Pratite nas

Naši u svijetu

Je li s Argentinom otvorena nova “Pandorina kutija” ?

Objavljeno

na

U sporu oko pitanja, mora li Argentina platiti puni iznos davne pozajmice koja je u vlasništvu hedge-fonda Elliot, padaju sve teže riječi. I Argentina i predstavnici američkog investicijskog fonda su uvjereni da su u pravu, ali se čini da je nedavna odluka američkog Vrhovnog suda doista otvorila Pandorinu kutiju – možda čak ne samo za Argentinu…

Nema nikakve dvojbe da je i političko vodstvo Argentine uvelike krivo za jadnu gospodarsku politiku koja je 2001. tu zemlju dovela na rub propasti. Ali nipošto nije neuobičajeno da se u takvim slučajevima zemlji dužniku “režu” dugovi, dakle praktično da joj se oprosti dio novca kojeg bi inače trebala platiti. S obzirom na to da je i Argentina tada bila u gospodarski gotovo beznadnom stanju, dužnici su se pokazali velikodušni: u napornim pregovorima je Argentini “oprošteno” 70% dugova.

No već onda je bio problem što je na taj “rez” pristao velik dio – 97% vjerovnika, ali ne svi. Među tih 3% je i potraživanje kojeg sada ima hedge-fond Elliot i kojem je američki Vrhovni sud u odluci prošlog tjedna uvelike dao za pravo. Njegovo mišljenje jest da Argentina nije mogla samo tako odrediti koliko će joj duga biti oprošteno i da mora opet pregovarati s vjerovnicima.

Problem jest što je i u sporazumu s ostalih 97% vjerovnika Argentina obećala veću isplatu ako tako dogovori s nekim drugim zajmodavcem koji je bio u istom položaju. Dakle ako Argentina mora platiti hedge-fondu Elliot, onda se mogu javiti i svi ostali u dugu koji je još 2001. iznosio oko stotinu milijardi dolara. Čak i ako se ne računaju kamate i kamate na kamate, posve je izvjesno: čak i da nije pogođena krizom i opet u gospodarskim nevoljama, to bi Argentinu dovelo ravno u stečaj.

S druge strane, američki analitičar i financijski savjetnik Josh Rosner smatra kako Argentina samo gubi vrijeme u svim tim raspravama oko njenih starih dugova. Stvar je, po njegovom mišljenju, jasna: tko se zadužuje, taj mora platiti. A s obzirom da ovom odlukom američkog Vrhovnog suda Argentini opet prijeti da bude isključena s međunarodnog tržišta, ona više gubi nego što bi eventualno morala platiti: “Niske kamate kakve su trenutno na tržištu novca i pristup međunarodnom tržištu kapitala bi Argentini donijele oko 70 milijardi. Prema našim proračunima, Argentina je zapravo već izgubila 50 milijardi stranih ulaganja ako se usporedi sa susjednim zemljama.”

Rosner, koji za savjetničku kompaniju Graham Fisher iz New Yorka savjetuje i druge države i vlade, osobito ističe problem kakve je odvjetnike angažirala Argentina. Prema jednom dokumentu, sami odvjetnici su savjetovali vladi u Buenos Airesu da proglasi stečaj: “To je suludo!” smatra Rosner. Stečaj definitivno znači prekid svakih trgovačkih odnosa i nužno vodi u recesiju, gospodarsku izolaciju pa onda i u političke nemire. S druge strane, tvrdu Rosner, argentinski odvjetnici su plaćeni po potrošenom vremenu tako da je njima i u osobnom interesu da se ovaj spor još duže otegne.

Ipak, čitav ovaj spor je već odavno premašio razmjere nesuglasica na tržištu kapitala ili na području međunarodne trgovine. Ne samo što se na kraju i na pregovorima argentinskog ministra financija Kicillofa sa ovim vjerovnikom u New Yorku ovog utorka (29.7.) pokazalo kako hedge fond Elliot niti ne pomišlja nimalo odstupiti od zahtjeva za potpunim povratom duga, već se to pretvara i u političku krizu koja je okupila čitav niz zemalja Južne Amerike u podršci Argentini.

To se vidjelo i na sastanku na vrhu zemalja skupine Mercosur. Čelnici Brazila, Argentine, Venecuele, Paragvaja i Urugvaja uz čitav niz zemalja koje nemaju status punopravne članice (Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru i Surinam su pridružene članice, a Meksiko i Novi Zeland su promatrači) sa istog kontinenta su se zapravo okupili iz posve drugog razloga i da bi razgovarali o ukidanju trgovinskih prepreka u međusobnoj trgovini.

Ali presuda Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o dugovanju Argentine ih je okupila u srdžbi: “Ne može se prihvatiti da nekolicina spekulanata ugrožavaju gospodarsku stabilnost čitave zemlje”, izjavila je predsjednica Brazila Dilma Rouseff. U zajedničkoj izjavi predsjednici članica skupine Mercosur zato izražavaju “neograničenu podršku” Argentini i ističu kako je “pogrešno govoriti o mogućoj platežnoj nesposobnosti Argentine. Ta zemlja uredno ispunjava i točno isplaćuje svoje obaveze”, piše u priopćenju. “Ali mi odbacujemo zahtjeve hedge-fonda jer on sprječava dogovorene zaključke s većinom vjerovnika.”

Posve očito je ovaj spor oko argentinskog duga već postao “visoka politika” južnoameričkog kontinenta. U tom sukobu se osobito ističe i uloga Brazila, zemlje koju se smatra “novim gospodarskim divom” zajedno sa ostalim zemljama skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) kojima je dosadila dominacija Sjeverne Amerike i burze na Wall Streetu.

Utoliko i Brazil želi veći utjecaj “u svom dvorištu” i teži ukidanju svih carinskih prepreka na području Južne Amerike – s izuzetkom Meksika koji je vezan trgovinskim sporazumom sa SAD. Štoviše, brazilska predsjednica bi rado postigla sporazum o slobodnoj trgovini zemalja Mercosura i s Europskom unijom, ali očito se Europi teško odlučiti na taj korak.

Zapravo se pregovori s Bruxellesom vode još od 1999. godine i još uvijek nije postignut sporazum. “Mi smo dali naše prijedloge koji se temelje na pregovorima koji su se vodili 2010. godine i još uvijek čekamo da Europska unija također konsolidira svoj prijedlog”, izjavila je brazilska predsjednica Rousseff. I predsjednik Urugvaja, Jose Mujica smatra kako SAD već odavno nisu jedine s kojima bi zemlje Južne Amerike trebale težiti gospodarskoj suradnji: “Mi trebamo sporazum o slobodnoj trgovini s Europskom unijom jer je i prisutnost Kine u ovoj regiji sve snažnija. Mi si ne možemo priuštiti da se odreknemo od toga. Nikad nije dobro biti ovisan samo o jednom gospodarskom bazenu”, izjavio je predsjednik Urugvaja.

Deutsche Welle

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ovdje je na zrnu Očenaša zakucalo srce Domovine…

Objavljeno

na

Objavio

Misli jedne mlade djevojke iz hrvatske dijaspore

 
Danas, kao i svake godine 18.11. prisjećamo se žrtve grada Vukovara. Svi mi  danas se sjetimo izraziti naše suosjećanje s patnjom onih koji tu bol nose i svaki drugi dan u godini i to već 26 godina.
 
No na današnji dan svi dišemo istim ponosom i domoljubljem. Svi zajedno osjećamo bol i tugu zbog naših dragih poginulih branitelja, ubijenih i progonjenih stanovnika Vukovara, kćeri i sinova, majki i očeva, baka i djedova, braće i sestara…
 
Srca nam se stežu pri govorima Siniše Glavaševića i svi se sjećamo tog strašnog zločina koji je počinjen nad hrvatskim narodom. Danas se sjećamo. A sutra? Doći će sutrašnji dan i opet će se zaborav koji nam se nameće ušuljati u svakodnevnicu. Pravda i istina opet će čekati godinu dana da je se prisjetimo. Pravit ćemo se da se ništa nije dogodilo.
 
Ne postoje naši dragi i hrabri branitelji, ne postoje žrtve, ne postoje nepronađena zaklana tijela!
 
Dogodio se samo papir i sporazum. A dogodile su se i kuće i slobode i radna mjesta onih koji su za te zločine trebali odgovarati.
 
Zaborav na Vukovar  zaborav je identiteta,  povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Vrijeme je da svi uništeni i oskvrnjeni Domovinskim ratom dožive pravdu i utjehu prije nego im nada umine.
 Mi danas nismo svjesni koliko smo sretni što imamo svoju Domovinu. Što možemo slobodno i bez straha reći da smo Hrvati i da volimo naše i poštujemo tuđe.
 Neka današnji dan ostavi malo gorčine i težine da nas podsjeti i da nas bude dovoljno sram što tako bahato životarimo.
 
 Pitamo se ima li smisla, ima li nade.
 
 Ja znam da većina nas koji smo sudjelovali na susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru može posvjedočiti da ima smisla! Sve što su ljudi prošli i proživjeli u tom gradu i naši hrabri branitelji. Ima smisla! Jer mi smo ta Hrvatska za koju su se oni borili, za koju su dali život.
 
Kaže se: naša osveta bit će osmjeh naše djece.
 
Prisjetimo se sada te strašne godine 1991… Sjetimo se kolone stanovnika koji su tako hrabro ostali do kraja u svom gradu. Sjetimo se njihovih suza, njihove patnje i boli.
 
I sada se sjetimo mladeži koja je 30. travnja 2017 sa memorijalnog groblja pješačila u koloni do dvorca Eltz gdje se održalo euharistijsko misno slavlje. To je bila kolona nasmijane, vesele mladeži puna nade i vjere. Cijelim se putem pjevalo, molilo i slavilo Krista! Bio je to susret sa živim Isusom, tajnom Njegove ljubavi i žrtve za nas. Ta mladež je nada Hrvatske koju su sanjali svi koji su iz ljubavi prema domovini žrtvovali svoje živote, da bi mi danas mogli uživati u slobodi.
 
Nama je jasno, da nismo bili u običnom gradu nego u gradu žrtve, u gradu heroja! I zato budimo i mi turbo vod i gradimo tu našu voljenu domovinu.
 
Volimo tu našu grudu! Kopati ćemo po njoj, hraniti se njome i blagoslivljati ju!
 
Krist je naša nada i mi smo vjera živa! Isuse povedi me svojim putem, vrati me mojem domu. Za Hrvatskom mi srce žudi. Evo me Gospodine, mene pošalji.
 
Zapamtite Vukovar! Danas, sutra, zauvijek.
 
 
Magdalena Ivošević
studentica
Frankfurt am Main, 18.11.2017.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Projekt Korijeni – u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017. u 17,00 sati, povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godineu Osnovnoj školi Dragutin Tadijanović u Vukovaru održati će se videokonferencija u okviru pilot projekta suradnje osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago (Projekt  Korijeni).

Videokonferencija će trajati ukupno 45 minuta te je osim javljanja učenika, učitelja i ravnatelja škole predviđeno i obraćanje državnog tajnika Zvonka Milasa.

Održavanje videokonferencije upravo tog dana naglašava zajedništvo hrvatskog naroda, posebice Hrvata iz BiH i iseljeništva, u Domovinskom ratu, ali i u budućnosti, kroz najmlađe generacije.

Cilj projekta Korijeni, pokrenutog u rujnu 2017., kojeg organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, jačanje je povezanosti i suradnje škola koje pohađaju Hrvati izvan RH sa školama u RH kroz:

  • međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz RH, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u RH i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama,
  • podršku jačanju hrvatskog identiteta u BiH i iseljeništvu osnaživanjem veza s Hrvatskom kroz njegovanje hrvatskog identiteta, povijesti, tradicije, kulture na razini primjerenoj dječjoj dobi (s napomenom da se u BiH posljednjih godina intenzivno provodi bratimljenje s turskim školama),
  • pružanje kontinuirane podrške iz RH hrvatskim školama u inozemstvu u kojima volonteri (u pravilu bez potrebnih pedagoških kompetencija) podučavaju djecu hrvatski jezik i kojima će konačno biti pružena institucionalna podrška (Ministarstvo znanosti i obrazovanje sljedeće školske godine planira slanje učitelja u SAD, Kanadu i Australiju),
  • stvaranje platforme za kasnija formalna (na razini udruga/institucija) i neformalna (pojedinci) obrazovna, znanstvena, gospodarska umrežavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari