Pratite nas

Kultura

Damir Borovčak u Imotskom predstavio knjigu ‘Zrin 1943.’

Objavljeno

na

dalmacijanews.hr

Zrin je malo mjesto smješteno na Banovini, ali za hrvatsku povijest ima veliko značenje

U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom gostovao je Damir Borovčak koji je predstavio svoju knjigu “Zrin 1943.“ Ovaj neumorni istraživač hrvatske povijesti, godinama radi na prezentiranju povijesnih istina, posebno onih manje znanih, prešućivanih ili netočno interpretiranih.

Zrin je malo mjesto smješteno na Banovini, ali za hrvatsku povijest ima veliko značenje. Tu je, naime, rođen Nikola Šubić Zrinski. Povijesni je paradoks kako je ovaj hrvatski velikan, između ostalog, poznatiji i slavljeniji, kao junak, čak i u dalekom Japanu, nego u Hrvatskoj, ali to više govori o hrvatskoj zbilji i nekim drugim odnosima koji vladaju u državi.

Diljem svijeta poznate su njegove zasluge u obrani kršćanskih vrednota u Europi, pred silnom najezdom turskih osvajača. Njegova tvrđava nije obnovljena, što je minimum prakse koju druge države pokazuju prema svojim junacima. Ovaj velikan u Zrinu čak nema ni nekakav običan spomenik, kakvih ima diljem drugih država, koje u potpunosti shvaćaju što je za Europu napravio u 16. stoljeću, ali neposredno i u kasnije vrijeme. Sve je to samo dijelom posljedica događaja iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća, o čemu govori ova knjiga.

Zrin je posebno smetao partizanima zbog spomenutog hrvatskog povijesnog naslijeđa, ali i zbog činjenice kako se nitko, s područja Zrina, nije želio priključiti partizanskim jedinicama. Pune dvije godine trajala su bezuspješna partizanska nagovaranja o priključivanju njihovim jedinicama, a onda je Vladimir Bakarić izdao naredbu da se Zrin u potpunosti spali i uništi. To je temeljito napravljeno, a civili koji nisu ubijeni, raseljeni su. Njihova imovina je podijeljena u pljački i otimačinama. Onodobne jugoslavenske vlasti dobro su pazile da se niti jedan Zrinjanin ne vrati u Zrin. Čudnim katastarskim uknjižbama sva njihova imovina je završila u rukama osvajača, tako da je danas Zrin jedina hrvatska župa bez ijednog vjernika! Ni Hrvatska  nije napravila ništa po pitanju vraćanja otetog prvotnim vlasnicima, ali to nipošto nije usamljeni primjer u radu hrvatskog pravosuđa.

Predstavljanje knjige organizirao je Franjevački svjetovni red bratstvo Imotski, a moderator predstavljanja bio je profesor Dragutin Koštro. Sav prihod od prodaje knjige, koja se u Imotskom brzo razgrabila, ide u fond za izgradnju crkve u Zrinu, čiji su posljednji ostaci temeljito uništeni 1946. godine . Predstavljanju je prisustvovao velik broj zainteresiranih. (dalmacijanews.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Prijatelji, još živite vi u nama!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Velimir Velo Raspudić (Specijalna policija na Kupresu)

Najljepše uspomene

Vrijedilo je prijatelji,
svake noći,svakog dana,
vrijedilo je i mladosti,
osamnaestog rođendana!

Imao sam svoje želje!
Sanjao sam svoje snove!
Sve sam negdje ostavio,
kad sam čuo kako zove!

Kako zove Domovina,
njena povijest još se piše,
dao sam joj svoje snove
al mnogi su dali više…

Mnogi dali su živote!
Kolika je mladost pala?!
Ni sve riječi ovog svijeta
ne mogu joj reći: HVALA!

I zato im pjesme pišem,
u pjesmama njih se sjetim,
e da samo imam krila
do njih gore da poletim!

Da poletim do tih polja
gdje ne svraća nikad tama,
da im kažem: Prijatelji,
još živite vi u nama!

Sve dok naše srce kuca
dok krv teče nam kroz vene,
živjet ćete vi u nama,
k’o najljepše uspomene!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Velimir Velo Raspudić: Sve se može zaboraviti ali oni !!!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

ANITA MARTINAC OBJAVILA NOVO KNJIŽEVNO DJELO

Objavljeno

na

Objavio

Nakon nekoliko zbirki poezije i tri izvrsna romana Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, kojim je po riječima književnih kritičara obogatila hrvatsku književnost, virtuozica pisanih riječi, spisateljica  Anita Martinac donosi pred nas novo prozno djelo.

Život nema naslova, zbirka je novela koja čitatelju dopušta razviti film o čimbenicima različitoga vremena i biti njegovim sudionik  jer se u njima pronalazi.

Autoričin raskošni pripovjedački dar oživljava prošlost i likove koji postaju književno uvjerljivi i funkcionalni u potrazi za srećom, smislom i odgovorima kroz život, vrlo često osluškujući vjetar što nam donosi ili odnosi dok se ogledamo u tuđim očima, a da nekada svega toga nismo ni svjesni. Jasne poruke u svemu oko nas napipavamo dodirima, istražujući površinu ispisane težnje.

Koliko ste snažni suočiti se sa svojom nutrinom ili pokazati empatiju prema likovima u ovim novelama, otkrijte sami… otkriva nam nakladnik Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku. Inače, ova knjiga je, kao i ranija autoričina djela, objavljena u suradnji, te kao tako i u sunakladi sa Ogrankom Hrvatske matice u Vinkovcima.

Recenzenti knjige su Miljenko Stojić i Ivan Župa, a knjigu je ilustrirao Vlado Brkić.

„(…)Anita Martinac je uspješno povukla zavjesu pred očima čitatelja i njima se na njihovom platnu, u njihovom osobnom kinu, odvija njihov film. Tu nastaje zajednica dviju kreativnih duša i srdaca – jedna je autorica, a druga je čitač. Čitač je aktivni autor svog filma kakvog je već gledao u svom životu, a u kojem sada sam i glumi i gleda taj njegov, njezin osobni film. To ostaje mistična simbioza tajne veze između autorice i čitatelja. Čitatelj ne želi prestat čitat jer hoće, odgledat njegov, njezin pričafilm, bez reklama, odmah do kraja. Ma nema kraja, čitatelj doduše zatvori knjigu, kad je došla zadnja točka, ali nastavlja producirat i gledati taj svoj film i sam uvidjeti što mu je ta pričafilm otkrila! I to je najljepši dar koji čitatelju je dodijelila svaka od ovih novela Život nema naslov, autorice Anite Martinac. Autoričin način pisanja je slikoviti riječfilm stil, nježan i u bojama, jak u emocijama (…)“ piše u recenziji Ivana Župe o ovoj knjizi.

„(…)Nisu ovo izmišljene novele. To su neispripovjedane novele našega naroda, novele koja spisateljica odavno sluša. Najprije ih je pretočavala u pjesme, zatim u izuzetno dobro primljene romane, mislim na puk, a sada ih oblikuje na ovaj način. Iskaču one iz onoga što se trenutno »nosi« u hrvatskoj književnosti. Pa i pisci su ljudi. Puno je lakše ići niz struju, nego u suprotnom pravcu. Bogu hvala u ovom slučaju nije tako (…)“ odlomak je iz recenzije Miljenka Stojića.

Zbirka novela Život nema naslova uskoro će biti predstavljena u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, a uz autoricu će je predstaviti uvaženi akademik Šimun Musa i književnik Miljenko Stojić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari