Pratite nas

Pregled

Dalić i sedmorica vatrenih povezanih s BiH osobe godine Večernjakova pečata

Objavljeno

na

Foto: Bljesak.info

Hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić te sedmorica vatrenih Dejan Lovren, Mario Mandžukić, Ivan Rakitić, Mateo Kovačić, Tin Jedvaj, Vedran Ćorluka i Luka Modrić, čiji su obiteljski korijeni iz Bosne i Hercegovine ili su nastupali za tamošnje klubove, proglašeni su osobama godine na svečanosti dodjele Večernjakova pečata, koja je u srijedu održana u Mostaru i koju je otvorila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Ovaj je pečat učinio naše srebro još važnijim. Ovaj je pečat naše srebro učinio zlatnim”, rekao je izbornik Dalić, koji je preuzeo priznanje Večernjakov pečat, stigavši u Mostar posebnim letom iz Pule gdje je nazočio finalu kupa Hrvatske.

“Vatreni su napravili povijesno sjajan rezultat. Vatreni, od kojih dio nas dolazi iz BiH i imaju korijene u BiH, bili su dio tima i ostvarili odlične rezultate jer smo pokazali zajedništvo. Igrali smo s velikim srcem – srcem vatrenim”, rekao je Dalić.

Kako je objavio ocjenjivački sud Večernjeg lista BiH koji organizira ovu manifestaciju, hrvatski vatreni podrijetlom iz BiH su Zlatko Dalić iz Livna, Mateo Kovačić iz Kotor Varoši, Dejan Lovren iz Kraljeve Sutjeske, Tin Jedvaj iz Mostara, Vedran Ćorluka iz Dervente, dok su korijeni Ivana Rakitića iz Žepča, Marija Mandžukića iz Bosanske Posavine, a Luka Modrić igrao je u mostarskom Zrinjskom.

Modrić je u video izjavi iz Madrida rekao kako ga za Mostar vežu snažne uspomene. “Ovaj je pečat za mene posebno drag”, rekao je Modrić.

Foto: Hina

Otvarajući manifestaciju hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je očekivanje da će BiH uskoro biti članica Europske unije te da će se ostvariti jednakopravnost svih naroda.

“Djeca i mladi Bosne i Hercegovine zaslužuju budućnost kakvu imaju svi drugi mladi u Europskoj uniji. Zaslužuju biti punopravni građani Europe i Europske unije u kojoj prošlost pamtimo, ali budućnost ostvarujemo kroz zajedništvo razvoja i općeg napretka”, rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je da će Hrvatska biti snažan zagovornik puta BiH u EU i ostvarenje jednakopravnosti bh. Hrvata.

“Kao hrvatska predsjednica učinit ću sve što je u mojoj moći da bude bolje mojem narodu. Ali tražeći bolje za svoje, tražim bolje za sve. Sve ono dobro što želim Hrvatskoj, želim i Bosni i Hercegovini. BiH u kojoj su Hrvati čvrst temelj opstojnosti države, u Republici Hrvatskoj ima nepokolebljivog prijatelja”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Večernji list dodijelio je brojna priznanja, a za gospodarstvenicu godine proglašena je Mladenka Grgić, izvršna direktorica i predsjednica Nadzornog odbora Euroherca, a Ivica Nuić vlasnik tvrtke Montmontaža Oprema i predsjednik udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten proglašen je osobom godine u kategoriji ‘Naše gore list’.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ante Gotovina: Neprijatelj čovjeku ne treba

Objavljeno

na

Objavio

U Udbini se svečano otvara Središte za razvoj vođa “Marko Babić”. Ustrojeno je na inicijativu ministra obrane, a prema modelu gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika “Damir Tomljanović Gavran”, koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., čiji je idejni začetnik bio general Ante Gotovina.

– Svako ima pravo da se kandidira, a narod će reći na izborima kome daje prioritet, odgovorio je novinarima Ante Gotovina na pitanje novinara kojeg predsjedničkog kandidata podržava. “Ja sam bio vojnik, a sad sam bivši vojnik i bavim se poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo”, kazao je kad su ga novinari pitali zašto je neutralan. Poručio je i kako “neprijatelj čovjeku ne treba”, a film General nije gledao, javlja HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari