u Hotelu Croatia 5* u Cavtatu, te četiri noćenja za dvije osobe u Grand Hotel Neum u Neumu. Čast izvlačenja dobitnika nagrada pripala je gospođi Bernadette Weyland, kandidatkinji za buduću gradonačelnicu grada Frankfurta.

U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

Ovim putem se također želimo zahvaliti Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske za financijesku potporu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je povukla zagrebačku kandidaturu, navodi se u priopćenju, jer “u postupku koji prethodi donošenju odluke” o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način “te je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove”.

Iz priopćenja MVEP-a, koje ne objašnjava pojedinosti, može se naslutiti kako hrvatske vlasti smatraju da Zagreb nije imao jednaki tretman kao ostali kandidati.

Agencija Reuters je u svojoj najavi izbora novog sjedišta EMA-e objavila kako bi mnogi od 900 zaposlenika agencije mogli zaprijetiti da se neće preseliti u dobar dio od 19 gradova kandidata.

Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije, kažu u MVEP-u.

“Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije”, zaključuje se.

Europska komisija 30. rujna objavila svoju analizu kandidatura svih gradova koji su se natjecali za sjedište EMA-e u kojoj Zagreb nije prošao baš dobro, iako Komisija nije formalno vrednovala kandidate. Iz analize se moglo iščitati da je glavni problem zagrebačke ponude bila preopćenitost i nedostatak mnogo detaljnih informacija.

Zagreb, u kojem nijedna europska agencija nema svoje sjedište, bio jedan od 19 kandidata za domaćinstvo EMA-a, koja se seli iz Londona nakon brexita. Odluka o novom sjedištu bit će donijeta danas u Bruxellesu.

Europski šefovi diplomacija okupljeni na Vijeću za opće poslove (GAC) tajno će glasati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA), za koji se nakon otpadanja Zagreba natječe 18 gradova, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo (EBA), manju agenciju koja je trenutno također u Londonu.

EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja mora napustiti London do 2019. kada Britanija napusti Europsku uniju.

Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA, koju nazivaju i “krunskim draguljem” EU-a, pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao “masovnim” lobiranjem, nagovaranjem i vraćanjem usluga među europskim prijateljima i rivalima.

Način na koji će ministri glasati svojevrsna je kombinacija glasanja kakav se provodi na kičastom Eurosongu i tajnog izbora Pape.

Sastanak GAC-a, na kojem će biti i hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, počinje u 14.45 sati, ali prvo će se razgovarati o tome kako napreduju pregovori o brexitu.

Vjerojatno negdje između 16 i 17 sati na dnevni će red doći izbor novog sjedišta EMA-e. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i rangirati ih s tri, dva, odnosno jednim bodom.

Malo je vjerojatno da će se pobjednik znati nakon prvog kruga. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače i tako sebi otvorile put za pobjedu.

Tri kandidata, ili više ako je broj glasova izjednačen, idu u drugi krug. Između dvaju krugova glasanja mogu se očekivati nova lobiranja i sklapanja novih saveza. Baš kao u konklavi, listići se nakon svakog kruga uništavaju.

“Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi”, rekao je jedan diplomat. “Oni će tamo biti zatvoreni satima… Možete pokušati osigurati neku potporu, ali glasovanje je tajno i nema načina da se provjeri je li ispoštovano ono što ste dogovorili”.

Ako niti nakon tri kruga glasanja ne bude pobjednika, moglo bi se pristupiti ždrijebu. Ta ću dužnost onda pripasti estonskom ministru Mattija Maasikasu, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.

Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč i Varšava.

Po kladionacama, prvi favorit je Milano, ispred Bratislave i Amsterdama.

O sudbini EBA-e, koja ima 160 zaposlenika, također će se odlučivati na sastanku ministara EU-a. Kandidature su ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.

Nijedan grad i nijedna zemlja ne mogu dobiti oba sjedišta.  (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari