Pratite nas

Pregled

Damir Krstičević: Napuštamo koncept putujuće vojske

Objavljeno

na

Uoči otvaranja vojarne ‘Ivan V. Drašković’ u utorak u Varaždinu, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je za Hinu da se time ostvaruje najava ove Vlade o povratku hrvatske vojske u naseljena mjesta, a ima i velik povijesni značaj kao sjećanje na doprinos 7. gardijske brigade ‘Pume’ u Domovinskom ratu koje su postale simbol oslobođenja Knina te je pozvao građane da u zajedništvu, dostojanstveno i ponosno proslave 5. kolovoza – Dan hrvatskih branitelja, Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti.

“Kao što je ova Vlada i najavila, hrvatska vojska se vraća u naseljena mjesta, gdje je tradicionalno bila prisutna, što će pridonijeti i ekonomskom razvoju gradova. Napuštamo koncept putujuće vojske, a u fokusu našeg rada je podizanje kvalitete života i rada vojnika, koji će omogućiti ostvarenje zahtjevnih profesionalnih zadaća i kvalitetniji obiteljski život.

Povratak vojske u Varaždin je posebno važan jer na području sjeverozapadne Hrvatske nije razmještena niti jedna operativna postrojba”, rekao je ministar Krstičević te najavio kako je tijekom 2018. planirano razmjestiti 2. mehaniziranu bojnu “Pume” Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, koja je trenutno razmještena u Našicama.

Hrvatska kopnena vojska, dodao je, već je započela pripreme za povratak u Varaždin, a u tijeku su radovi na uređenju okoliša.

Ministar Krstičević ističe kako povratak u Varaždin ima i velik povijesni značaj kao sjećanje na doprinos 7. gardijske brigade u Domovinskom ratu.

“Naše Pume simbol su oslobođenja Knina i uoči obljetnice “Oluje” na varaždinskom groblju odat ćemo počast našim braniteljima iz Varaždinske županije, koji su dali ogroman doprinos slobodi naše Hrvatske”, naglasio je.

“Ovogodišnju obljetnicu ‘Oluje’ zajedno organiziraju tri ministarstva, obrane, hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova. Također, imamo odličnu suradnju s braniteljskim udrugama i posvećeni smo brizi za naše branitelje”, rekao je ministar Krstičević.

U organizaciji i provedbi obilježavanja “Oluje” u Kninu Oružane snage sudjeluju s 890 pripadnika.

“Pozivam sve građane da u petak, 4. kolovoza i u subotu, 5. kolovoza dođu u Knin i da zajedno dostojanstveno i ponosno proslavimo ovaj važan dan. Sjednica Vlade održat će se 4. kolovoza u Kninu, a ova obljetnica spoj je prošlosti i budućnosti.

Na Dan pobjede, nakon tradicionalnog podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, simbola slobode, prvi put iznad Knina bit će organiziran zračni mimohod od osam ešalona pa će građani imati prilike vidjeti nove sposobnosti Oružanih snaga. Hrvatski piloti prvi put će letjeti na američkim Kiowa helikopterima, a dio zračnog mimohoda bit će i protupožarni zrakoplovi Canadair i Pilatus, avioni MIG-21, Zlin 242 i Pilatus PC-9 te helikopteri Bell i Mi-8”, najavio je Krstičević.

“Cijenimo naše simbole i Domovinski rat, a upravo na mjestu na Kninskoj tvrđavi gdje je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman slavne 1995. održao govor, ove godine obratit će se predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatskog sabora. To je čuvanje uspomene na taj povijesni trenutak”, naglasio je.

Ministar Krstičević je odgovorio i na pitanje što za modernu Hrvatsku vojsku, članicu NATO-a, znači pobjeda prije 22 godine u Vojno-redarstvenoj akciji “Oluja”, kako na simboličkoj razini, tako i na svakodnevnoj razini hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika.

“Domovinski rat, vojno – redarstvena operacija ‘Oluja’ naš su početak, temelj i mjera vrijednosti. Iz pobjedničke Hrvatske vojske stvorene su moderne Oružane snage koje su danas jamac sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta.

Tijekom nedavnog posjeta SAD-u, bio sam jako ponosan kad sam čuo riječi američkog ministra obrane Mattisa da je operacija ‘Oluja’ primjer dobro pripremljene i izvršene vojne operacije koja je promijenila tijek povijesti i izučava se u američkim vojnim školama. Potvrda međunarodnog značaja Republike Hrvatske je i Mattisova izjava da je Hrvatska mala zemlja koja se bori iznad svoje kategorije“, rekao je Krstičević.

Naglasio je da je kao ministar obrane ponosan na hrvatske vojnike koji su se od prvih dana Domovinskog rata borili za neovisnost i slobodu Hrvatske, a danas su u svakom trenutku spremni pomoći stanovništvu protiv požara, potresa, poplava, hitnim medicinskim prevoženjima, traganjem i spašavanjem na kopnu i na moru.

“Uz velika iskustva stečena u Domovinskom ratu i nove sposobnosti, Oružane snage su postale poželjan i prepoznatljiv sudionik mirovnih misija i operacija”, dodao je.

Ministra Krstičevića pitali smo što za njega kao ministra obrane, ali i osobno, kao jednog od zapovjednika čija je postrojba prva ušla u Kini 5. kolovoza 1995. znači Dan domovinske zahvalnosti.

“Ulaskom u Knin osjećao sam sreću i zahvalnost svim vojnicima, mojim suborcima iz Četvrte gardijske brigade i prijateljima iz Sedme gardijske brigade, koji su osigurali da oslobodimo naš grad. Uspjeli smo jer smo imali jasno i vizionarsko političko vodstvo na čelu s prvim predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom i ratnim ministrom obrane Gojkom Šuškom. Odlikovalo nas je zajedništvo, fokusiranost na cilj, a pred nama nije bilo nesavladivih zapreka! Operacija Oluja za mene je simbol junaštva, a tajna pobjede je u našim ljudima. Ponosan sam što sam bio sudionik tih događaja”, istaknuo je Krstičević.

Upućujući poruku hrvatskim braniteljima u povodu njihova dana koji je ujedno i Dan domovinske zahvalnosti, ministar Krstičević je najprije zahvalio svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, što danas živimo u slobodnoj Hrvatskoj.

“Svi imamo svoje početke. Naš početak, ponos i naš temelj je – Domovinski rat, koji je pokazao snagu zajedništva hrvatskoga čovjeka, i što može pobjednički duh. Naši branitelji primjer su svima nama da ne postoji prepreka koja se ne može savladati, da ne postoji cilj koji se ne može ispuniti, i nema odustajanja kad je najteže.

Ne smijemo i nećemo zaboraviti te vrijednosti i obitelji naših poginulih i sve hrvatske branitelje koji su nam omogućili slobodu i mir. Zbog svih njih imamo odgovornost za stabilnu i bolju Hrvatsku i bolju budućnost naših ljudi, dužni smo čuvati onaj naš pobjednički duh, duh zajedništva i domoljublja i nastaviti ugrađivati onaj najbolji dio sebe”, poručio je ministar Krstičević.

Američki ministar obrane James Mattis: Hrvatska je mala zemlja, ali se bori znatno iznad svoje kategorije

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP kupuje 1000 jurišnih pušaka VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HS-Produkta Željko Pavlin u petak su u Karlovcu potpisali ugovor o isporuci tisuću jurišnih pušaka modela VHS-K2, što je nastavak realizacije sporazuma o poslovnoj suradnji MUP-a i te tvrtke koja proizvodi oružje potpisanog u rujnu.

Nakon što su, sukladno tom sporazumu, stotinu jurišnih pušaka tog proizvođača prošle opsežno testiranje u specijalnim i interventnim policijskim postrojbama u konkurenciji s brojnom inozemnom konkurencijom, u MUP-u je odlučeno da se posao nabave jurišne puške povjeri domaćem proizvođaču – HS-Produktu.

Ministar Davor Božinović u petak je rekao kako će se prvom serijom od tisuću jurišnih pušaka prvenstveno koristiti pripadnici specijalnih i interventnih postrojbi MUP-a, a uz njih i temeljna te granična policija. “Odgovor naših instruktora koji su ispitivali prvih stotinu pušaka bio je ‘da je to to’, da one udovoljavaju performansama kojima će hrvatska policija podići razinu sigurnosti i efikasnosti”, kazao je.

Istaknuo je kako je Ravnateljstvo policije na čelu s glavnim ravnateljem Nikolom Milinom vrlo sistematično krenulo u proces nabave pušaka. To znači, dodao je, da će svaki policajac morati dobiti dozvolu da je obučen za korištenje puške VHS-K2, instruktori će morati steći licence za obuku i trening za rukovanje tom puškom od HS-Produkta, a posebna saznanja i obuku u toj tvrtki morat će proći i MUP-ovi oružari, kako bi sami bili u stanju otklanjati eventualne probleme u radu puške na terenu.

Nakon ove narudžbe prvih tisuću pušaka, najavio je Božinović, uslijedit će i nove za potrebe MUP-a, a dinamika će ovisiti o proračunskim mogućnostima. Na novinarski upit o kojoj bi se količini pušaka radilo, odgovorio je: “Onoliko koliko bude trebalo“. Do kraja godine najavio je i isporuku novih 4.700, a možda i više policijskih jakni.

Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, rekao je kako su na ugovorenom modelu jurišne puške izvršene određene izmjene i prilagodbe kako bi odgovarale specifičnim policijskim zadacima. “Uvažili smo sugestije, svjesni da policija na ulice izlazi s totalno neadekvatnim oružjem, s kalašnjikovima i ‘erama’ starima i po 30 do 40 godina, a i mi ćemo steći veliku referencu time što će naša specijalna, interventna i granična policija koristiti naše oružje”, naveo je Pavlin.

Radi se o ‘pulp-up’ modularnoj verziji puške kalibra 5,56 milimetara, u skladu je sa standardima svih policija unutar Europske unije i SAD-a, opremljena i “picatinny” šinama na koje se mogu montirati mnogi priključci, a posebno se ističe sigurnošću u smislu sprječavanja samoopaljenja uslijed nemarnog ili nestručnog rukovanja.

I Božinović i Pavlin izbjegli su reći kolika je vrijednost ugovorene isporuke, a Pavlin je kazao da je HS-Produktova puška značajno jeftinija od bilo koje inozemne konkurencije, ali i od naoružanja koje su MUP i MORH do sada nabavljali. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Cilj nam je povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Objavljeno

na

Objavio

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto – 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari