Pratite nas

Razgovor

Damir Kajin: Hrvati u BiH su svedeni na ostatke ostataka, Hrvatska ih mora zaštititi

Objavljeno

na

Damir Kajin svojevremeno je bio jedan od najpoznatijih i najaktivnijih hrvatskih političara. Nije se libio progovoriti o problemima Hrvata, ali je i tražio rješenja, a i nakon što se povukao iz visoke politike često se obraća javnosti putem društvenih mreža.

Nedavno je upozorio i vodstvo Republike Hrvatske da obrati pažnju i pomogne Hrvatima u BiH koji odlaze s tisućljetnih prostora jer u Bosni i Hercegovini ne vide stabilnost, kako onu financijsku, tako i onu političku s obzirom da oni godinama strepe od toga hoće li im najmnogobrojniji Bošnjaci izabrati predstavnike kao što su činili sa Željkom Komšićem u dva navrata, a pred izbore 2018. ponovno se to spominje.

Nedavno je pozdravio sinove generala Blage Zadre, podrijetlom Gruđanina, heroja s Trpinjske ceste u Vukovaru. Ekipa portala Grude.com napravila je razgovor s Kajinom, a osim o situaciji u Hrvatskoj, progovorio je i o Hrvatima u BiH. Istaknuo je njihovu povijesnu ulogu. Ali je i podsjetio na događanja u susjedstvu. Istaknuo je da podjele neće pogoditi Hrvatsku, ali teško da će izbjeći Makedoniju, Kosovo i BiH. Upravo mu je Makedoniju kao moguće žarište prije 16 godina spominjao i savjetnik tadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha, ali tek danas se događa Makedonija, bure baruta za Balkan. Evo što o svemu kaže iskusni političar iz Buzeta Damir Kajin.

Gospodine Kajin, neki se šale da otkad nema Kajina u Saboru da nema ni stabilnosti. Evo, ponovno se rade preslagivanja i ponovno se u Hrvatskoj priča o novim izborima. Hoće li Andrej Plenković uspjeti izdržati do kraja kao premijer Hrvatske?

Otkad nema Kajina nema zdravog razuma u Saboru, nema tko razmišljati , a kamoli nastupati. Za stabilnost je nešto drugo bitno. Plenković ako ne izdrži do kraja premoćno će pobijedit na izborima, ne zato jer je dobar već stoga što nitko ne može zamisliti koaliciju Bernardić, Petrov, Vrdoljak, Miletić, Beljak … Netko ce reći da HR najbolje funkcionira bez vlade, ali zamislite da se u tom zrakopraznom prostoru dogodi Agrokor? Bio bi to raspad sustava. Budućnost HR nije da svakih 6 mjeseci izlazi na izbore. Neka se poslože i neka omoguće stabilnost, ne vlasti već zemlje. Netko mi je rekao zamisli vlast umišljenog, psihijatra, osuđenog… Teško da bih glasao za HDZ, ali jedino što je gore što opozicija ne obećaje.

Lokalni izbori u Hrvatskoj. Kako ih komentirate? Slijedi drugi krug, što će se dogoditi?

Osim što bi SDP mogao potonuti ništa se dramatično neće dogoditi. Znate kako se dobijaju izbori? Npr. u Buzetu, Zagrebu, Istri, Rijeci… Split je već nešto drugo. Samo u Buzetu Županija i Grad osiguravaju 500 plaća. U 4 godina raspolažu sa 250 mil. kn, za nevladine udruge izdvajamo godišnje onoliko koliko za gospodarstvo i poljoprivredu u 7 godina. Na medije se troše milijuni. Dobiti 30% bez gotovo kune je čudo. Danas bi tu nesposobnu vlast pomeli ali u trenutku izbora stvar nije bila tako jednostavna. Trebalo je građane oslobodit straha. Ono što ni Kolinda ni Plenković ne razumiju, a ni 99% hrvatskih gradonačelnika je kako je ustrojena HR država. Miletić npr. zna da od 100 kn. uprihodovanih u Istri u Istri ostaje ili se vraća 92% novaca, Zagrebu 60%, Rijeci 95%, a svima ostalima preko 100%, čak 150% i tu se generira deficit.uz potrebu spašavanja bankrotiranih tvrtki. Zato treba mijenjati ustroj. Ukinuti 60% općina i županija, osnažiti DORH i izboriti se za neovisno pravosuđe.

Planirate li ozbiljniji povratak na političku scenu? S IDS-om kojeg ste stvarali niste više u dobrim odnosima, a Istarski demokrati na čijem ste čelu još nisu zaživjeli u pravom smislu. Možemo li uskoro očekivati neke promjene?

S IDS-om sam se razišao nakon smrti šefice Mileticeva kabineta. Krao nisam, a i ne mogu, ali neka mi se objasni kako 50 istarskih dužnosnika koji su u politiku ušli kao crkveni miševi danas posjeduju 2-3 milijuna eura. Mene npr. tuži dobitnik najvišeg istarskog priznanja, bivši tal. ministar koji je odležao 3 godine u talijanskom kućnom zatvoru što sam mu tobože nanesao duševnu bol. To je Istra danas. Ja u toj priči neću sudjelovati. S druge strane, buzetska priča na ovim posljednjim izborima je sjajna i može biti platforma za parlamentarne izbore.

Nedavno ste komentirali i odnos države Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Kakvim ga u ovom trenutku doživljavate?

Hrvatska mora biti prisutnija. Sada i BiH ima problem sa Agrokorom. BiH, ne samo Hercegovina ili Posavina, Bosna Srebrena, bili su useljenički bazen Hrvatske. Da toga nije bilo pali bismo ispod 3 milijuna stanovnika u Hrvatskoj, ali ovako su se Hrvati u BiH sveli na ostatke ostataka. To nije dobro. Građanima Hrvatske izgleda da Hrvatska daje Hrvatima u BiH, a zapravo smo crpili ono najvrijednije iz BiH, a to je mladost, a u ratu i krv vaše mladosti.

Prije nekoliko dana Klub Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH uputio je u hitnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čime bi se ubuduće zaustavilo preglasavanje i Hrvatima bi bilo nemoguće nametati predstavnike, a isto tako Hrvati, i da ih je kojim slučajem više, ne bi mogli birati drugima predstavnike. Na kraju, Klub Bošnjaka u Domu naroda pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa i tako to pitanje nije ušlo u hitnu proceduru. Kao čovjek koji je duboko u političkoj situaciji u svim zemljama okruženja, smatrate li da BiH može kao ovakva opstati?

Hrvati ne smiju biti marginalizirani, a ni minorizirani. I točka. To vrijedi za sve narode BiH. Pred 3-4 godin izgledalo je da se Balkan posložio. A tek sada sa događanjima u Makedoniji moguće je novo preslagivanje Balkana. Nije da to govorim ja već Amerikanci. I toga me je strah jer kada oni to govore slijede podjele koje ovaj puta neće pogoditi Hrvatsku, ali zato neće izbjeći Kosovo, Makedoniju, BiH. Sve da, samo rat nikako. A podjele i minorizacije na Balkanu uvod su u nove strahote. Sjećam se 2001. kada sam u Washingtonu razgovarao sa savjetnikom ondašnjeg predsjednika Busha. Danas mi je puno toga jasnije ali onda ga nisam razumio zašto me cijelo vrijeme propitivao o Makedoniji (45 min).

Koji su načini da Hrvatska pomogne svojem narodu u BiH?

Hrvatska mora financijski biti prisutna u BiH i to daleko više preko tvrtki nego iz proračuna RH. Tržište BiH nam je jedno od najzanimljivijih. Stoga sa vlastima u BiH treba stvarati „jedinstveno tržište“, u protivnom to tržište preoteti će nam treći. Hrvatske tvrtke lakše će i jednostavnije otvarati radna mjesta od bilo koga drugoga. Daj čovjeku da radi, da ima i zaradi i on će ostati na svom ognjištu. Ako ne, djeca će nam se razbježati. Nema nadglasavanja ni omaložavanja.

Grude.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari