Pratite nas

Politika

Dalić: Lex Agrokor donio je važne ekonomske efekte na korist velikog broja ljudi

Objavljeno

na

Bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić ocijenila je u ponedjeljak, nakon što je predstavila svoju knjigu “Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma”, da je lex Agrokor uspio i donio važne ekonomske efekte, na korist velikog broja ljudi.

U izjavi novinarima nakon predstavljanja knjige koja govori o procesu donošenja Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijem kao “lex. Agrokor”, Dalić je ponovila da je ona kao najodgovornija osoba glavna autorica toga zakona te pojasnila zašto javnosti nije htjela reći tko je sve sudjelovao u njegovoj izradi.

Govoreći o razlozima pisanja knjige rekla je da joj je cilj bio na jednom mjestu sakupiti činjenice, prikazati ih, prezentirati, objasniti i dati priliku svakome koga ta tema zanima “da o njoj potvrdi svoje mišljenje ili ostane pri mišljenju koje ima”.

“Temeljna je poruka ove knjige – suočeni s ovako teškim okolnostima, možemo naći rješenje, možemo se s tim izboriti, za korist velikog broja ljudi zaposlenih u Hrvatskoj i izvan nje”, poručila je.

Smatra da svi trebamo i možemo biti zadovoljni, jer je zakon donio ekonomske efekte za koje drži da su važni, a ističe i da je riječ o jednom od najpregledanijih i najpotvrđivanijih naših zakona (od strane britanskog, američkog i švicarskog pravosuđa).

Upitana vidi li išta sporno u tome da je grupa ljudi koja je radila na pisanju lex Agrokor, od toga na kraju i profitirala, Dalić je odgovorila da se i o toj temi “raspravlja u knjizi”. “Obrazloženje je, kao i svaki puta do sada, savjetnik za restrukturiranje zapošljavao je ljude prema vlastitom nahođenju i kriteriju”, rekla je.

Na pitanje novinara nakon predstavljanja zašto ranije nije htjela govoriti o tome tko su autori zakona, iako su je novinari o tome više puta pitali, odgovorila je da to nije činila zato što “nešto skriva”.

“I o tome sam pisala u ovoj knjizi. Jedan od razloga – prvo negacija. Niti u jednome trenutku ja navođenje tih imena nisam izbjegavala zato da bih nešto skrivala. Propitivanje i ispitivanje tko su osobe koje su pisale zakon, nikada se nije u nas takvo pitanje postavljalo. Zakonu je uvijek autor Vlada. Ja bih rekla sasvim iskreno da je u tom trenutku na neki način to moje iskustvo državnog dužnosnika odradilo protiv mene. Zato jer meni se to pitanje činilo, a i danas to mislim, da je bilo interesno motivirano pitanje”, rekla je Dalić.

Druga je vrsta razloga, dodala je, bila ta da su neki od ljudi koji su konzultirani u ovome zakonu molili da se njihovo ime nikad ne povezuje s tim procesom. “Jedan od tih ljudi je tako jednostavno želio”, rekla je Dalić te ponovila kako sebe smatra glavnim autorom zakona.

“Ja stvarno mislim, smatram da ja jesam glavni autor zakona, jer sam u svih tih 12 verzija donijela sve vrste odluka kako, u kojem smjeru i na koji način”, dodala je.

Navela je da su pri izradi lex Agrokor uz Ministarstvo gospodarstva odnosno nju, sudjelovali i Ministarstvo pravosuđa, Ured za zakonodavstvo te da su konzultirani i nezavisni stručnjaci i profesori.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

‘Naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula’

Objavljeno

na

Objavio

Britanija, Francuska i Njemačka planiraju iznova pokušati zadržati Iran u nuklearnom sporazumu iz 2015. unatoč prijetnji Teherana da će prekršiti jedno od glavnih ograničenja, ali se oni možda bliže kraju diplomatskog puta na koji su stupili prije više od 15 godina.

Tri europske zemlje nastoje sačuvati sporazum između velikih sila i Irana otkako se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega prošle godine i počeo ponovno uvoditi američke sankcije.

Dok je početna reakcija Iranaca izgleda bila čekati u nadi da će Trump izgubiti izbore 2020. Trumpova iznenađujuća odluka u svibnju da pokuša svesti iranski izvoz nafte na nulu promijenila je njihovu kalkulaciju.

Rezultat je niz napada u Zaljevu za koje Sjedinjene Države krive Iran ili njegove saveznike, unatoč nijekanju Teherana, kao i prijetnja Irana u ponedjeljak da će za deset dana prekršiti u dogovoru iz 2015. predviđena ograničenja njegovih zaliha uranijeva heksafluorida.

“Ako to učine, igra je gotova za EU”, rekao je visoki diplomat Europske unije uz uvjet da ostane neimenovan.

Napadi na šest tankera u regiji od početka svibnja kao i dva napada bespilotnim letjelicama na saudijska postrojenja za vađenje nafte, ojačali su strahovanje od izbijanja američko-iranskog sukoba namjerno ili slučajno.

Diplomati kažu kako će tri europske zemlje, koje su 2003. počele razgovore s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa, pojačati svoju diplomatsku aktivnost narednih dana, među ostalim i razgovorima između tri zemlje i političkih direktora EU-a u četvrtak u Bruxellesu.

Posebni američki predstavnik za Iran Brian Hook planira sastati se s političkim direktorima triju europskih zemalja u Parizu 27. lipnja, na dan do kada će Iran, kako je najavio, prekršiti sporazum, rekla su dva izvora.

Britanski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova mogli bi posjetiti Teheran kako bi razgovarali o nuklearnom sporazumu, ali je to za sada samo mogućnost.

Tri diplomata su rekla kako bi se združeno povjerenstvo, uspostavljeno  prema nuklearnom sporazumu, moglo sastati unutar dva tjedna. Nakon što se SAD povukao, ti razgovori bi okupili dužnosnike iz Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Irana, Rusije i Europske unije.

Diplomati su istaknuli kako su tri zemlje umorne od iranskih zahtjeva da održe sporazum koji je Washington prekršio te rekli da ako to učini i Teheran oni ne bi imali izbora nego da pristanu na ponovno uvođenje sankcija UN-a.

“Moramo ih odvući s ruba, ali neka bude jasno: naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula”, rekao je drugi visoki europski diplomat pozivajući Rusiju i Kinu da se više angažiraju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

CroElecto – Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović zasad u drugom krugu

Objavljeno

na

Objavio

REDOVITO ISPITIVANJE JAVNOG MNIJENJA
„CroElecto“

U nastavku istraživanja političkih preferencija CroElecto za lipanj donosimo rezultate istraživanja za predsjedničke izbore te popis najpozitivnije, odnosno najnegativnije doživljenih ministara.

Da su iduće nedjelje predsjednički izbori, u drugi bi krug izbora išli aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te Zoran Milanović. Kolinda Grabar Kitarović bi tako u drugi krug iz prvog ponijela 31,95%, a Zoran Milanović 21,99%. Na trećem je mjestu Miroslav Škoro s 10,28 %, a na petom, s gotovo istim postotkom, odnosno s 10,18%, Mislav Kolakušić. Zabilježeni su još i glasovi za Daliju Orešković (2,63%), Milana Bandića (0,77%), Ivicu Puljka (0,44%) te Gorana Jurišića (0,22%). Neodlučnih je ispitanika 21,55%.
Olega Butkovića 6,15% ispitanika smatra najpozitivnijim ministrom, čime je on na vrhu popisa pozitivaca među ministrima. Slijedi Tomislav Tolušić (4,13%) koji je dugo držao prvo mjesto sa znatno većim postotkom, treći je Zdravko Marić (3,94%) pa slijede Darko Horvat (2,88%) i Gabrijela Žalac (2,50%).
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najnegativniji je ministar u Vladi Republike Hrvatske, na to ga je mjesto svrstalo 10,95% ispitanika. Odmah iza njega je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak s 10,28%. Negativci za ispitanike još su Lovro Kuščević (7,95%), Nina Obuljen Koržinek (3,36%) te Milan Kujundžić (2,79%).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari