Pratite nas

Herceg Bosna

Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva

Objavljeno

na

bljesak.info

Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” naziv je javne tribine koja se održala sinoć u Mostaru

”Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH”, rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”. ”U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja”, ocijenio je Šoljić, prenosi bljesak.info

”Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara”, izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

”Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina”, ustvrdio je Bošnjak uoči tribine. Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu. ”Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij”, kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ”Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata”, rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi. “Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine. Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana – bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada”, rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore. ”Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu”, zaključio je Mandić.

Izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž. Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar. (bljesak.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kako nam je Reuf Bajrović precizno opisao raspad Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Reuf Bajrović/N1

Reuf Bajrović, osnivač patuljaste ali zato ekstremističke stranke Građanski savez ovog je tjedna precizno opisao kako će doći do raspada BiH. Sam Bajrović je inače politički marginalac te na izborima teško može prijeći izborni prag, ali ono što govori vrlo često već sutra počinje ponavljati predsjednik SDA Bakir Izetbegović sa svojim stranačkim kolegama.

Tako nam je Bajrović putem tv ekrana pojasnio što će bošnjačka politika uraditi kako bi formirala vlastitu (polu)državu na prostoru današnje Federacije BiH. Veli kako dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu u instituciji kolektivnog šefa države preglasati Milorada Dodika kako bi raspustili državni Dom naroda. Time bi zakonodavna vlast na razini države ostala samo na Zastupničkom domu i kao takva potpuno nefunkcionalna. RS bi tako i formalno krenula putem samostalnosti. Potom bi se Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH proglasio Parlamentom Republike BiH, čime bi prestala postojati Federacija BiH. Tu nije do kraja razjasnio kako bi ukinuo federalni Dom naroda, ali i to je (silom?) moguće uraditi, piše dnevnik.ba

Bajrović je također jasno rekao i kako bi to značilo povratak na preddytonsko stanje sa svim posljedicama, što vjerojatno podrazumijeva da bi bošnjačka politička elita pokušava izazvati (polu)ratno stanje u prvom redu prema Republici Srpskoj i Srbima, ali i Hrvatima „ako ne budu slušali“ svoje aktualne federalne partnere.

Bajrovićev plan na prvi pogled može izgledati kao bizarna tlapnja velikobošnjačkog ekstremiste, no s obzirom na to da je BiH u trajnoj političkoj krizi i krizi funkcioniranja institucija nitko se ne bi iznenadio da se uskoro prijeđe točka s koje neće biti povratka u smislu opstanka države BiH kakvu poznajemo.

No, ono što Bajrović nije predvidio jest da u slučaju odvajanja RS-a od BiH i pretvaranja Federacije u Republiku BiH, koja je bila bošnjački ratni entitet,  ni Hrvati neće sjediti skrštenih ruku.

Istog trenutka kad bi se federalni Parlament proglasio Parlamentom RBiH, hrvatski zastupnici bi bili prisiljeni povući se iz njegova daljnjeg rada i vratiti se Herceg Bosni. Time bi se Herceg Bosna oživjela doslovno ni iz čega.

Logično bi bilo da hrvatska politika preko noći proglasi Hrvatski narodni sabor za Parlament Herceg Bosne, Glavno vijeće HNS-a za Vladu a sve to na teritoriju koji pokriva Elektroprivreda HZHB.

Time bi se samo u jednom danu BiH raspala a dobili bismo tri nepriznate i međusobno zavađene poludržavice na teritoriju geografski poznatom kao nekadašnja Bosna i Hercegovina.

Scenarij je to koje u stvari Hrvati nikako ne priželjkuju jer bi kao najmalobrojniji konstitutivni narod bili potencijalno izloženi agresiji. Hrvati i dalje žele od BiH napraviti državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda imati jednaka prava, žele funkcionalnu državu s jakim institucijama u kojoj neće biti građana drugog reda.

U cijeloj priči je pak zabrinjavajuće da nitko u političkom i medijskom Sarajevu nije osudio Bajrovićeve teze, što nam govori da mnogi u Sarajevu i nemaju ništa protiv takve ideje. Ne zaboravimo ni da su mnoge destruktivne ideje svoj život počinjale kao bizarne tlapnje marginalnih osoba, pa se kasnije izrodile u vrlo konkretne politike s realnim posljedicama po ljudske živote.

Danas se u BiH ljude poput Bajrovića dovodi na najgledanije tv kanale i uvažava ga se kao tobožnjeg intelektualca. Njegovi ekstremistički stavovi se ne dovode u pitanje kao ni njegov šovinizam prema narodima kojima sam ne pripada. To nam govori da je njegov narativ, iako ne široko rasprostranjen, ipak prihvaćen. To pak znači da nema stvarne volje za izgradnjom zajedničke države.

BiH može opstati samo kao država triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda u kojoj nitko nikomu neće nametati svoju političku volju. BiH treba poštivanje i uvažavanje a ne nametanje, trebamo pogled u budućnost a ne vraćanje u prošlost.

No, za sve to nema nikakve nade da će se dogoditi dok god u mainstream medijima mračnjaci i šovinisti poput Bajrovića imaju zajamčen prostor, piše dnevnik.ba.

Ako Bošnjaci proglase Parlament FBiH, Parlamentom R BiH, evo što će napraviti Hrvati…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Mišić: Tko je ugrožen u današnjoj Europi? Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik Ivica Mišić uputio alarmatni apel za pomoć Hrvatima u Republici Srspkoj, kojima se silom želi oteti vlasništvo nad nekretninama

“Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, sve do Jajca”.

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske zastupnik Ivica Mišić skrenuo je pozornost na teško stanje Hrvata u Republici Srpskoj i govorio o aktualnoj problematici. Istaknuo je pokušaj oduzimanja zemlje Hrvatima od strane institucija Republike Srpske i naglasio kako se tamo ne poštuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Govorio je o vapajima koje godinama javnosti i institucijama upućuje biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.

-U Republici Srpskoj se Hrvatima oduzima zemlja. Zanima me zašto se Srbima ne oduzima zemlja? Zašto se ne poštuje Ustav BiH. Očito je da ta država ne funkcionira apsolutno nikako. Kako da Hrvati opstanu u toj državi? Mi ovdje u Hrvatskom Saboru i Hrvatskoj govorimo o pravima manjina. Naravno, da svaka manjina u ovoj državi ima svoja prava i da ih treba ostvariti. Mi govorimo o pravima suverenog naroda u BiH. A što je to suverenost? Što se dešava sa suverenošću?

Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, kazao je Mišić i priupitao sve nazočne.

– Zašto danas ne želimo Hrvate u BiH ? Je li ovo možda kraj našeg naroda u BiH? Pitam se što to radi Europa? Što to radi međunarodna zajednica, šta to radi srpska politika? Što to rade svi hrvatski političari u BiH? Šta to rade neki naši političari koji sjede u Skupštini Republike Srpske, koji se ne oglašavaju, koji ne traže, koji ne mole? Šta su to radile do sadašanje Politike? Što je to uradila politika da bi vratila 200 000 prognanih Hrvata kako bi ih vratila u njihove domove, da im napravi kuće? Jedno veliko ništa, kazao je Mišić i istakao ulogu hrvatskoga naroda za priznavanje Bosne i Hercegovine te obvezu Republike Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH koja proistječe iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Ako hoćemo da BiH uđe u Europu, a znamo kako se trebamo ponašati da bi to ostvarili. Hrvati su se borili za cijelu BiH. Republika Hrvatska je među prvima priznala BiH, a Hrvati tamo nemaju nikakva prava. U RS, a i u Federaciji gubimo određena mjesta koja bi smo trebali imati.

Predstavnike nam biraju nam neki drugi. Postavljam pitanje, što nam to sve treba? Pitam se tko je ugrožen u ovoj današnjoj Europi?, zapitao je Mišić pa sam da o odgovor
– Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani. Danas se više bavimo izbjeglicama iz Srije, što ja ne dovodim u pitanje. Ljude treba pomoći. Nisam protiv toga. Ali nitko se ne bavi niti novinari niti politika o Hrvatima iz Bosne. Molit ću premijera, evo i sada predsjednika Milanovića, neka odu u RS mneka razgovaraju s ljudima.

Premijer je pokušavao bar u onom dijelu gdje je autocesta trebala ići, ja mu se opet toplo zahvaljujem, ali još nije kraj. Ovo je tek početak nečega gdje Republika Srpska želi oduzeti svu zemlju hrvatskom narodu koji tamo trenutno ne živi, a oni su ih istjerali i prognali. To je pitanje o kojem se treba razgovarati u ovoj državi. Mi smo domicilni narod u BiH, zato predlažem i tražim i od Vlade i od Ministarstva vanjskih poslova da se pobrinemo malo, jer biskupi Komarica i kardinal Puljić ne mogu sami riješiti pitanje preko 250 000 Hrvata kojih danas nema u Bosni. A u Bosni su, kako znamo, Hrvati najstariji narod, zaključio je Mišić svoje slobodno izlaganje na današnjoj sjednici Hrvatskoga Sabora.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari