Pratite nas

Pregled

Damir Krstičević: Zadaća nam je da gradimo sustav i da se takve tragedije ne događaju

Objavljeno

na

Komemoracijom na otoku Kornatu u srijedu je obilježena 10. godišnjica kornatske tragedije u kojoj je na današnji dan prije točno deset godina u rutinskom gašenju požara poginulo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, a uz obitelji stradalih i brojne vatrogasce ove je godine komemoraciji prisustvovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao prva predsjednica koja je na dan sjećanja posjetila mjesto velike tragedije i obišla dvanaest spomen križeva stradalim herojima.

Misu za stradale vatrogasce kod kapelice sv. Florijana na otoku Kornatu služio je šibenski biskup Tomislav Rogić, nakon toga su predsjednica Grabar Kitarović i izaslanstva Šibensko-kninske županije, gradova, općina i vatrogasaca položili vijence i zapalila svijeće.

Grabar-Kitarović: Obitelji poginulih vatrogasaca nisu zaboravljene

“Deset je godina je prošlo od tragedije, ali kao da se dogodila jučer. Svi se sjećamo tog dana i vijesti koje smo slušali iz minute u minutu, ali tek kada dođete ovdje i posjetite dvanaest križeva osjetite koliko je teško bilo braniti ovaj teren od vatre i kroz koju su muku i pakao oni morali prolaziti u posljednjim satima svojeg života. Došla sam ovdje i kao žena i kao majka i kao predsjednica pokloniti se životima dvanaest poginulih vatrogasaca u najvećoj tragediji nakon Domovinskog rata”, kazala je predsjednica nakon komemoracije.

Predsjednica je istaknula kako je došla pokazati obiteljima da nisu zaboravljene jer zna da imaju jako puno pitanja, a naglasila je kako nakon deset godina moraju saznati istinu i doći do odgovora.

“Obitelji imaju jako puno pitanja, ali moram reći da me danas nisu ništa pitali. Danas je sve posvećeno odavanju pijeteta žrtvama. Neki šute o svojoj boli, neki o njoj razgovaraju, međutim, svi su jednako dostojanstveni u odavanju pijeteta svojim najmilijima. Doista im dugujemo odgovore, istraga se mora nastaviti i ako treba i ponovo ispočetka prikupiti sve papire i dokumente. Treba naći odgovore kako bi obitelji zatvorile tu stranicu svojega života. Još je teže tugovati kada ne znate zašto, kako i što se točno dogodilo, ali odgovori nam trebaju i zbog samog sustava. Moramo znati što se dogodilo i gdje je krenulo po zlu posebno u ovoj godini kad požari haraju Hrvatskoj i ovu tragediju čine još većom”, zaključila je predsjednica.

Krstičević: Zadaća nam je da gradimo sustav i da se takve tragedije ne događaju 

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević komemoraciji je prisustvovao u svojstvu izaslanika premijera Andreja Plenkovića, a naglasio je kako je najvažnije odati počast vatrogascima koji su poginuli i pokazati suosjećanje njihovim obiteljima.

“Odali smo poštovanje našim vatrogascima koji su poginuli prije deset godina i suosjećanje sa njihovim obiteljima kojima nije lako. Naša je zadaća da učimo iz tragedija s ciljem da gradimo sustav i da se ovakve stvari ne događaju, svi dijelovi sustava i institucija moraju raditi svoj posao”, rekao je Krstičević.

Na novinarsko pitanje da komentira mišljenja nekih obitelji da vojska nije rekla sve i njihove sumnje da se nešto taji, kratko je kazao da mu je na to teško odgovoriti.

“Meni je teško danas ovdje kao ministru i vojniku o tome govoriti. Vidite da je teška požarna sezona, teško mi je reći da vojska nešto krije ili da nešto nije htjela. Vojska je tu od Domovinskog rata za naše građane i uvijek smo spremni pomoći”, rekao je Krstičević.

Obitelji 12 vatrogasaca koji su izgubili život prije deset godina, Dino Klarić, Ivan Marinović, Ivica Crvelin, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev Mikulin, nakon mise i polaganja vijenaca, kao i svake godine okupile su se oko kamenih križeva na mjestu stradavanja. Uz suze su se prisjetili svoje djece, unuka, prijatelja, a svi su složni da nakon deset godina imaju pravo znati istinu.

Obitelji poginulih vatrogasaca: Naša bol neće stati, ali želimo znati istinu

“Svi želimo da se ubrza proces i da doznamo istinu, naša bol neće stati, ali želimo znati istinu. Karlo je moj unuk i užasno mi je teško biti ovdje iz godine u godinu sve teže. Očekujemo istinu iako žrtvu ne može nitko povratiti”, rekla je Mihovilka Šprljan, potresena baka Karla Ševerdije.

Vesna Crvelin Puček, kojoj su na Kornatima stradali otac i brat, Ante i Ivica Crvelin kaže da je njihova bol iz godine u godinu sve veća, te da jedino što traže jest istina.

“Osjećam tugu i žalost, jako brzo je prošlo deset godina, a bol je sve veća i veća. Drago nam je što je ovdje predsjednica, popričali smo kratko i nadamo se da će pomoći da se sve brzo riješi i da saznamo što se zapravo dogodilo. Jedino što zahtijevamo je istina”, rekla je Vesna Crvelin Puček.

Obitelj preminulog Hrvoja Strikomana iz Vodica posebno emotivno proživljava svaku godišnjicu na Kornatima, a njegov otac kaže da ih drži vjera i da je sin uvijek s njima u mislima i u srcu.

“Danas smo poslušali propovijed našeg biskupa i to je dovoljan razlog da i dalje živimo i dolazimo ovdje. Sami slogan ‘Ovo nije kraj’ je znak da smo na Zemlji putujući, a na nebeskom domu ćemo se naći. Nema razlike bili ovdje ili u Vodicama, naš sin je s nama i naša povezanost je neraskidiva. Naš Hrvoje diše s nama. Isto nam je svake godine, nema razlike. Vjera nam je duboka i na drugačiji način sve doživljavamo”, naglasio je Ivica Strikoman, otac preminulog Hrvoja Strikomana.

Komemoraciji su prisustvovali i Ante Sanader, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Gorana Jandrokovića, ujedno i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, župan šibensko-kninski Goran Pauk, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, gradonačelnica Vodica Nelka Tomić, saborska zastupnica Branka Juričev Martinčev, saborski zastupnik i načelnik Tisnog Ivana Klarin, načelnik općine Pirovac Ivan Gulam, načelnik općine Murter Kornati Toni Turčinov, te brojni članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava, profesionalni vatrogasci i prijatelji stradalih vatrogasaca.

Na današnji dan prije deset godina, od 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, njih šestero poginulo je na mjestu događaja, dok su ostali prebačeni u obližnje bolnice u Zadru i Splitu, a potom u Zagreb, ali su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Jedini koji je preživio nesreću je vatrogasac Frane Lučić iz Tisnog na otoku Murteru.

Unatoč istragama i suđenjima još uvijek nisu posve rasvijetljene okolnosti u kojima se tragedija dogodila. Prema službenoj teoriji uzrok tragedije je tzv. eruptivni požar, rijedak prirodni fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.

Međutim, dio javnosti, kao i obitelji stradalih nisu prihvatili takvo objašnjenje, te i dalje smatraju da im nije do kraja otkrivena prava istina o okolnostima u kojima su stradali njihovih najmiliji.

Zbog odgovornosti za pogibelj vatrogasaca i propuste sudilo se bivšem vatrogasnom zapovjedniku JVP Šibenik Draženu Slavici, no, on je 2013. u prvostupanjskom sudskom postupku oslobođen optužbi. No, Vrhovni je sud srušio tu presudu i u tijeku je novo suđenje.

Predsjednica na Kornatima: Učinit ću sve da istina izađe na vidjelo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Željko Glasnović, facebook

Neovisni saborski zastupnik Željko Glasnović u četvrtak se usprotivio ratifikaciji Instanbulske konvencije jer ona promiče rodnu ideologiju kao novu sekularnu religiju.

Glasnović je na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora upozorio da se radi o suvremenoj pošasti koja se nameće izvana, a bespogovorno je prihvaća “servilna hrvatska vlast”.

Prema Glasnoviću, u tom su ključni ljudi iz bivšeg sustava koji su zamijenili jednu ideologiju drugom. Ako se tome ne odupremo, ovu zemlju čeka duhovna smrt, poručio je.

Sociolog i politolog Tomislav Sunić istaknuo je da rodna ideologija naglašava kako su rasa, spol i seksualnost tzv. socijalne konstrukcije, pa je o njima pozvana govoriti sociologija, a ne biološke znanosti. Iz toga proizlazi i opasna teza da se identitet i pripadnost naciji može birati kako se želi, kazao je Sunić.

Rodna ideologija neko se vrijeme skrivala iz naziva zdravstvenog odgoja, a sada se pojavljuje kroz Istanbulsku konvenciju. Ona se izražava ezopovskim rječnikom, koji u pravi plan stavlja zaštitu žena, kaže Sunić.

Predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Ružica Ćavar smatra da država na temelju postojećih zakona treba skrbiti o ustavnim pravima svih ljudi i onemogućiti nasilje nad ženama. Država ne treba biti ni sekularna niti vjernička, nego demokratska, sa snažnim humanističkim načelima.

Kazala je da se Istanbulska konvencija želi nametnuti hrvatskom zakonodavstvu kao nova sekularna ideologija, a kroz nju se perfidno nameće rodna ideologija, što je neka vrsta totalitarizma. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari