Pratite nas

Intervju

Damir Krstičević: Danas je borba za radna mjesta prva crta bojišta

Objavljeno

na

Nositelj HDZ-ove liste u 10. izbornoj jedinici general-bojnik Damir Krstičević u velikom intervjuu za Večernji list.

Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinara Davora Ivankovića:

Bio je najperspektivniji general HV-a, no Damir Krstičević (47) prisilno je, prije 16 godina, završio vojnu karijeru. Nije se predao, nego izgradio karijeru u poslovnom svijetu.

Preživio je ranjavanje u ratu, pad helikoptera u miru, a nije se predao ni kada su ga u HDZ-u izigrali pa nije postao ministar obrane. Ne trpi poraze, opet je u politici, nositelj liste u X. izbornoj jedinici.

Prije godinu dana bili ste u vrhu moćne privatne kompanije, situirani, a onda ste se aktivirali u politici. Kad su vas svi vidjeli kao ministra obrane, to se nije dogodilo. Bili ste jako razočarani?

U Domovinskom ratu sam naučio donositi teške odluke i provoditi ih u teškim uvjetima.

No, naučio sam i to da se uvijek vrijedi boriti do kraja, jer ako stanemo na pola puta, nismo napravili ništa. Kao sudioniku u stvaranju i obrani Hrvatske nije mi svejedno kakva će biti njena budućnost. U njoj će, nadam se, živjeti i moja djeca, pa moram preuzeti inicijativu i učiniti sve što je u mojoj moći da RH učinim boljom. U najboljim sam godinama, imam iza sebe dosta i profesionalnog i životnog iskustva te iskreno vjerujem da mogu pridonijeti boljitku našeg društva. Hrvatsko je društvo suočeno s velikim izazovima i po tome me sve podsjeća na 1991. Naši ljudi, uvjeren sam, mogu kao i tada pronaći motiv, obnoviti jedinstvo države i pokrenuti nužne promjene. Smatram da to dugujemo i mojim prijateljima i suborcima koji slobodnu Hrvatsku nisu dočekali. Oni nisu sanjali Hrvatsku koju mladi ljudi napuštaju jer za njih nema posla.

Što se to dogodilo HDZ-u da tako upropasti svoju šansu za vođenje države, na što je čekao četiri godine i da sam sruši svoju Vladu?

Da, prošli smo kroz krizno razdoblje, radili smo pogreške, nismo uspjeli uspostaviti učinkovitu koalicijsku Vladu. Činilo se sasvim logičnim povezati ove političke opcije, međutim nismo znali kapitalizirati taj potencijal. Zato danas ponizno priznajemo da smo pogriješili, no spremni smo to ispraviti. U zadnjih mjesec dana HDZ je prošao je kroz značajne promjene. Izabrali smo novog predsjednika, definirali novu politiku i pripremili konkretne mjere kojima ćemo pokrenuti pozitivne promjene. Ideološke podjele smo ostavili iza.

Njima nećemo ostvariti bolji život niti ćemo biti bolji ljudi. Samo bismo produbili stare podjele i stvorili nove sukobe. Poštujmo našu povijest, Domovinski rat kao temelj, branitelje bez kojih ni ovih izbora ne bi bilo, ali okrenimo se budućnosti. Danas je borba za radna mjesta prva crta bojišta.

Je li vas trebalo nagovarati da se opet aktivirate kada je HDZ preuzeo Andrej Plenković. “Zarazili” ste se politikom?

Uvijek sam smatrao lošim odabirom one koje je potrebno nagovarati. Svaki pojedinac mora imati stav i znati što može i hoće. Vjerujem u Andreja, vjerujem u novi tim HDZ-a, a uvjeren sam da i ja uživam njihovo povjerenje. Kada sam se devedesetih stavio na raspolaganje, činio sam to iz uvjerenja. Kada sam s mjesta načelnika Glavnog stožera zajedno s generalom Gotovinom i ostalim generalima potpisao pismo protiv kriminalizacije Domovinskog rata, učinio sam to iz uvjerenja da je tako najbolje za moju domovinu.

Zbog toga pisma zabranili su mi da budem vojnik, dakle ono jedino što sam u životu želio. Kada sam napustio dobro plaćen posao u privatnom sektoru i prihvatio voditi listu HDZ-a u X. izbornoj jedinici, i to sam činio jer sam vjerovao da ću tako najbolje služiti svojoj zemlji.

“Tučete” se s Borisom Lalovcem, koji u X. vodi SDP-ovu Narodnu koaliciju i Božom Petrovom koji vodi Mostovu. Kako ih mislite nadmašiti?

U ovu kampanju ulazimo potpuno otvoreni za dijalog i konstruktivnu razmjenu mišljenja s našim konkurentima, s građanima, društvenim skupinama. Želimo na otvorenoj sceni provjeriti ispravnost naših programa i ciljeva.

Uvjeravam vas da HDZ ima snagu, iskreno, u početku nisam najbolje poznavao sve ljude koji čine HDZ, ali sada mogu reći da takvu snagu nema nijedna organizacija u Hrvatskoj. Najvažnije, imamo i ljude koji nam ne okreću leđa kada je teško, ljude koji vjeruju da možemo, koji dijele s nama iste svjetonazore i žive iste vrijednosti i koji su HDZ birali da vodi Hrvatsku kroz najteža razdoblja. To je i dio našeg bića, to je naša iskonska snaga, i zato pobjeđujemo. Osim toga, ja uvijek idem na pobjedu, bez obzira na suparnika i bez obzira na ulog.

Hoće li vam nedostajati boj s vašim bivšim suborcem, a SDP-ovim nositeljem liste na izborima u studenom, Antom Kotromanovićem. Njemu je politika, čini se, dozlogrdila pa je krenuo vašim stopama u biznis?

Iskreno se veselim svakom uspjehu svojih suboraca i prijatelja, pa tako i uspjesima Ante Kotromanovića. Vjerujem da je dobro promislio kod donošenja takve odluke, a mislim da mogu razumjeti i motive. Velik je to teret stalno se boriti i dokazivati na političkoj sceni i pri tome nemati slobodu kakvu možete uživati ako niste dio javne političke scene.

Želim mu i dalje svaku sreću u životu.

Što mislite o njegovom ministarskom mandatu, “mirio” vas je tada i general Ante Gotovina da smanji žar vaših političkih suparništava?

Ljudi koje je spojio rat i teške okolnosti jednostavno ne mogu biti protivnici, možda najviše korektni suparnici. Uvažavam Antu kao suborca i prijatelja. Vjerujem da želimo isto samo što nam se putovi razlikuju. Želim vjerovati da je Ante kao ministar dao svoj maksimum u razvoju obrambenog sustava RH, premda na mnoga pitanja za vrijeme SDP-ova mandata nismo dobili odgovore. Primjerice, znate da smo stalno inzistirali na pitanju Strategije nacionalne sigurnosti i drugim strateškim dokumentima vezanim uz sigurnosno-obrambeni sustav, no nikakav pomak nije napravljen. SDP-ova Vlada nije smatrala važnim prepoznati nove sigurnosne ugroze i rizike, a time ni definirati sposobnosti koje moramo razvijati kao odgovor na opasnosti.

Imate li ministarskih ambicija, pretpostavljam da se smatrate stručnim za takvu funkciju? Ili funkciju u sigurnosno-obavještajnom sustavu?

Sve ono što radim u okviru HDZ-a dijeljenje je znanja i iskustava koje imam u sigurnosno-obrambenom sektoru, u svrhu traženja odgovora na suvremene sigurnosne rizike kojima Hrvatska može biti izložena. U najboljim sam godinama, imam iza sebe dosta i profesionalnog i životnog iskustva i neću iznevjeriti. U tome se ocrtava sva moja politička ambicija, a ministarske pozicije još nisu tema unutar stranke.

U vaših 47 godina života svašta je stalo. Kako ste se, kao momak, odlučili za vojnu profesiju i otišli na školovanje u JNA?

Oduvijek sam pokazivao interes za vojsku, prije svega zbog izazova koje nosi vojnički poziv. Tako sam već u srednjoj školi odabrao taj put i odlučio svoje srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u srednjoj vojnoj školi u Sarajevu. Predano sam učio i u potpunosti se posvetio vojnom pozivu, pa sam poslije srednje vojne škole nastavio školovanje na Vojnoj akademiji kopnene vojske u Beogradu.

Pri završetku vašeg školovanja događao se raspad bivše države, formirala se Hrvatska vojska, kako ste završili u HV-u?

Odmah po završetku vojne akademije bivše vojske pristupio sam Zboru narodne garde.

Bilo je to u ljeto 1991., pristupio sam 4. gardijskoj brigadi i smatrao sam da moje vojničke i upravljačke vještine mogu pomoći u obrani od agresije. Počeci stvaranje HV-a bili su teški, obilježeni nedostatkom oružja, ljudi i organizacije. Tada je svatko tko je imao nekakva vojna znanja i iskustva bio prijeko potreban, kako bismo ustrojili borbene postrojbe koje će biti sposobne suprotstaviti se neprijateljskim snagama. Sve ono što se događalo poslije toga obilježilo me je kao vojnika. Bio sam prvi hrvatski časnik koji je završio US Army War College, koji predstavlja krunu vojne izobrazbe. Postao sam najmlađi zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH, prošavši tako sve razine zapovijedanja vojnim postrojbama.

Kako ste stekli povjerenje da s 26 godina vodite jednu od najboljih hrvatskih brigada, 4. gardijsku?

Ključno je što sam rat započeo kao vojnik. Mogao sam iz prve ruke zaključiti koje su osobine zapovjednika kojima vojnici vjeruju i što se događa s onima koji nisu zaslužili povjerenje. Ljudi su bili spremni slijediti samo one koji su se ponašali kao jedni od njih, koji su bili spremni stati na čelo i riskirati onoliko koliko se mora riskirati. Slijedili su onog tko je bio spreman učiniti sve što je potrebno da bi se obavila zadaća, ali i da bi se sačuvali životi. Onoga tko će se s njima veseliti uspjesima, ali i tugovati za žrtvama.

Onoga tko će im doći u bolnicu kad stradaju, tko će suosjećati čak i s njihovim problemima kod kuće.

Onoga tko će ih pohvaliti pred svima i pokuditi nasamo. Onoga tko će prepoznati njihov potencijal i nagraditi njihove zasluge. Pa i onoga tko će sankcionirati njihove greške, ali dostojanstveno, da to bude poticaj, a ne kazna. Uvijek sam zapovijedao vlastitim primjerom. Nikada nisam poslao vojnika kamo sam nisam bio spreman ići. Iako se često pitam jesu li neke moje odluke mogle biti drukčije i je li možda još neki život mogao biti sačuvan, uvijek nekako dolazim do zaključka da sam poduzeo najviše što je tada bilo u mojoj moći. Nažalost, rat je jedno izvanredno stanje i puno se toga dogodi na što ne možete utjecati.

U čemu je bila tajna uspješnosti ekipe koju je vodio Ante Gotovina?

Pitali su me često američki časnici, tijekom školovanja u SAD-u, u čemu je tajna našeg uspjeha, kako je narod bez oružja, bez vojske, pobijedio tako nadmoćnog protivnika.

Što nas je to pokretalo, što nam je davalo snage i onda kada je sve izgledalo izgubljeno? Odgovor je bio jasan: snažan motiv koji je utemeljen na vjekovnoj težnji hrvatskog naroda za slobodu i zajedništvo naroda koji je bio vođen tim motivom. To zajedništvo smo gradili u najtežim životnim trenucima, koje i danas veže hrvatske branitelje, zajedništvo zbog kojeg se okupljamo i obnavljamo uspomene na teška, ali slavna vremena.

Zato ne bih posebno isticao ekipu koju je vodio general Gotovina, od jednako zaslužnih.

No, činjenica je da je general Gotovina vrhunski strateg, karizmatični vođa i zapovjednik. On je u HV donio sasvim nov način promišljanja u vođenju operacija i nadasve unio pobjednički duh u sve postrojbe kojima je bio nadređen.

Premda najperspektivniji general HV-a, “prebrisani” ste 2000. odlukom predsjednika RH Stjepana Mesića, zbog “pisma generala”. Je li vam prisjeo taj vaš prvi polupolitički čin?

To pismo nije nikada predstavljalo uplitanje u politiku, a ponajmanje rušenje legitimno izabrane vlasti. To je bio naš apel za zaštitu digniteta Domovinskog rata i svih branitelja koji su časno branili i obranili hrvatsku državu. Niti sam tada, a niti ću danas ulaziti u rasprave o opravdanosti toga pisma i načinu iskazivanja našeg stava. Predsjednik RH je tada prosudio da smo neprimjereno istupili u javnost i mi smo za to platili svoju cijenu. Bez obzira na tu cijenu, danas sam još uvjereniji u moralnost samog čina potpisivanja tog pisma te bih ga i danas ponovno potpisao. No, moram biti iskren, tada mi je bilo izuzetno teško. Bio sam na vrhuncu svoje profesionalne karijere, a vojska je bila moj život.

Tek sam bio završio Ratnu školu u SAD-u i odluka o umirovljenju zatekla me na dužnosti zamjenika načelnika Glavnog stožera OSRH. Ta dužnost mi je konačno otvorila mogućnost u sustav ugraditi ideje za koje sam već neko vrijeme znao da moraju biti provedene želimo li modernu i maksimalno operativnu vojsku. Zamislite samo da vam danas netko kaže da od sutra više nikada ne možete biti novinar? Vjerojatno bi se na noge digla cijela država u zaštitu vaših prava. Nas nitko nije pitao kako se osjećamo. Bili smo optuženi, osuđeni i odbačeni u jednom trenutku i u tom smo trenutku morali odbaciti sav naš dugogodišnji trud.

Ne znam što me zapravo više pogodilo, prekid vojne karijere kojoj sam bio toliko posvećen ili nepravedne i neutemeljene optužbe. Kad čovjek ostane bez posla u 31. godini i ako u sebi ima bar malo ambicije, radne energije i poriva za stvaranjem i dokazivanjem, neće to prihvatiti kao kraj svijeta, već kao poticaj za novi početak. Uvijek ima ljudi koji će prepoznati vaš potencijal i ne treba očajavati. A znao sam da svoja vojna znanja mogu iskoristiti u poslovnom svijetu. U vojsci morate dobro procijeniti čime raspolažete, čime konkurencija, procijeniti teren, vrijeme i druge parametre te biti brži u reakciji. Treba samo kvalitetno analitički razmišljati i jako puno raditi. S jednom ogromnom razlikom, u poslovnom svijetu ipak ne odgovarate izravno za ljudske živote.

Koji bi bio motiv birača da opet glasaju za HDZ, slogan vam je “Vjerodostojno”. Dosta hrabro, s obzirom na to da su prije još mjesec dana vaši birači bili jako razočarani neučinkovitošću Vlade. Što ste u tom “eksperimentu” naučili? I je li i Most naučio, budući da biste mogli ponovno tražiti partnera u Mostu?

Jedan sam od prvih koji su unutar stranke ukazivali na krive poteze. Koliko god se te pogreške i propusti danas pripisuju samo HDZ-u, bilo ih je i na strani Mosta.

No, mi smo smogli snage priznati svoje greške. Novim sloganom želimo naglasiti koliko u stvari držimo do vjerodostojnosti. Gubitak vjerodostojnosti je nešto preko čega ja osobno ne bih mogao prijeći, bilo bi to negiranje našeg vlastitog identiteta. Naravno, sam slogan ne mijenja sliku naše stranke. Za promjenu percepcije potrebno je vrijeme i puno truda.

Jako su se promijenili sigurnosni uvjeti, a Hrvatska mora zaustaviti pad financiranja obrane. Kako podignuti sigurnosno-obrambene sposobnosti RH, koja ima premalu profesionalnu vojsku i gotovo nikakav sustav pričuve?

U sve složenijim i nepovoljnijim sigurnosnim uvjetima koje karakteriziraju novi oblici sigurnosnih ugroza i prijetnji, pojedinačni pristup sigurnosti pravi je luksuz, dok međudjelovanje, odnosno kolektivna sigurnost, postaju jedini logičan izbor. I dok smo se nekad suočavali s konvencionalnim vojnim prijetnjama državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, danas ne možemo negirati ugroze koje predstavljaju globalni terorizam, gospodarske krize, ilegalne migracije, klimatske promjene, kibernetički terorizam i niz drugih nekonvencionalnih oblika ugroza za koje svaka odgovorna država, ali i NATO u cjelini, traže adekvatne i učinkovite odgovore. Sve se naše institucije moraju početi prilagođavati, a to možda podrazumijeva i potpuni zaokret i redefiniranje sigurnosne doktrine.

Svjestan sam našeg ograničenog gospodarskog potencijala što za obrambeni proračun ne ostavlja prostor za značajniju modernizaciju svih grana. No, možda bi prostor trebalo tražiti u racionalnijoj raspodjeli sredstava. Imam na umu i uključivanje potencijala hrvatske obrambene industrije, jačanje njene promocije u svijetu, ali najvažnije, jači naglasak na istraživanje i razvoj. Uloga Ministarstva obrane u tome je od presudne važnosti i nadam se da ćemo uskoro i u Hrvatskom saboru svjedočiti državnim inicijativama i ulaganjima u primijenjena istraživanja unutar hrvatske obrambene industrije. Usprkos vrlo raširenom razmišljanju o neracionalnosti ulaganja u obrambene sposobnosti, treba osvješćivati javnost o nužnosti održanja visoke razine tih sposobnosti, ali i dokazati da ta ulaganja nisu trošak, već dugoročno isplativa investicija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Intervju

Jandroković za HRT: Onemogućiti politizaciju skupa u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor sutra započinje jesenje zasjedanje, a zastupnike, koji se nakon dvomjesečne stanke ponovno vraćaju u svoje klupe, čeka obiman dnevni red na kojem je već sada 127 točaka.

Sjednica će trajati do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenoga sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković  ističe kako zastupnike očekuje intenzivan rad, s obzirom da je iz vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Vjerujem da ćemo raditi dobro i konstruktivno, te da ćemo popraviti ocjene koje po istraživanju imamo od naših građana, poručio je Jandroković.

Sutra će biti 38 pitanja što vladajućih, što oporbe. Nakon toga će biti uobičajena stanka kada će klubovi zastupnika govoriti o različitim temama i onda krećemo s dnevnim redom. U ovome tjednu imat ćemo zakon o otocima, o brdsko-planinskim područjima, o fiskalnoj odgovornosti. To su uobičajeni zakoni koje nam šalje Vlada. Preko ljeta je Vlada poslala preko 30 novih zakonskih prijedloga tako da ćemo imati intezivan rad, kazao je za HRT.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost prijevremenih izbora, Jandroković je rekao kako mu se čini da uvijek prije jesenskog zasjedanja Sabora krenu priče ima li vladajuća većina dovoljno ruku. Mogu potvrditi da 77 zastupnika čvrsto stoji iza Vlade RH. Dakle postoji vladajuća većina i nema govora o prijevremenim izborima, dodao je.

Na pitanje o tome da se ipak radi o tijesnoj većini te može li takva situacija omesti provođenje zacrtanih reformi, Jandroković je rekao da nema nikakve smetnje. Pripremaju se i porezna i mirovinska reforma. Tu je i set zakona u vezi s ovrhama kako bi se pomoglo blokiranim i ovršenim građanima. Sve je to u javnoj raspravi ili je pak završilo javnu raspravu. Tijekom jeseni Vlada će poslati te zakone u Sabor.

Govoreći o najavljenim prosvjedima sindikata u vezi s mirovinskom reformom rekao je da su rasprave ponekad burne kada je riječ o uvođenju nekih reformi. Međutim, velika je odgovornost na svima nama. Ovakav mirovinski sustav nije održiv. Ovaj je prijedlog koji će biti održiv i ispraviti nepravde koje postoje i koji će pokušati osigurati više mirovine za naše umirovljenike. Treba biti stpljiv, smiriti strasti i u mirnoj i argumentiranoj raspravi tražiti rješenje, dodao je.

Potvrdio je da se ministar branitelja Tomo Medved sastao s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Bio je to dobar razgovor. Svi smo suglasni da treba intenzivirati napore vezane za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Oko toga nema dileme. No predstavnici udruga osudili su pokušaj politizacije te teme. Mogu samo reći da kada smo uočili da kada je došlo do usporava, puno prije, te akcije kolege Penave u MUP-u je osnovana posebna komisija koja se bavi istraživanjem zločina upravo u vukovarskom kraju na Ovčari i dalo je to već određene rezultate, istaknuo je.

Naglasio je da treba nastaviti sa svime što je potrebno kako bi se procesuirali ratni zločin, ali treba onemogućiti politizaciju tog skupa u Vukovaru.

Svima koji žele profitirati na žrtvi i stradanju Vukovara poručujem da to nije dobro. To je vrlo ružno i to mogu činiti samo loši ljudi, kazao je Jandroković.

Svi oni koji zaista žele da institucije rade svoj posao neće dozvoliti politizaciju. Bit će tu nekih aktera koji će pokušati izvući za sebe možda neke političke bodove. Bit će tu i onih koji će možda željeti ugroziti vladajuću većinu u Hrvatskom saboru i pokušati srušiti Vladu, ali još jednom ponavljam da oni koji pokušavaju profitirati na žrtvi Vukovara – zaista zaslužuju svaku osudu.

Na pitanje novinarke Dajane Šošić o kojim se to ljudima radi, Jandroković je kazao da su oni već počeli pokazivati svoje namjere da skup iskoriste u političke svrhe. Vidjet ćete, što će više proticati dani, sve će se jasnije vidjeti tko su oni, dodaje.

Na razgovoru ministra Medveda s udrugama bilo je primarno započeti dijalog, nastaviti ga i informirati što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu udruga da se Milorad Pupovac očituje o “Oluji” i Domovinskom ratu, rekao je da takav zahtjev branitelja još nije stigao u Sabor. No želim naglasiti da je ova vladajuća većina donijela sveobuhvatni zakon o hrvatskim braniteljima, da je donijela zakon o sustavu domovinske sigurnosti, da podupire Vladu koja je imala hrabrosti nabaviti vojne zrakplove F-16, da je ova Vlada i Ministarstvo obrane ponovno vratilo vojsku u VUkovar, Sinj, Varaždin, Ploče i vrlo skoro u Pulu, kazao je među ostalim predsjednik Hrvatskog sabora.

Oni koji nam prigovaraju da nedovoljno činimo na zaštiti državnih interesa i ne brinemo o dignitetu Domovinskog rata ili se ne brinemo o statusu hrvatskih branitelja – zlonamjerni su politikanti. Takvima nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju. Nastavit ćemo ovim smjerom.

Kazao je i da nije dobio nikakvu obavijest o predsjedniku Kluba zastupnika SDP-a. Volio bih da se kolege i kolegice u SDP-u dogovore i da ne dovode sebe u ponižavajuću poziciju i da pošalju jedan prijedlog osobe koja će voditi Klub zastupnika SDP-a, rekao je za kraj Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari