Pratite nas

Hrvatska

Damir Krstičević: Hrvatska će do 2022. imati 12 novih borbenih zrakoplova

Objavljeno

na

Damir Krstičević: Hrvatska će do 2022. imati 12 novih borbenih zrakoplova

Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je u srijedu da će Hrvatska do 2022. imati 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova, a ključni parametri njihova izbora bit će karakteristike i sposobnosti zrakoplova, cijena, međudržavni sporazum i paket gospodarske suradnje.

Ministarstvo obrane do utorka u 14 sati dobilo je četiri ponude za nabavu višenamjenskih bobenih zrakoplova od Sjedinjenih Država, Izraela, Grčke i Švedske. S kim će Hrvatska ući u posao znat će se u iduća dva mjeseca.

“Sjedinjene Države nude novi F16, Izrael polovni F16C, Grčka polovni F16C, a Švedska nove Gripene”, otkrio je ministar Krstičević nakon susreta s njemačkom ministricom vanjskih poslova Ursulom von der Leyen u Zagrebu.

Ponuditelji su u utorak imali po sat i pol vremena prezentirati svoje ponude, a na njihovom predstavljanju su bili prisutni predstavnici ureda premijera i predsjednice, MORH-a, Glavnog stožera Oružanih snaga, i Ureda predsjednice, državnog odvjetništva, te stručne skupine odgovorne za provedbu nabavke višenamjenskog borbenog zrakoplova.

“Ključan parametar za odluku su, osim karakteristika i sposobnosti aviona, međudržavni sporazum, cijena i paket gospodarske suradnje”, naglasio je ministar.

Istaknuo je kako je za rok nabave zrakoplova određena 2020. godina, kad Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom i kada će se slaviti 25. godišnjica Oluje.

“Namjera nam je tada pokazati dva borbena aviona na hrvatskom nebu, u rukama hrvatskih pilota”, rekao je Krstičević.

Idućih šest zrakoplova nabavit će se 2021., a 2022. još četiri, čime će ih svekupuno biti dvanaest.

Tranzit američkog oružja

Ministar je nakon konferencije s njemačkom kolegicom upitan i o medijskim napisima o vojnim pošiljkama Pentagona prema Bliskom istoku preko krčke zračne luke.

Portal Balkan Insight u utorak je objavio priču da je Krk postao “neslužbena, ali važna logistička baza Pentagona za pošiljku oružja na Bliski istok, što vjerojatno uključuje i oružje za sirijske ustanike”.

Portal tvrdi da je travnja je identificirano deset letova Pentagonovih prijevoznika između Rijeke i američke vojne baze u Kataru, a posljednji među njima 25. rujna.

Transformacija Zračne luke Rijeka u tranzitnu točku za američko oružje dogodilo se nakon što su Sjedinjene Države to prestale činiti preko vojnih baza u Njemačkoj, tvrdi se na Balkan Insightu.

“Znate da su Sjedinjene Države naš ključni partner i saveznik, te da su nam jako puno pomogli u cijelom procesu ulaska u NATO savez i EU”, odgovorio je Krstičević.

“Mi kao Hrvatska surađujemo s našim prijateljima i saveznicima. Znate i da sam prije par mjeseci bio u Pentagonu gdje sam razgovarao s američkim ministrom obrane Jimom Mattisom. Znate što je on rekao o Oluji, da je to bila vrhunska operacija koju je izvela odlično pripremljena i obučena vojska s odličnim političkim smjernicama”.

“Vidite da je tu danas ministrica Njemačke, a ranije Poljske, Izraela i Švedske. Dakle surađujemo s partnerima u okvirima partnerstva”, naglasio je ministar, istaknuvši kako se kroz tu suradnju koristi hrvatska infrastuktura “po svim međunarodnim sporazumima i programima”.

Prema pisanju Balkanske mreže istraživačkog izvještavanja (BIRN) koji vodi spomenuti portal, Pentagon je u prosincu 2016. odlučio prestati prevoziti oružje preko Njemačke jer je Berlin postao “veoma osjetljiv” oko tog pitanja.

Krstičević nije htio komentirati zašto je Njemačka odbila taj posao koji je potom preuzela Hrvatska, poručivši novinarima kako su to trebali pitati njemačku ministricu, no zbog ograničenog vremena tiskovne konferencije ta prilika nije postojala.

Ivica Nekić, predsjednik državne Agencije Alan koja je, između ostalog, zadužena za uvoz i izvoz hrvatskog naoružanja, poručio je da je riječ o normalnom poslovanju, pogotovo zbog toga što je Hrvatska smještena na svim prometnim koridorima.

“Uvjeravam vam da te robe putuju po svim hrvatskim i međunarodnim zakonima, imaju sve dozvole, idu tamo gdje po međunarodnim zakonima smiju ići”, rekao je Nekić.

Odbio je navode da je riječ o pošiljkama Siriji, te je istaknuo da su te tvrdnje neutemeljene i ne stoje.

“Ne samo Amerikanci, svi naši NATO partneri, a i zemlje koje nisu u tom savezu, voze kroz Hrvatsku, a to se događalo i prije”, kazao je.

“Sve što se radi, radi se po zakonu, a sve pretpostavke koje se mogu pročitati ne stoje”, zaključio je Nekić.

U MORH-u otvorene ponude za nabavu borbenog aviona

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pogrešna politika prema Hrvatima izvan RH naškodila je našim nacionalnim interesima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: fah

U odnosu prema Hrvatima izvan Hrvatske brojna pitanja traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”, poput olakšavanja glasovanja, stjecanja državljanstva i povratka u Hrvatsku te poslovnog povezivanja, istaknula je u ponedjeljak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka sa članovima drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

Predsjednica je čestitala članovima novog Savjeta na izboru te ih pozvala na daljnje intenziviranje rada kako bi povezali Hrvatsku i Hrvate koji žive izvan nje, kako je rekla, u “zajedničkom hodu prema cilju koji sam nazvala globalnom Hrvatskom”.

“Na žalost, nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan Republike Hrvatske neopravdano su stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države”, ustvrdila je predsjednica u govoru članovima savjeta i ocijenila da je “ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila našim državnim i nacionalnim interesima”.

Rekla je kako danas ima pomaka u odnosu spram Hrvata u inozemstvu, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”.

Grabar-Kitarović je istaknula kako treba što prije riješiti olakšanje procedure za stjecanje hrvatskog državljanstva, omogućavanje dopisnog glasovanja i povećanje broja biračkih mjesta u inozemstvu, te unaprijeđenje sustava hrvatskih škola i učenja hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu i stipendiranje dolaska mladih Hrvata u Hrvatsku na školovanje.

Predsjednica je rekla kako za posjeta Hrvatima u iseljeništvu često čuje primjedbe da država Hrvatska nema zadovoljavajuću politiku prihvata Hrvata koji bi se željeli vratiti i naseliti u Hrvatskoj.

To bi trebao biti strateški dio politike prema Hrvatima u svijetu te u tom segmentu treba najviše poraditi, ocijenila je.

Grabar -Kitarović je rekla kako bi voljela da se “intenzivnije i s jasnim ciljevima” otvore pitanje ulaganja i poslovnog povezivanja te zaključila kako, osim toga, “treba napokon otvoreno i ambiciozno otvoriti pitanje povratka, odnosno naseljavanja Hrvata iz svijeta u Hrvatsku”.

“Ne smijemo više dopustiti da nove generacije mladih koje imaju želju vratiti se nailaze na obeshrabrujuće zapreke kojima se njihov rad i postignuća ne priznaju, a želje za povratkom ignorira”, rekla je i napomenula da u tom pogledu očekuje žurnu izgradnju novog strukturnog i zakonskog okvira i sustavnu razradu ekonomskih i drugih mjera kojima će se to omogućiti.

Poseban interes za Hrvate u BiH

“Kada je riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, tu je otvoren poseban set pitanja, i ovom ću prigodom naglasiti kako je državni i nacionalni interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini opstanu i žive kao ravnopravan i konstitutivan narod”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te ponovila poruku Hrvatima u BiH “Hrvatska je s vama” koju je uputila na ranijem susretu s Hrvatima u BiH.

Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata izvan domovine bilo je “ključno za uspjeh stvaranje neovisne Hrvatske i njene obrane u domovinskom ratu”, rekla je predsjednica napomenuvši kako prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman tu politiku počeo graditi još šezedesetih godina.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas predstavio je sastav novog Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske 2017.-2020.

Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.

Predsjednik novog savjeta je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, a četvero potpredsjednika savjeta dolazi iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.

Grbešić je u svom obraćanju zahvalio predsjednici “što je otvorila vrata dijaspori” dodavši kako bi, umjesto o dijaspori, bolje bilo govoriti o “Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatima u iseljeništvu”.

Za članove savjeta prve godine su bile “teške” jer su dolazili u Zagreb i davali prijedloge ali bez rezultata, rekao je, među ostalim, Grbešić. “S promjena u vladi, na Pantovčaku i vodstvu ureda za Hrvate izvan Hrvatske osjećamo nakon prošle godine pozitivno ozračje i želju za gradnjom mosta koji je postojao tijekom Domovinskog rata”, ocijenio je.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. (Hina)

Foto: fah

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Raffanelli: HRM-u trebaju izvanobalni ophodni brodovi većih sposobnosti od obalnih

Objavljeno

na

Objavio

Novi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) komodor Ivo Raffanelli izjavio je novinarima u ponedjeljak, nakon što je preuzeo tu dužnost, da su Hrvatskoj potrebni izvanobalni opohodni brodovi većih sposobnosti od pet obalnih ophodnih brodova čiji se prototip gradi.

“Nadam se da će uskoro biti završena gradnja obalnoga ophodnog broda, a nakon toga će se krenuti u gradnju serije od četiri takva broda. Međutim, nama trebaju kvalitetniji brodovi puno većih sposobnosti i puno veće autonomije kako bi mogli odgovoriti zadaćama poglavito u gospodarskom pojasu, a to su izvanobalni ophodni brodovi”, rekao je komodor Raffanelli.

Najavio je izradu taktičke studije koja će pokazati kako taj brod treba izgledati, a na temelju taktičke studije izradit će se studija izvodivosti.

“Na temelju svih tih pokazatelja iz studija vidjet ćemo kakav će to brod biti i kako će mu biti dimenzionirana dužina i širina i kako će biti naoružan”, objasnio je Raffanelli govoreći o potrebi da HRM posjeduje izvanobalne ophodne brodove.

Smatra da će u vezi s takvim brodovima “biti i NATO zahtjeva”.

“Sigurno da se s takvim brodom možemo pojaviti u Sredozemlju, možda i izvan njega”, rekao je novi zapovjednik HRM-a Raffanelli, dodajući da će taj brod moći sudjelovati i u operacijama NATO-saveza i EU-a.
Pritom je rekao kako se sada pojavljuju nove, a ne tradicionalne ugroze.

“Mi ćemo u Oružanim snagama RH i Hrvatskoj ratnoj mornarici kao dijelu Oružanih snaga skupa sa svim tijelima državne uprave znati odgovoriti tim izazovima”, dodao je komodor Raffanelli.

Komodor Ivo Raffanelli rodio se 1. ožujka 1965. u Makarskoj. Završio je Mornaričku vojnu akademiju 1987. u Splitu te stekao zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa. Ratnu školu Fuhrungsakademie der Bundeswehr LGAI-04 (LehrgangGeneralstabs/Admiralstabsdienst mit internationaler beteiligung) završio je 2005. godine u Hamburgu.

U obranu suvereniteta Republike Hrvatske dragovoljno se uključio 1991. kao pripadnik Zbora narodne garde. U Oružanim snagama RH tijekom Domovinskog rata i nakon njega obnašao je mnoge dužnosti: od zapovjednika satnije ZNG-a i dozapovjednika bojne 156. brigade HV-a, zapovjednika desantnog broda minopolagača DBM-81 “Cetina”, obnašatelja dzžnosti zapovjednika Divizijuna desantnih brodova Flote HRM-a, zapovjednika spasilačkog broda SB-73 “Faust Vrančić”, zapovjednika Divizijuna za potporu Flote HRM-a, časnika za pomorstvo u Odjelu rodova i struka u Zapovjedništvu HRM-a, voditelja operativnog odsjeka Flote HRM-a, načelnika Stožera Flotile HRM-a, zapovjednika Flotile HRM-a te zapovjednika Obalne straže RH.

U čin poručnika korvete promaknut je 1992. godine, a godinu poslije dobio je čin poručnika bojnog broda. U čin kapetana korvete promaknut je 1998., u kapetana fregate 2005., a u čin kapetana bojnog broda 2009. godine. U čin komodora promaknut je 2017. godine.

Ivo Raffanelli za svoj je rad višestruko nagrađivan i pohvaljivan od vrhovnog zapovjednika OS RH, ministra obrane RH, načelnika Glavnog stožera OS RH i zapovjednika HRM-a.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista te Redom bana Jelačića. (Hina)

Komodor Ivo Raffaneli novi je zapovjednik HRM-a

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari