Pratite nas

Kultura

Damir Borovčak u Imotskom predstavio knjigu ‘Zrin 1943.’

Objavljeno

na

dalmacijanews.hr

Zrin je malo mjesto smješteno na Banovini, ali za hrvatsku povijest ima veliko značenje

U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom gostovao je Damir Borovčak koji je predstavio svoju knjigu “Zrin 1943.“ Ovaj neumorni istraživač hrvatske povijesti, godinama radi na prezentiranju povijesnih istina, posebno onih manje znanih, prešućivanih ili netočno interpretiranih.

Zrin je malo mjesto smješteno na Banovini, ali za hrvatsku povijest ima veliko značenje. Tu je, naime, rođen Nikola Šubić Zrinski. Povijesni je paradoks kako je ovaj hrvatski velikan, između ostalog, poznatiji i slavljeniji, kao junak, čak i u dalekom Japanu, nego u Hrvatskoj, ali to više govori o hrvatskoj zbilji i nekim drugim odnosima koji vladaju u državi.

Diljem svijeta poznate su njegove zasluge u obrani kršćanskih vrednota u Europi, pred silnom najezdom turskih osvajača. Njegova tvrđava nije obnovljena, što je minimum prakse koju druge države pokazuju prema svojim junacima. Ovaj velikan u Zrinu čak nema ni nekakav običan spomenik, kakvih ima diljem drugih država, koje u potpunosti shvaćaju što je za Europu napravio u 16. stoljeću, ali neposredno i u kasnije vrijeme. Sve je to samo dijelom posljedica događaja iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća, o čemu govori ova knjiga.

Zrin je posebno smetao partizanima zbog spomenutog hrvatskog povijesnog naslijeđa, ali i zbog činjenice kako se nitko, s područja Zrina, nije želio priključiti partizanskim jedinicama. Pune dvije godine trajala su bezuspješna partizanska nagovaranja o priključivanju njihovim jedinicama, a onda je Vladimir Bakarić izdao naredbu da se Zrin u potpunosti spali i uništi. To je temeljito napravljeno, a civili koji nisu ubijeni, raseljeni su. Njihova imovina je podijeljena u pljački i otimačinama. Onodobne jugoslavenske vlasti dobro su pazile da se niti jedan Zrinjanin ne vrati u Zrin. Čudnim katastarskim uknjižbama sva njihova imovina je završila u rukama osvajača, tako da je danas Zrin jedina hrvatska župa bez ijednog vjernika! Ni Hrvatska  nije napravila ništa po pitanju vraćanja otetog prvotnim vlasnicima, ali to nipošto nije usamljeni primjer u radu hrvatskog pravosuđa.

Predstavljanje knjige organizirao je Franjevački svjetovni red bratstvo Imotski, a moderator predstavljanja bio je profesor Dragutin Koštro. Sav prihod od prodaje knjige, koja se u Imotskom brzo razgrabila, ide u fond za izgradnju crkve u Zrinu, čiji su posljednji ostaci temeljito uništeni 1946. godine . Predstavljanju je prisustvovao velik broj zainteresiranih. (dalmacijanews.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Vltava’ – čarobna glazba satkana od uzvišene ljubavi prema naciji, domovini i zavičaju

Objavljeno

na

Objavio

Bedřich Smetana (1824-1884.) otac češke glazbe, utemeljitelj nacionalne opere, skladatelj i dirigent bio je u svojoj 50-oj godini života gluh, tako da na premijeri nije mogao čuti svoje remek-djelo, “Vltavu”, jedinstvenu, čarobnu simfonijsku pjesmu iz ciklusa “Moja Domovina” (“Má Vlast”).

Nije rođen u Pragu (iako se njegovo ime obično veže uz glavni grad Češke), nego u Litomyšlu, malom gradiću istočno od Praga na samoj granici Češke i Moravske, na području na kojemu je službeni jezik bio njemački. Češki je naučio tek kasnije, ali možda je upravo ta odvojenost od materinjeg jezika, pisma i češke kulture u mladom skladatelju i probudila još veću i gorljiviju ljubav prema Rodu i Domovini.

Bila mu je namijenjena sudbina pivara (jer time se bavio njegov otac), ali život ga je odveo na drugu stranu, jer se Bedřich već sa šest godina pokazao vrhunskim glazbenim talentom i nastupio pred publikom na koncertu kao pijanist. Osim klavira, učio je svirati violinu, ali je ipak ostao najpoznatiji po svojim sjajnim skladbama što ih je stvarao najprije zanesen ljubavlju prema ženama koje je volio, a potom i opusom u kojemu je slavio Domovinu, češku povijest i svoju ljubav prema zavičaju.

Ovaj glazbeni virtuoz, dirigent, pedagog i skladatelj, svjetskoj je baštini ostavi dragocjena djela među kojima su najznačajnija:

  • opere “Prodana nevjesta”, “Libuša”, “Dalibor”
  • grandiozni ciklus od 6 simfonijskih pjesama (“Moja domovina”)
  • slavna i čarobna simfonijska pjesma “Vltava”

Uzor Smetani bio je Franz Liszt s kojim je bio i veliki prijatelj, a posvetio mu je i skladbu Šest karakterističnih komada. Na nagovor Liszta Smetana je utemeljio Klavirski institut u Pragu koji ubrzo postaje važno središte glazbenog života. U to vrijeme (do 1856. godine) u Češkoj njegova djela i nisu bila tako poznata. Velike uspjehe postiže tek u Švedskoj (kuda odlazi nakon uvođenja Bachovog apsolutizma). U Göteborgu provodi 5 godina. Postaje poznati i priznati zborski dirigent, pijanist, a utemeljio je i glazbenu školu. Pored svega toga sklada i svoja prva važnija djela (simfonijske pjesme Richard III., Wallensteinov logor i Hakon Jarl).

U Prag se vraća poslije pada Bachovog apsolutizma i radi na utemeljenju nacionalne opere (jer do tada su u Češkoj operna djela izvođena na njemačkom jeziku).

Godine 1866. sklada svoju prvu operu – Braniboři v Čechách /Brandenburžani u Češkoj, a njezina je praizvedba upriličena u Privremenom kazalištu. Ovo je djelo postiglo sjajan uspjeh.

Grandiozni ciklus “Moja domovina” predstavlja jedinstvenu i neponovljivu i snažnu tonsku apoteozu mita i povijesti češke nacije, a cjelokupno djelo Bedřicha Smetane skladna je sinteza nacionalnih i aktualnih europskih glazbenih elemenata upotpunjena savršenim umjetničkim izrazom.

Čovjek ne mora biti Čeh pa da mu srce zaigra kad čuje ove harmonične zvuke koji se tako ljupko upotpunjuju, sljubljuju i stapaju u cjelinu u zadivljujućem, sjajnom i očaravajućem glazbenom remek-djelu što ga može stvoriti samo biće ispunjeno Božjim nadahnućem i žarkom ljubavlju prema Domovini koja se ne da niti može mjeriti nikakvim ovozemaljskim mjerilima.

U svome je Dnevniku na jednom mjestu ovaj veliki skladatelj zapisao: “Ja sam oruđe više sile…jedanput ću u tehnici postati Liszt, a u skladanju Mozart.”

Zaplovimo Vltavom…i uživajmo u krajoliku zavičaja neponovljivog Smetane…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

NEMOJ ME ZABORAVITI!

Objavljeno

na

Objavio

Napisat ću dio priče,
samo kraj će sretan biti
i sad čujem kako viče:
NEMOJ ME ZABORAVITI!

Heroj Domovinskog rata,
kojeg crna zemlja krije,
čekala je sestra brata,
vratio se nikad nije!

Čekala je majka sina
i brisala suze s lica,
uze joj ga Domovina,
pokri sveta trobojnica!

I otac ga ček’o dugo
al morao je jedno znati:
slomit ćeš mu srce tugo
pa ga neće dočekati.

Ali će ga zagrliti
u kraljevstvu Božje sreće,
tek će oni sretni biti
tu gdje tuga ući neće!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Još te čuvam, košuljo sveta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari