Pratite nas

Magazin

Daleko od mora, u Hrvatskoj se rađa nova turistička zvijezda

Objavljeno

na

Tri godine nakon što je u Bolu, na tadašnjim Danima hrvatskog turizma, najavio kako je vrijeme da hrvatski turistički radnici dođu i otkriju Slavoniju, Selimir Ognjenović, vlasnik najvećega njemačkog turoperatora specijaliziranog za Hrvatsku – “ID Riva Tours”, zadovoljan je, ali i nestrpljiv.

Jer, evo za samo dva tjedna, od 2. do 5. listopada, njegova inicijativa će zaživjeti i više od tisuću turističkih radnika Hrvatske i njihovih partnera iz svijeta okupit će se na najvećem turističkom godišnjem skupu u Slavoniji.

Ne na obali, ne na otocima, ni u perjanicama turističkog života Hrvatske, kao što je to bilo proteklih dvadesetak godina, nego u turistički još neotkrivenoj Slavoniji.

Ne čudi zato da je upravo turistički veteran i jedna od ikona hrvatskog turizma Selimir Ognjenović, koji je inicijator okupljanja u Slavoniji i pionir tamošnjeg turizma, naš sugovornik uoči Dana hrvatskog turizma (DHT) u Slavoniji, piše Slobodna Dalmacija

– Neposredno pred Dane hrvatskog turizma u Slavoniji osjećam se vrlo dobro jer mi je drago da se Slavonija nalazi u fokusu turističkog svijeta. To je jedna velika prilika da se turistički djelatnici sastanu i razmijene iskustva, da čuju od predstavnika vlasti što planira i kako gleda na granu koja je najjača u našoj ekonomiji, a koja i u ovoj godini zaslužuje pohvale.

Vjerujem da će, kao i prijašnjih godina, svi doći da se susretnu, da vide i dožive Slavoniju. To je ove godine jedna prekrasna stvar jer se DHT događa u našoj Slavoniji i daje mogućnost da je posjete i oni koji tamo do sada nisu bili. Znam pouzdano da veliki dio naših ljudi, čak i ovih iz turizma, nije vidio i doživio Slavoniju na pravi način.

Volio bih da im DHT bude prilika da se razgovara i dogovara kako ubrzati rast turizma u tom dijelu zemlje.

Ovdje je turizam moguć

U ovoj turbulentnoj turističkoj godini, kada je bilo puno uspona i padova, u dosadašnjih osam mjeseci baš je kontinentalni turizam najviše rastao. Je li i to dobra najava za DHT u Slavoniji?

– Naravno da jest, u Slavoniju turistički djelatnici dolaze nakon godine koja je pokazala da je turizam i tamo moguć i uspješan, i to je vrlo važno.

Kada su me lani pitali kakva bi ova 2019. u poslovnom smislu mogla biti, kazao sam da će biti teška. No, jedino na što sam se mogao kladiti bilo je da će turizam kontinentalnog dijela zemlje značajno rasti. I drago mi je da sam pogodio i dogodilo se upravo to.

Naravno, radi se o maloj bazi, ali pokazuje trend i potvrđuje moju tezu da iznimni potencijal za to postoji u tom dijelu Lijepe naše.

Kakva očekivanja imate od okupljanja turističkih djelatnika Hrvatske prvi put u Slavoniji na ovakvom skupu?

– Onako u duši, DHT u Slavoniji vidim kao pohod turističke obale u svoj kontinentalni dio.

Turizam Hrvatske kao jake turističke zemlje, koja je u svijetu na visokoj poziciji i koja je prošla teške i bolne godine povratka na tržište, sada ima priliku da svi ti ljudi koji rade i vode naš turizam odu u jedan dio naše zemlje u kojemu je turizam još u začecima.

Ono na što najviše računam za vrijeme i nakon tog okupljanja jest prenošenje dobrih informacija i dojmova koje će, vjerujem, svi turistički radnici prenositi dalje.

Mi nismo kao običan svijet koji ima desetke kontakata, naši kontakti se broje u tisućama tijekom sezone, sajmova, naših putovanja i mi smo golem multiplikator koji može potencijale Slavonije prenijeti drugima. To je velika podrška Slavoniji neovisno o tome tko iz kojeg kraja Hrvatske dolazi.

Kada ste 2016. predložili da se s mora na glavno godišnje okupljanje krene u Slavoniju, svi su govorili da je to zato što ste i sami iz tog dijela Hrvatske?

– Kada sam ja to predložio prije tri godine, većina je komentirala kako sam ja iz Bjelovara i zato navijam lokalpatriotski za taj prostor. No, radilo se i tada i sada o jednoj potpuno poslovnoj i racionalnoj želji po kojoj je razvoj hrvatskog turizma na kontinentu jedna potreba Hrvatske.

Kada sam kazao da je Slavonija zaslužila našu pažnju, ni sam tada još nisam bio svjestan koliko je to istinito. U godinama koje su slijedile, i sam sam je s grupama obilazio da bih vidio reakcije gostiju i imao sam poslije prelijep osjećaj otkrivanja nečeg novog.

U svim proteklim godinama uvjerio sam se da je turizam tamo zaista moguć. Vjerujem da će u istom raspoloženju biti i svi turistički djelatnici koji će doći na DHT u Slavoniju.

Kako gosti s kojima ste putovali po Slavoniji reagiraju na tu novost u ponudi Hrvatske?

– U ovom trenutku dok mi razgovaramo, grupe njemačkih turista su u Osijeku; jučer su bili u Đakovu, danas su u Kopačkom ritu, navečer su kod Josića na večeri uz tamburaše.

I nakon svake takve grupe koju pošaljemo u Slavoniju, nakon njihova povratka, osjećam zahvalnost kod tih ljudi što sam im predložio i omogućio da otkriju nešto što do sada nisu ni znali da postoji. Jer Slavonija njima nije uopće poznata, ne znaju da postoji, a zahvalni su jer im je bilo bolje nego smo im mi obećavali da će im biti.

Slavoniji treba dati priliku, mi smo to napravili i ona nam je vratila sretne i zadovoljne goste, a to je najvažnije u turizmu.

Ima li u samoj Slavoniji dovoljno optimizma i volje da se krene putem turističke nadopune obalnoj ponudi Hrvatske? Mijenja li se zadnjih godina što u tom pogledu?

– Puno toga se mijenja, ljudi imaju ideje, želje i volju za nešto napraviti. Slavonija nije mjesto gdje će turizam biti za njih ono što je za Dalmaciju. Ali su svjesni toga da odmor na seoskim domaćinstvima može biti dodatna djelatnost.

Turizam donosi šušur života i to je najbolje od svega jer se ljudi dobro osjećaju tamo gdje i drugi dolaze. Bavarci su rekli da im je u Slavoniji lijepo kao što je kod njih bilo prije 30 godina, ali više nije. Ljudi u Slavoniji imaju izvorno gostoprimstvo, gastronomiju, prirodu, vinograde, kulturu.

Gledajući strane goste s kojima sam bio danima po Slavoniji i slušao njihove reakcije, potpuno sam siguran da smo na dobrom putu. Jer, ti naši Nijemci koje dovodimo u Slavoniju spavaju tamo po četiri-pet noći, a jedna gošća koja je bila devet dana kaže da će doći i dogodine jer ima puno toga što nije stigla vidjeti.

Slavonija je jednostavno drukčija od obale. Ne vjerujem da će u Slavoniji netko živjeti od turizma, ali Slavonija kao žitnica i poljoprivredna snaga Hrvatske s turizmom može dobiti taj šušur života brže nego s nečim drugim. Turizam tamo može biti pokretač, zamašnjak, pozitivna energija.

I dalje je sve čisto

Koji su to europski gosti kojima se Hrvatska obraća s ponudom Slavonije i njezinih posebnosti?

– Postoji cijeli novi val gostiju u Europi koji traže nešto drugo i drukčije od obale, nešto neotkriveno, nešto o čemu će govoriti na povratku kući. Mi tu imamo svoj adut, a to je Slavonija.

Ona će koristiti ukupnom imidžu Hrvatske kao nadopuna u ponudi za onaj dio gostiju koji traži upravo to. Malo sam se bojao kad sam išao s prvim grupama u Slavoniju je li se zadržala svijest o zaštiti prirode i čistoći koja je tamo bila pojam.
Uvijek se govorilo “čist i ispeglan kao plahta na slavonskoj postelji”.

Nisam bio siguran je li se to zadržalo, a onda sam se uvjerio da je to baš tako i danas. Ne samo u kućama, nego i okućnicama, a čisti okoliš je danas jedan od vrlo važnih preduvjeta za turizam koji gosti iznimno cijene.

Koliko je do sada gostiju posjetilo Slavoniju u agencijskim aranžmanima?

– Mogu govoriti samo o “ID Riva Toursu”, koji je do sada doveo oko tisuću gostiju organizirano u Slavoniju. No, dio turista je došao i individualno jer smo radili velike promocije Slavonije u Bavarskoj i medijima, a gdje god promoviramo naše primorske turističke adute, uvijek promoviramo i Slavoniju.

Zato je misija DHT-a da turistička branša koja dolazi u Slavoniju poruči hrvatskom stanovništvu, ali i stranim partnerima i gostima: Pođite u Slavoniju vi koji ste vidjeli cijeli svijet, jer ćete se vratiti puni dojmova i nove ljubavi.

Na nama je da Slavoniju dozovemo u svijest naših građana, da je posjete, a dalje će sve ići. Želja mi je bila dovesti Slavoniju u turističku svijest svijeta. Da se o njoj čuje, da se vidi, da se doživi.

U vremenu kada je prekomjerni turizam uzeo maha gotovo u svim turističkim zemljama, očuvana priroda i autentična ponuda poput one u Slavoniji osobito se cijene?

– Imamo situaciju u kojoj mnoge destinacije imaju previše turista, taj “overturizam” zapravo pokazuje stupanj nezadovoljstva i gostiju i domaćih, koji ni jedni ni drugi nisu više sretni na nekoj lokaciji jer ih je previše u isto vrijeme.

O tome se zadnjih godina puno govori, zaštita prirode je najveća tema cijelog svijeta, svi se okreću prirodi. U takvoj novoj turističkoj situaciji, Hrvatska ima izvrsnu mogućnost reći kako ima golem park, vrt ruža i prirode koji turisti zapravo još nisu ni otkrili.

Dakle, mi se sada, kao poznata i dokazano dobra turistička zemlja, obraćamo tom svijetu koji želi otkrivati nešto novo, doživjeti nešto drugo i vidjeti očuvanu prirodu, mi se njima obraćamo s porukom da postoje područja u Hrvatskoj kao što je Slavonija u kojima će turisti tek otkrivati nešto što nikada nisu vidjeli i doživjeli.

Danas je Slavonija u turističkom smislu i velika mogućnost smanjenja pritiska na obalu koju drugi nemaju i u tome je naša prednost. Nikome tko voli Hrvatsku ne može biti svejedno treba li Slavonija taj pozitivan lahor, povjetarac turizma koji će je tek otkriti. Nama Slavonija treba, ona treba hrvatskom turizmu, a turizam koji već kod nas ima velike potencijale može pomoći Slavoniji.

I kad je kiša, tamburaši sviraju

Govorite, naravno, o turizmu kao nadopuni onoga što Slavonija jest, jer teško će turizam tamo zaživjeti kao na obali?

– Kad pogledamo sve sajmove na kojima Hrvatska nastupa, poslovne susrete i promocije, to je golemo područje za dati informaciju o Slavoniji. Novinarka Munchener Merkura je nakon obilaska Slavonije napisala veliku reportažu u tom najvećem bavarskom dnevnom listu s nakladom od oko 400 tisuća primjeraka, o tome kako Hrvatska ima najveću turističku tajnu – Slavoniju.

Nikada mi nećemo preseliti turiste s obale u Slavoniju niti to itko želi ili očekuje, ali kažimo onima koji dolaze da na svom putu do mora ili s mora natrag, skrenu i zaustave se i u tom dijelu Hrvatske, u kojemu će uživati u nekim drukčijim blagodatima od onih na moru.

To je stvar potencijala, pameti, razuma, na dobrobit Slavonije, ali i cijelog hrvatskog turizma koji tako, osim obalne, dobiva i jednu sasvim drugu, novu i svježu dimenziju koja može odlično nadopunjavati sve postojeće što je već dobro učinjeno u našem primorskom turizmu.

Turistički djelatnici iz cijele Hrvatske ovih dana rezerviraju smještaj po Slavoniji za DHT. Što im preporučujete?

– Oni moraju znati da idu u dio Hrvatske koji nije tako turistički razvijen kao obala i tu će trebati napraviti malo kompromisa što se tiče hotela jer Slavonija nema hotele s pet zvjezdica.

Ali zašto se ne bi spavalo u obiteljskim hotelima s tri, četiri zvjezdice ili kod ljubaznog domaćina koji otvara vrata svojeg apartmana, OPG-a ili kuće u kojemu će smještaj sigurno biti izvrstan.

Ovog trenutka, prema službenim podacima HTZ-a, koji je otvorio prijave za sudionike DHT-a i već je puno prijavljenih, na raspolaganju su još 1242 slobodna kreveta u hotelima i obiteljskom smještaju, hostelima, pansionima, apartmanima i kućama za odmor Belišća, Našica, Bizovca, Erduta, Belog Manastira, Bizovca, Kneževih Vinograda, Đakova, Osijeka, Aljmaša, Dalja, Vukovara, Virovitice, Vinkovaca…

Pa to je okupljanje turističkih djelatnika koji s lakoćom nalaze smještaj za druge, pa će ga lako naći i za sebe. Ne treba očekivati da će u Slavoniji na jednom mjestu biti tisuću ljudi u smještaju, neće.

Ali, tu su deseci malih divnih obiteljskih hotela i privatnog smještaja u gotovo svakom mjestu.

Možda je upravo činjenica da će sudionici DHT-a biti smješteni u različitim mjestima prilika da se puno toga obiđe?

– Sve je u Slavoniji vrlo blizu, a vrijedi vidjeti, obići i doživjeti. Moja grupa prijatelja spavat će najprije u Požegi pa u Belom Manastiru. Ne mora se spavati u Osijeku da biste se ugodno osjećali na DHT-u u Slavoniji. U Osijeku ćemo svi biti na događanjima, okupljanjima i stručnim skupovima.

No, sve ostalo vrijeme treba rasporediti da se što više vidi, doživi i lijepo druži. Pa i ako kiša pada, tamburaši sviraju.
Bitno je da ovogodišnji DHT prođe kao jedna misija turizma Hrvatske koja će dati podršku i pozitivnu energiju koja Slavoniji treba. Volio bih da ove jeseni obični građani i privatni iznajmljivači kojima završava turistička sezona odu na koji dan u Slavoniju, obiđu je, odmore se i vrate se kući prtljažnika punih odličnog kulena, sira, vina i zimnice.

(Slobodna Dalmacija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

PETI DAN: Joker ili što je pošlo krivo ?

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je zlo i kriminalistički film Joker koji puni svjetske kino dvorane. Gosti komentatori bili su Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski, Nino Raspudić.

Film Joker

Bijelić navodi da je “film zanimljiv. Joker predstavlja čovjeka sa društvenog dna. Zanimljiv je moment prijelaza iz jednog lika koji podnosi patnju prelazi u sadističko iživljavanje nad onima koju su mu nanijeli zlo.”

Raspudić: Anarhističko stanje društva

Raspudić smatra da “film neće potaknuti nasilje. Vizualno je dobro napravljen, radi se o mješavini žanrova.”

Navodi da su Jokera potaknule “traume iz djetinjstva, on živi na margini promatra svijet u moralnom raspadanju i u stanju psihičke bolesti počinje se osvećivati i uzimati pravdu u svoje ruke. Dobro je prikazan element nasilja i spirale zla te se pretvara u anarhističko stanje društva. Glavni junak ima poremećaj napada smijeha i pokazuje koliko je nemotiviran smijeh jeziv.”

Nadalje navodi da mršavost lika, jer je glavni glumac zbog potreba filma smršavio 20 kilograma, “postaje njegova snaga”.

“Film otvara temu – otkud zlo?”, naglašava Raspudić.

Mitrikekski također preporučuje film. Međutim preporuča film odraslim osobama.

“Film ne opravdava zlo, već se osvrće na zlo ako fenomen. On je produkt samog zla.”, kaže Mitrikeski.

Zašto se čovjek udaljio od dobrog?

Mitrikeski temu o zlu otvara s pitanjem: “Što je uopće zlo?”

Kao definiciju zla Mitrikeski navodi citat Tome Akvinskog: “Zlo je nedostatak dobra”.

Mitrikeski nadalje navodi primjer Miloševića. “Bio je zločinac, no je li bio zao? Navukao se na zlo potaknut idejom o Velikoj Srbiji. Falila mu je mudrost. Da smo dovoljni mudri, okrenuli bi se od osvete. Tada smo izloženi mogućnosti da nas zlo napadne.”

Raspudić: Čovjek je krhak, sklon kušnjama i opasnostima

Raspudić govori o opravdavanju nacističkih zločinaca.

“Najlakše opravdanje bilo bi da su to monstrumi, a ne korisni članovi zajednice. Možda je bio konformistička kukavica koja se nije suprotstavljala ideologiji. Tako bi možda i Milošević bio bankar, no to ne možemo znati.”

“Netko tko nema empatiju, najvažniji je osobni interes. Primjer je silovanje. U sebičnoj hijerarhiji vrijednosti, zadovoljenje spolnog nagona je ispred posljedica što će oskvrnuti nečije dostojanstvo i izvršiti nasilje.”

Zbog toga postoje zajednice i zakoni. “Zlo dolazi iz slobode”, naglašava Raspudić.

“Velika nevolja počinje sa prosvjetiteljstvom. To je u temelju lijevo liberalne misli, da je u temelju čovjek dobar, a da je kriva okolina, zajednica i dr. No to baš nije tako. Čovjek je slab, krhak, sklon kušnjama i opasnostima. Upravo zato postoje države, zakoni, propisi, pravila, kulturu, tradiciju i sve ono što nas usmjerava i educira.”, pojašnjava Raspudić.

Bijelić: Strana mi je ideja straha od Boga

Bijelić je nasuprot pojmu zla stavila ljubav.

“Strana mi je ideja straha od Boga. Empatija, ljubav i solidarnost su bitni pojmovi. Osim psihopata, svi imamo potencijal za empatiju.”

Za Bijelić kultura nije nužno neophodna za razvoj empatije.

“Slažem se s marksističkom idejom da su dominante ideje u kulturi uvijek bile ideje vladajuće klase.”

“Iz slijepe poslušnosti vjere u dominantnu ideologiju i autoritetu događaju se sistemska nasilja. Tako je i nacizam funkcionirao.”, navodi Bijelić.

Raspudić je replicirao na izlaganje Marijane Bijelić:

“Po čemu je Shakespeare rezultat vladajuće klase? Bilo je režimskih umjetnika, no dio je ostao i izvan tog vremena. Vrijeme destilira klasike. Klasik je nešto što nadrasta svoje vrijeme”.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Prošlo je 30 godina od povijesnog koncerta Prljavog Kazališta

Objavljeno

na

Objavio

Prljavci su u Areni Zagreb obilježili 30 godina od koncerta na glavnom zagrebačkom trgu, a koncert nije propustila ni predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Jedan od najpopularnijih domaćih bendova obilježio je 30. godišnjicu velikog koncerta na Trgu bana Josipa Jelačića jednako takvim koncertom u zagrebačkoj Areni.

Naravno, radi se o Prljavom kazalištu, a ovo događanje nipošto nije željela propustiti niti predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je iznenadila pojavom u vrlo opuštenom izdanju.

Naime, predsjednica se na tribinama pojavila u trapericama te kožnoj jakni ispod koje se nazirala maskirna majica.

Uz besprijekornu frizuru i šminku kao i inače, predsjednica je ugodno iznenadila mnoge, a sudeći po fotografijama, odlično se zabavaljala te pjevala najveće hitove zajedno s bendom i brojnim njihovim obožavateljima.

Koliko je bila oduševljena koncertom, potvrdila je i na svom službenom profilu na Facebooku na kojem je objavila fotografiju s bendom.

“Lupi petama, reci evo sve za Hrvatsku”, napisala je pored njihovog selfieja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari