Pratite nas

Komentar

Damir Kajin: Je li vrijeme za reviziju pretvorbe i što bi ona danas donijela Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Valjda jedini sam govorio kako država treba nacionalizirati Agrokor. Todorić nas je sve preduhitrio: sam je sebe ” nacionalizirao”, razvlastio i sve “predao” u ruke države. Jedino nije rekao koliko milijardi kuna iznose nepodmirene obveze. Otprilke 20% javnog duga RH-a, komentirao je današnje priopćenje Agrokora, Damir Kajin.

Tko to može platiti? Država zasigurno ne. Što će učiniti zemlje u susjedstvu? Vjerojatno će nacionalizirat sustav na svom teritoriju, ili će Hrvatska da izbjegne bankrot, kao Todorić, te pogone prepustiti tim državama? nastavio je Kajin.

Imam dojam da i HDZ diže ruke od Todorića, ali ne i IDS. Jučer je bilo glasanje o Lex Agrokoru, a zastupnici IDS-a niti su sudjelovali u raspravi niti su glasali kao u slučaju Savudrijske vale. Da li zbog toga što je Jakovčić bio savjetnik Todoriću, a Ostojić zaposlenik? Što je savjetovao ne zna se, ali to nije urodilo plodom. Agrolaguna, tj. Agrokor, u Poreču ima 1200 ha. Dovoljno je 1 ha urbanizirat da se po sadašnjim cijenama kupi 1199 ha. Zašto se zalažu da se zemlja rasproda? Mali seljak ih ne zanima, sebe su davno zbrinuli, pa ostaju veliki tajkuni i veleposjednici.

Zašto šute ovi iz IDS-a? Jer su ucijenjeni ljudi. Agrokor u Istri u svom posjedu drži Konzum, kioske Tiska i Agrolagunu. O njemu ovisi na stotine istarskih kooperanata. Agrokor samo Adrisu, navodno duguje 750 mil. kn. I u takvim okolnostima oni šute. Ne javljuju se za riječ. Ni to od ovog kukavičjeg kluba nije najgore. Gore je što su dvojica od ukupno trojice zastupnika IDS-a bila na glasanju, a nisu se željela opredjeliti. Imam dojam da su od bivšeg zaposlenika Agrokora dobili naputak kako se ponašati, tj. kako se ne opredjeljivati i igrati poznatu igru nezamjeranja. Agrolagunu od Agrokora treba preuzeti Županija istarska i Grad Poreč, a ne zahtjevati da se preprodaje državna zemlja za 1-2 kn m/2, a sve kako bi si pojedinci sebi i svojim mecenama pogodovali.

Kako je moguće da se samo Sanaderu sudilo za ratno profiterstvo? Što bi tek učinili Mamiću čija istraga je dovela do Istre? Hoće li i u ovom slučaju ruka pravde proći tunel Učku? Znakovito je da uvijek gdje se ugrožava pravni poredak blizu je i Istra. Mamić sklanja novac na off shore, a u Buzetu preko off shore treba se gradit kompostana. Kod Agrokora, pak, imamo savjetnike i direktore iz Istre.

2000. iz Agrokora je u HR Vladu ušlo najmanje 20 ljudi, a sada se opravdano proziva samo Marića. Što je urušilo Agrokor? Ni kamata, ni “socijalna” osjetljivost Todorića, već hrvatska nepripremljenost za EU. U trenutku potpunog otvaranja HR ne da je samo TDR prodao duhanski biznis BAT-u, već se sada nosimo sa Agrokorom. Lex Agrokorom Agrokoru daje se predah od 15 mjeseci za pokretanje stečaja. Međutim, kako se zaigralo može nam se ponoviti Glembajevi o čemu je davno Krleža pisao. Temeljno je pitanje- “Je li vrijeme za reviziju pretvorbe i što bi ona danas donijela Hrvatskoj?”. Šta se mene tiče, može. No smatram da je 2011. bila zadnja šansa da se vrati opljačkani novac.

Nikada nisam šutio. Govorio sam i kada mi se pucalo pod prozorima. Najviše minuta za saborskom govornicom proveo sam ja. Govorio i živio ono što sam govorio. Radnici i koperanti, probudite se! Komentirao je Damir Kajin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve pa i za pozdrav ‘Za dom spremni’

Objavljeno

na

Objavio

Izjavu predsjednice kako je ”pogriješila tvrdeći da je pozdrav ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav” za Direktno.hr komentirao je prof. dr. Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a, ratni ministar zdravstva, a kasnije i obrane, čovjek koji je od prvoga dana javno podržavao:

”Gospođa Predsjednica u svojoj procjeni da bez otklona prema lijevo liberalnoj ljevici kojoj hrli sve više Hrvata ne može dobiti drugi mandat, odrekla se i pozdrava ‘Za dom spremni’. Smatram da je njezina odluka o otklonu ispravna, jer sve više naših ljudi na svim razinama biraju one ‘lijevije’, ali o pozdravu treba još raspravljati. Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, povjesničari se spore-spominju primjere Zrinskoga, bana Jelačića i druge- ali je točno da je kontaminiran za vrijeme NDH zbog njezine suradnje s fašistima i nacistima. Postoji spornost tog pozdrava čak i u zaključcima  Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji članovi, iako neravnopravno odabrani, preporučuju da je pozdrav ‘Za dom spremni“ dopustiv u iznimnim situacijama”, kaže dr. Hebrang.

No, dodaje:

”Doduše, to jednostrano Vijeće potpuno abolira zločinački simbol crvene petokrake, tvrdeći da je imala pozitivnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Preostaje nam  pitanje, je li razdoblje toga rata jedino važno za povjesna stajališta?! Nije li ta crvena petokraka, u koju su mnogi u nas još uvijek zaljubljeni, poslije rata dobila savim drugačiji predznak, jer su pod tim znakom dubijene u miru stotine tisuća ljudi bez suđenja? Uostalom, kao i u nedavnoj srpsko-crnogorskoj agresiji”.

Hebrang nadalje objašnjava:

”Pozdrav ‘Za dom spremni’ doživio je drugačiju sudbinu. Taj je pozdrav u srpsko-crnogorskoj agresiji postao antifašistički! Naime, ta je agresija imala sva obilježja fašizma, uključivši strategiju ubijanja civila kao primarni cilj. To dokazuje i naša evidencija identificiranih civilnih žrtava i to je jedini rat u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika. Naime, po evidenciji i identifikacijama Glavnog sanitetskog stožera RH, srpsko-crnogorski agresor ubio je 7263 civila, od čega su 43,8% žene i 4,8% djeca, dakle polovina ubijenih su žene i djeca! Njihova artiljerija srušila je 14 bolnica, uništila hrvatsko gospodarstvo za desetljeća u naprijed. Na taj fašizam ustala je hrvatska mladost koja je pozdravljala s pozdravom ‘Za dom spremni’.

Prisjeća se i ovoga:

”Moj prvi susret s tim pozdravom bio je na istočnom slavonskom bojištu, gdje su ga pod kišom granata rabile hrabre jedinice HOS-a. Poslije sam ga čuo na bojištima Posavine, zapadne Slavonije, prilikom slobađanja Kupresa, ali i u okruženoj Srednjoj Bosni i svugdje gdje sam sudjelovao u ratnom sanitetu. Nitko nije te momke zbog pozdrava kritizirao, nego su im zahvaljivali na hrabrosti što su se oduprli novovjekom fašizmu. Zato su i hrvatski sudovi oslobodili Marka Perkovića Thompsona koji je taj pozdrav uvrstio u jednu od najljepših domoljubnih pjesama.

Što zaključiti? Povijest ne počinje i ne završava na Drugom svjetskom ratu. Barem ne za Hrvatsku, koja je stvorena i obranjena od srpsko-crnogorske fašističke agresije i to razdoblje bi se konačno trebalo vrednovati u povijesti. Jer, u tom ratu zauvijek je obranjena neovisna Hrvatska i za Hrvate i sve građane koji u njoj žive i vole je, nema važnijeg povijesnog razdoblja. Zato to razdoblje treba poštivati i objektivno vrednovati. Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve  pa i za  pozdrav ‘Za dom spremni’, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari