Pratite nas

Naši u svijetu

Damask: “Ovo je pobjeda za Siriju, izvojevana zahvaljujući našim prijateljima Rusima”

Objavljeno

na

Sirijski ministar za Nacionalno Pomirenje, Ali Haidar, istaknuo je kako je aktualni rusko-američki dogovor oko predaje kemijskog oružja “spasio regiju od općeg rata”.

Sirijski ministar Ali Haidar rekao je u razgovoru za rusku novinsku agenciju RIA Novosti, dan nakon što su John Kerry i Sergej Lavrov obznanili kako su se dogovorili po pitanju stavljanja sirisjkog kemijskog arsenala pod međunarodnu kontrolu, kako Damask pozdravlja ovaj dogovor. “Pozdravljamo ovaj dogovor prema kojem Sirija postaje članica Konvencije o Kemijskom Oružju te se ukida američki plan raketnih napada protiv Sirije. S jedne strane ovaj dogovor će pomoći Sirijcima da pronađu put iz ove krize, dok se s druge zaustavlja rat protiv Sirije eliminacijom povoda za one koji su taj rat željeli započeti. Dogovor Lavrova i Kerrya je pobjeda za Siriju, pobjeda izvojevana uz pomoć naših ruskih prijatelja”, istaknuo je Haidar.
Sirijski ministar za Nacionalno Pomirenje, Ali HaidarNadalje, istaknuo je kako se nada da bi se “nakon ovoga i drugi sirijski problemi sada napokon mogli početi rješavati”. Njegov komentar snažno je odjeknuo u vodećim Zapadnim medijima. Jasno je kako se mnogima u SAD-u neće dopasti činjenica da službeni Damask proglašava “pobjedu”, no sama izjava nije sporna – ovo jest velika pobjeda jer do napada očito nije došlo.

U isto vrijeme dolazi i komentar opozicije koja želi dodatne “uvjete” u sklopu ovog plana – pozivaju na uvođenje zone zabrane leta iznad Sirije. “Sirijska Nacionalna Koalicija inzistira na tome da se uz zabranu kemijskog oružja, kojime je ubijeno preko 1,400 civila, također režimu zabrani uporaba zračnih snaga i balističkog oružja protiv napućenih centara. Svijet ne smije Assadovom režimu dopustiti da iskoristi rusku inicijativu i pristupanje Konvenciji o Kemijskom Oružju za nastavak pokolja sirijskog naroda”, stoji u njihovoj današnjoj izjavi koju su plasirali kao i do sada iz Istanbula.

John Kerry je danas stigao u Izrael gdje će o svemu detaljno informirati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Kao i ranije Obama, Kerry je također danas istaknuo kako je “vojna opcija” i dalje na stolu ukoliko dođe do prekida diplomatskog procesa, tj. ako Sirija ne bude poštivala detalje plana oko predaje kemisjkog oružja. Podsjetimo, prema planu koji je dogovoren između ruske i američke strane u Ženevi, Sirija mora predati svo kemijsko oružje pod nadzor međunarodnih stručnjaka na uništenje do sredine 2014.

RT | SANA | Reuters |

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.

Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.

Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.

Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.

Fakultet hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari