Pratite nas

Intervju

Damir Krstičević: Nakon odore i puške HV bi mogao imati i metke iz domaće proizvodnje. Treba nam tvornica municije

Objavljeno

na

Snažna hrvatska obrambena industrija garantira kontinuirani razvoj Oružanih snaga kako bi one u svakom trenutku bile spremne odgovoriti na sve postavljene zadaće i izazove, kaže u razgovoru za Jutarnji potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Od njegova dolaska na čelo Ministarstva obrane pokrenuti su mnogi projekti kojima je cilj ojačati domaću proizvodnju, a u planu su i mnogi projekti koji bi trebali afirmirati domaću industriju.

General Krstičević smatra da postoji dobra suradnja Ministarstva obrane i domaćih proizvođača, a posebno je zadovoljan što su hrvatski vojnici danas potpuno opremljeni opremom i naoružanjem domaće proizvodnje. “Držimo da je vrijedno razmotriti pokretanje inicijative za gradnju tvornice pješačkog streljiva.

Pritom bi nositelj gradnje trebao biti netko od zainteresiranih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, a uz odgovarajuću potporu ili partnersko sudjelovanje Vlade, MORH-a, MUP-a, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore.”

Što za Ministarstvo obrane znači snažna hrvatska obrambena industrija?

Govoreći o značaju hrvatske obrambene industrije, želim krenuti od njezinih začetaka u vrijeme Domovinskog rata, kada se u uvjetima agresije na Republiku Hrvatsku, nametnutog nam embarga na naoružavanje, nametala snažna potreba za proizvodnjom oružja, streljiva i opreme nužne za obranu naše zemlje. Koristili smo tada, u tim ratnim uvjetima, sve raspoložive kapacitete koji su mogli razviti i proizvesti naoružanje i vojnu opremu za naše oružane snage u nastajanju. Bilo je to vrijeme snalaženja, inovativnosti, prilagođavanja tadašnjih proizvodnih pogona ratnim potrebama, vrijeme u kojem su se stvarala inovativna rješenja koja su testirana i potvrđivana na bojišnici.

Tada je počela stasati suvremena hrvatska obrambena industrija, na spoznaji o nužnosti razvoja kapaciteta za stvaranje materijalne osnove države za obranu od svih oblika sigurnosnih ugroza, odnosno smanjenja ovisnosti države u opremanju naoružanjem i vojnom opremom za vrijeme neposredne ratne ugroženosti. Samo ta činjenica govori o nemjerljivom značaju obrambene industrije ne samo za sigurnosno-obrambeni sustav nego, u konačnici, i za opstojnost države.

U kojim sve segmentima surađuju Ministarstvo obrane i domaća obrambena industrija?

Moramo istaknuti vrlo dobru suradnju i dobre poslovne odnose s hrvatskim tvrtkama koje sudjeluju u opremanju Oružanih snaga RH, primjerice pješačkim naoružanjem (jurišna puška, pištolj, bacač granata i optički ciljnik), opremom za osobnu balističku zaštitu vojnika (kaciga i balističko-zaštitni prsluci), kao i osnovnom opremom vojnika (odore, čizme, dodatna oprema za borbenu uporabu i sl.). Uz to, značajna je i suradnja u opremanju vježbovnim ubojnim sredstvima te u opremanju i održavanju raznovrsne borbene tehnike (tenkova i borbenih vozila, zrakoplova i brodova). Osim toga, i tvrtke iz prehrambene industrije sudjeluju u isporuci vrlo kvalitetnih individualnih borbenih obroka za potrebe djelatnika OS RH koji su na zadaćama na terenu.

Ovo su samo neki od primjera suradnje koja se odvija u kontinuitetu, no važno je naglasiti da Ministarstvo obrane razrađuje nove oblike suradnje s obrambenom industrijom na temelju projekcija sigurnosno-obrambenog sustava sutrašnjice. Nova Strategija nacionalne sigurnosti prepoznaje i nove oblike sigurnosnih ugroza i rizika, koji nameću potrebu razvoja novih sposobnosti, ali i suvremenih sigurnosno-obrambenih sustava i sredstava.

Hrvatski vojnici u misiju u Afganistan odlaze s puškom domaće proizvodnje. Koliko je Ministarstvo obrane uložilo u njezin razvoj?

Konkretno, u razvoj jurišne puške MORH je uložio nešto više od 4,5 milijuna kuna u skladu s ugovorom sklopljenim s proizvođačem. No, MORH je u razvoju jurišne puške sudjelovao ne samo direktnim financiranjem nego i pružanjem stručne pomoći putem povjerenstva koje je pratilo sam razvoj i sudjelovalo u testiranju prototipova jurišne puške do usvajanja konačne varijante oružja koje je ušlo u proizvodnju.

Potpora je dana i ustupanjem vojnih poligona za testiranje, kao i osiguranjem različitih vrsta streljiva za potrebe tih testiranja.

No, najveća se potpora ogleda u uvođenju puške kao službenog naoružanja hrvatskog vojnika, jer bez toga nema ni potencijalnog plasmana u druge zemlje.

U razvoj kojih proizvoda domaće obrambene industrije Ministarstvo obrane ulaže sredstva?

Osim u jurišnu pušku, MORH je ulagao i u razvoj osnovne opreme vojnika (odora i čizme), gdje je dobra suradnja ostvarena s Tekstilno-tehnološkim fakultetom iz Zagreba, te u razvoj i projektiranje ophodnih brodova, u čemu se surađivalo s Brodarskim institutom iz Zagreba.

Koliko godišnje Ministarstvo obrane izdvaja za nabavu opreme i naoružanja domaće obrambene industrije?

U 2016. godini MORH je za nabavu opreme i naoružanja domaće obrambene industrije izdvojio oko 112 milijuna kuna, a u siječnju 2017. potpisani su ugovori vrijedni oko 230 milijuna kuna. Potpisani su sa 34 tvrtke koje će za potrebe Oružanih snaga RH proizvesti odjeću, obuću i naoružanje, a dio je namijenjen prehrani i osiguranju vojnika. Ti ugovori predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako MORH nije samo potrošač nego i generator razvoja te promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda.

U kojoj je fazi razvoj nove odore Hrvatske vojske?

Veliki iskorak u opremanju Oružanih snaga RH vojnim odorama učinjen je 2009. godine, kada je izrađena nova odora hrvatskog vojnika u digitalnom tisku s prepoznatljivom šarom geografskog izgleda Republike Hrvatske. Tkaninu, kao i kompletnu odoru, izrađuju domaće tvrtke okupljene u zajednicu ponuditelja. S obzirom na vremenski tijek uporabe predmetnih odora u različitim uvjetima, a na temelju primjedbi i prijedloga izravnih korisnika, vojnika koji sudjeluju u operacijama i drugim aktivnostima Oružanih snaga, ukazala se potreba za određenim izmjenama i doradama, prije svega u konstrukcijskom smislu pojedinih dijelova odora.

U tom smislu u tijeku su aktivnosti za nabavu probne serije modificirane odore. Probna serija odora s ugrađenim modifikacijama također će izvjesno vrijeme biti testirana u stvarnim uvjetima u kojima žive i djeluju Oružane snage, te će na temelju tako provedenih ispitivanja predložene promjene biti prihvaćene ili će se nastaviti s daljnjim razvojem. U ovom trenutku možemo reći da su Oružane snage opremljene kvalitetnom i za zadaću prilagođenom odorom i drugom osobnom opremom, ali će se ona nastaviti kontinuirano poboljšavati, usporedno s modernizacijom i razvojem tehnologija u ovom području.

Prema vašem mišljenju, kolike su šanse za gradnju tvornice streljiva u Hrvatskoj?

Kako u Hrvatskoj nema proizvodnje streljiva za pješačko naoružanje, nabava se obavlja putem postojećih inozemnih proizvođača, ali su često rokovi isporuke istog predugi i gotovo neprihvatljivi. U takvim situacijama postupak nabave ponekad nije moguće završiti u proračunskoj godini i nabaviti traženo streljivo, što dovodi u pitanje redovitu opskrbu OS RH potrebnim streljivom, kao i racionalno korištenje proračunskih sredstava. U uvjetima povećane velike potražnje pješačkog streljiva na međunarodnom tržištu, i uz duge rokove njegove isporuke, može se ugroziti pravodobno opremanje OS RH odgovarajućim streljivom.

Posljedica toga može biti i umanjenje borbene sposobnosti OS RH, pa u tom kontekstu držimo da je vrijedno razmotriti pokretanje inicijative za gradnjom tvornice pješačkog streljiva. Pritom bi nositelj gradnje trebao biti netko od zainteresiranih gospodarskih subjekata u RH, a uz odgovarajuću potporu ili partnersko sudjelovanje Vlade (MORH, MUP, Ministarstvo gospodarstva, Gospodarska komora i dr.). No, s obzirom na godišnje potrebe sigurnosno-obrambenog sustava RH za pješačkim streljivom, ne može se računati na isplativost investicije samo za potrebe Hrvatske. Stoga, bilo kakva inicijativa u tom smjeru mora pretpostaviti plasman proizvoda na globalnom tržištu, što, naravno, sa sobom nosi i određeni poslovni rizik.

Može li naoružanje proizvedeno u Hrvatskoj biti konkurentno na svjetskom tržištu?

Naoružanje proizvedeno u Hrvatskoj je konkurentno na svjetskom tržištu. Dobar primjer toga su izvoz pješačkog naoružanja tvrtke HS Produkt iz Karlovca, izvoz borbenih kaciga tvrtke Šestan-Busch iz Preloga ili pak izvoz daljinski upravljanih strojeva za razminiravanje tvrtke DOK-ING iz Zagreba.

Sve su to tvrtke koje su vrlo uspješne u segmentu izvoza svojih proizvoda izvan Hrvatske. Svjedoci smo toga da i druge tvrtke iz obrambenog sektora također polako uspijevaju plasirati svoje proizvode kupcima iz inozemstva. Da bi se u tome uspjelo, moraju se pojačati napori u promidžbi, napose preko međunarodnih specijaliziranih sajmova na kojima se takvi proizvodi moraju pokazati i prezentirati te stupiti u kontakt s potencijalnim zainteresiranim kupcima. Mnoge manje tvrtke takve napore čine zajedno s Agencijom Alan i Hrvatskom gospodarskom komorom, koje sudjeluju na najvećim sajmovima takve vrste u svijetu.

Jutarnji list

Damir Krstičević: Bez emocija u Domovinskom ratu ne bi bilo ni veličanstvene Oluje – Ta me emocija pokreće i danas!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: ‘Referendumom nas marginalci žele vratiti 50 godina unatrag’

Objavljeno

na

Objavio

Povod za intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem pet je godina Hrvatske u EU. Ovaj tjedan Večernji list organizirao je i veliku konferenciju na kojoj se raspravljalo o dobrim i lošim stranama našeg članstva.

Intervju se poklopio s novom migrantskom krizom koja stoji pred EU. Na summitu koji su obilježili tvrdi zahtjevi dijela članica za obranom granica EU bio je i premijer Plenković.

Osim tema o EU razgovaralo se o cijelom nizu aktualnih pitanja, od odnosa s predsjednicom, reformi, situacije u HDZ-u, Agrokoru…

Komentirajući referendumsku inicijativu Narod odlučuje kojom se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina, ocijenio je da referendum nije način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje te poručio da će se boriti protiv prisutnog trenda populizma. Drži da takve inicijative imaju za cilj oslabiti HDZ te spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet.

“Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda se odlučio boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Franje Tuđmana koju oni očito ne razumiju”, rekao je.

Razgovor o poboljšanju izbornog sustava je potreban, ali ne putem referenduma ili zlorabeći pojedine skupine u društvu, dodao je Plenković. Ističe pritom da je HDZ najveći zagovornik preferencijalnog sustava glasovanja jer im je takav sustav “donio niz izbornih pobjeda”. “Uz zadržavanje granice od 10 posto prikupljenih glasova liste, nemamo ništa protiv zaokruživanja većeg broja kandidata na listi, kao i uvođenja preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Želimo uvesti dopisno glasovanje za hrvatske državljane izvan Hrvatske, a tražimo i modele da uskladimo izborne jedinice s brojem birača”.

Dva referendumska pitanja donose šest promjena koje će osigurati da građani će moći odlučivati o tome tko postaje njihov zastupnik u Saboru preferencijskim glasovima. Takav izbor zastupnika osigurat će da oni budu više odgovorni biračima koji su im dali svoj glas, nego šefu svoje stranke. Isto tako, referendum će spriječiti političku trgovinu HDZ-a i SDP-a sa strankama koje ne mogu prijeći izborni prag, trgovinu mandatima nacionalnih manjina te omogućiti veću izlaznost na izbore kroz dopisno i elektroničko glasovanje.

Koalicija HDZ-a i SDP-a nije moguća, poručio je. “Za veliku koaliciju trebate barem dvije velike stranke – ja zasad vidim samo jednu koja ima kvalitetna rješenja i ljude za mijenjati Hrvatsku na bolje. Velika koalicija sa SDP-om samo bi smanjila naš reformski kapacitet, a to nije ono što građani od nas očekuju”, ustvrdio je te dodao da u Hrvatskom saboru, izuzev politikantstva i demagogije, nije čuo njihov konkretan doprinos reformskim naporima.

O pet godina članstva u EU

Hrvatska obilježava pet godina članstva u EU, a premijer ocjenjuje da je u najvećoj mjeri možemo biti zadovoljni članstvom koje je građanima donijelo brojne koristi, Hrvatskoj međunarodni politički i sigurnosni kredibilitet, a gospodarstvu zamah razvoja na zdravim temeljima. “Prihvaćanjem europskih vrijednosti i pravne stečevine, Europska unija značajno je doprinijela tome da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego je bila na početku svoga europskog puta”, ocijenio je te naglasio da članstvom u EU “sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge”.

Ulazak u EU bio je početak gospodarskog oporavka Hrvatske, nakon šest godina recesije, rekao je Plenković i naglasio važnost europskih fondova iz kojih je dosad povučeno 8,4 milijardi kuna više nego što je Hrvatska uplatila.

Otvaranjem tržišta EU-a hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura, istaknuo je premijer te podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarila proračunski suficit, kao i da kontinuirano smanjuje javni dug.

A završnu računicu svih financijskih i gospodarskih učinaka članstva, naveo je, moći ćemo podvući tek kada istekne sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

“Napredak koji su ostvarile zemlje koje su ušle u EU desetljeće prije nas (2004.) samo dokazuje koliko se članstvo u EU isplati. Siguran sam da će i Hrvatska ostvariti sličan napredak u idućim godinama. Upravo zato vjerujem u europski projekt i vjerujem da će Hrvatska iskoristiti sve prednosti koje članstvo nudi”, rekao je, uz ostalo, Plenković.

Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao

S obzirom na svoje najave da će ova godina biti reformska, premijer ističe da Vlada ima tri temeljna cilja – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi te da pokreće “reformski ciklus koji se godinama odgađao”.

Navodi da je upravo njegova Vlada, prvi put nakon 2002. godine, otvorila javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želi “osigurati održivi mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim generacijama”.

Dodao je da je usvojen niz demografskih i pronatalitetnih mjera, povećane su rodiljne i roditeljske naknade te se proširuje dječji doplatak na još 150.000 djece, kao i da od iduće godine slijedi nova porezna reforma “koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća”.

“Ključne su još reforme u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu radi racionalizacije troškova i moderniziranja tih sustava”, rekao je te naveo da je pred izglasavanjem u Hrvatskom saboru paket pravosudnih zakona, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju, kao i da se žurno radi i na novom ovršnom zakonu.

“Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. A sve ovo odnosi se samo na sljedećih šest mjeseci. Sjetite se samo kakvo je ozračje bilo u Hrvatskoj prije par godina, dominirala su ideološka prepucavanja. Veseli me da u Hrvatskoj već tjednima raspravljamo u javnosti je li bolje smanjiti opću stopu PDV-a ili porez na dohodak. To je iskorak”, zaključio je.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori