Pratite nas

Razgovor

Damir Pešorda: Hrvati će imati svog Orbana kada ga na izborima izaberu

Objavljeno

na

Damir Pešorda o aktualnim političkim i društvenim pitanjima

Prijepore oko tzv. Istanbulske konvencije, teze o propasti Zapada, iseljavanje iz Hrvatske, geopolitičku situaciju u svijetu, pobjedu Orbana u Mađarskoj i druga aktualna pitanja za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentirao je dr. sc. Damir Pešorda, kolumnist „Hrvatskog tjednika“, književnik i publicist.

Pred nekoliko dana ratificirana je tzv. Istanbulska konvencija. Kako gledate na teze o rodnoj ideologiji u IK, a kako komentirate odnos HDZ-a prema ovom pitanju?

Odvajanjem roda od spola Istanbulska konvencija otvara polje neslućenih mogućnosti zaigranim projektantima ”novog čovjeka”.

Da su toga i te kako svjesni u HDZ-u, jasno je već iz potrebe da uz Konvenciju sroče interpretativnu izjavu. U toj izjavi pobrojano je ono što iz Konvencija u budućnosti neće proisteći. Bojim se da je to dosta precizan popis upravo onoga što će nam tzv. ”rodna ideologija” inkorporirana u ovu konvenciju s vremenom donijeti.

O odnosu HDZ-a prema Istanbulskoj konvenciji sve govori frenetičan pljesak saborske ljevice i potuljena šutnja tzv. desnice, to jest HDZ-ovih zastupnika, nakon usvajanja Istanbulske konvencije u Saboru. Napominjem, HDZ-ovih, a ne narodnih zastupnika jer narod tog tužnog petka nisu zastupali.

U posljednjem članku pisali ste o simptomima propasti Zapada kao posljedici odustajanja od kršćanstva. Je li riječ o nepovratnom procesu ili postoje izgledi za reafirmaciju tradicionalnih kršćanskih vrijednosti?

Spekulacije o propasti Zapada nisu ništa novo, barem posljednjih stotinjak godina koliko je prošlo od objavljivanja poznatog Spenglerova djela istog naslova. Ono što je novo u tom tematskom kompleksu jest, barem se meni tako čini, da je Zapad već propao.

Kada sam išao u osnovnu školu, učili smo da je na svijetu 3,5 milijarde ljudi, danas ih je, čini mi se, već 7,5 milijardi. Zapadne zemlje ostale su uglavnom na istom broju kao i tada, a ukupni je broj porastao za četiri milijarde! Sama ta činjenica pokazuje da je Zapad na zalasku.

Proces je, ako se ne dogodi neko čudo, nepovratan. Što se kršćanstva tiče, treba možda razlikovati zapadnu civilizaciju izraslu na judeokršćanskom i antičkom nasljeđu i kršćanstvo kao vjeru.

Dobar kršćanin ne sumnja u konačnu Kristovu pobjedu, no to ne znači istodobno da zapadna civilizacija neće propasti. Afirmacija kršćanskih vrijednosti podrazumijeva se za onoga tko je kršćanin. Bez obzira na ovozemaljski učinak i ishod tog nastojanja.

S obzirom na sve što se događa u zapadnim zemljama, imate li ponekad dojam da je danas najvažnije obilježje Zapada udar na zdrav razum, a pod krinkom tzv. naprednosti?

Mislim da u podlozi tog suvremenoga, kako kažete, udara na zdrav razum leži filozofska postavka: ako je već Bog mrtav, onda na ispražnjeno mjesto treba zasjesti čovjek.

Čovjek bez Boga je biće koje samo kreira vlastitu bit. Ne postoji apriorna esencija čovjeka, tvrdili su egzistencijalisti, nego se do nje dolazi kroz egzistenciju. Čovjek nije ništa drugo doli ono što od sebe čini – kaže Sartre; stoga je sasvim logično da tako shvaćen čovjek od sebe može učiniti ujutro ženu, na podne muškarca, a navečer kentaura.

Kako komentirate tzv. Dokument dijaloga tzv. Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima? Riječ je o dokument koji je izazvao prijepore…

Dokument dijaloga nepotreban je i štetan dokument jednog isto tako nepotrebnog i štetnog Vijeća. Baš kao i Istanbulska konvencija, samo što, na sreću, još nije ”ratificiran”, to jest inkorporiran u hrvatsko zakonodavstvo.

Nadam se da nikada neće ni biti jer bi to značilo zakonsku zabranu gesla ZDS i rehabilitaciju zvijezde petokrake pod kojom je razaran Vukovar i cijela Hrvatska i BiH.

Kako gledate na konstantna iseljavanja iz Hrvatske? Hoće li taj proces dovesti u pitanje sam opstanak Hrvatske? Gdje smo zakazali?

Ne treba biti demograf da bi se vidjelo da Hrvatska doslovce odumire. Natalitet je nizak, a odljev mlađeg stanovništva velik.

Krivci za to su sve hrvatske vlade do sada, osobito one nakon dvije tisućite godine, glede podizanja nataliteta nije donesena nijedna suvisla mjera niti je napravljena ikakva strategija imigracijske politike.

Naime, nemojmo se zavaravati, Hrvatska će radi održanja sustava morati nedostatak ljudstva nadoknaditi imigracijom, stoga je od presudne važnosti znati otkuda, koliko i kako uzimati imigrante. Ako netko u hrvatskoj političkoj eliti uopće i razmišlja o tim i takvim pitanjima, ne usuđuje ih se pretočiti u prepoznatljivu državnu politiku.

Što se tiče iseljavanja mladih ljudi iz Hrvatske, uz ekonomske razloge treba, svakako, istaknuti i opće ozračje apatije, defetizma i negativizma u zemlji, ozračje koje u velikoj mjeri stvaraju hrvatski mediji, ali i ponašanje političke kaste.

Koliko je, po Vama, iseljavanje potaknuto i jednim prijezirom prema današnjoj Hrvatskoj?

Ma, ne preziru Hrvatsku oni koji iseljavaju iz nje, barem ne većina njih. Takvu klimu sveopćeg negativizma i averzije prema Hrvatskoj, kao što rekoh, u najvećoj mjeri stvaraju hrvatski mediji, od kojih neki i ne kriju svoja protuhrvatska polazišta.

Prijepori SAD-a, Rusije i Kine, kao i događanja u Siriji čine globalnu geopolitičku situaciju iznimno opasnom. Živimo li u geopolitički najsloženijem razdoblju u povijesti?

Ne usuđujem se iznositi bilo kakve apodiktičke tvrdnje glede geopolitičkih zbivanja u svijetu, jednostavno nisam dostatnu upućen u tu temu.

Međutim, nemoguće je ne vidjeti da Sjedinjene Američke Države postaju sve nervoznije kako njihova moć objektivno slabi. Osobno mi je žao što je najviše te nervoze usmjereno na Rusiju, dok se prava konkurencija Kina i u skoroj budućnosti Indija nesmetano razvijaju i šire svoj utjecaj.

Rusija je, unatoč nekim svojim specifičnostima, u konačnici ipak bliža Zapadu nego Aziji. U nekom pretpostavljenom sukobu civilizacija Zapad nema nikakvu šansu ako bude imao i Rusiju protiv sebe. Aktualno ”zveckanje oružjem” u Siriji vjerojatno je samo predstava, no svejedno nije ugodno za uši.

U Mađarskoj je ponovno pobijedio Orban, konzervativne i desne snage na vlasti su u Poljskoj, ali i u nizu drugih EU zemalja. Možemo li slično očekivati u Hrvatskoj u nekom doglednom vremenu?

Orban

Orban je, kako piše Jutarnji list, postao ”idol hrvatske desnice”. Premda je riječ o pomalo posprdnoj tvrdnji, ona nije netočna.

Većina nacionalno osviještenih Hrvata vjerojatno bi voljela da je na čelu Hrvatske netko nalik Orbanu. Ali, valja imati na umu, da ni Orban ne bi bio ono što jest da ga Mađari nisu izabrali na bude na čelu Mađarske. Točnije, Hrvati će imati svog Orbana kada ga na izborima izaberu.

Andrej Plenković i Viktor Orban vrlo su različiti političari, po mnogim ideološkim pitanjima i stavovima suprotstavljeni, to nikada nisu ni krili.

Stoga je čudno kad neki koji su slavili i birali Plenkovića, sada žele nekog poput Orbana. Iskreno, nije njima kriv Plenković, nego oni sami sebi.

Dakle, tko hoće Orbana neka barem bira one koji tvrde da će u Hrvatskoj – ako budu u prilici – učiniti ono što i Orban u Mađarskoj.

Razgovarao: Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Azimov: Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije zrakoplove od američkih ili izraelskih

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana na N1 televiziji bio je veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Jedna od tema koja je u posljednje vrijeme u fokusu hrvatske javnosti je propali pokušaj nabavke borbenih aviona F-16 Barak. Što mislite o tome?

“Prije svega želim reći da imam vrlo visoko mišljenje o vašim Oružanim snagama i upoznat sam sa stanjem vaših Oružanih snaga. Na nekim područjima, unatoč tome što je Hrvatska članica NATO-a, Rusija surađuje s vašim Ministarstvom obrane.

Držimo da vaše Oružane snage trebaju biti snažne i Hrvatska treba dobre avione. Mi u tom pogledu ne sudjelujemo u ovom poslu jer je Hrvatska članica NATO-a. No smatram da Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije nadzvučne borbene avione i druge vrste zrakoplova, kakve i Hrvatska treba, nego što su američki ili izraelski. Ali mi poštujemo pravila igre. Hrvatska je članica NATO-a i pridržava se njegovih pravila.”

Pitao bih vas o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u i Europskoj uniji. Siguran sam da je vaš stav kako nikakvog uplitanja nije bilo, ali šefovi ne samo američkih, nego i njemačkih obavještajnih službi kažu da je ruska prijetnja stvarna.

“Mislim da se radi o propagandi. Kao veleposlanik još jedanput želim ponoviti da se nikad ne miješamo u unutarnje stvari bilo koje države, uključujući i Hrvatsku. Poštujemo stajališta različitih političkih stranaka i unutarnje čimbenike. Rusija nema potrebu  uplitati se u izbore jer poštujemo odluku i mudrost naroda, glasača. Nijedna vlast, bilo u SAD-u ili zemljama EU-a, nema alternativu tomu da dodatno osnažuje odnose s Rusijom, koja je jedan od najvažnijih globalnih strateških partnera.

Tko vam je favorit na europskim izborima?

“Mislite na izbore za Europski parlament?”

Na izbore za Europski parlament u svibnju.

“Mislite, u Hrvatskoj?”

Mislim općenito.

“Ponavljam, nije na nama, odluka je na glasačima u EU zemljama, uključujući i u Hrvatskoj. Mislim da je situacija prilično stabilna i mirna. Što se tiče Hrvatske, mislim da i HDZ, SDP i Živi zid imaju šansu da njihovi kandidati budu izabrani u Europski parlament.

Ponavljam, za nas nema nikakve razlike kad je riječ o tome tko su zastupnici u Europskom parlamentu. Nama je važno da su ti zastupnici odmjereni, realistični i da shvaćaju strateški scenarij današnjice, da shvaćaju da je Rusija jedan od najvažnijih čimbenika multipolarnog svijeta. Ne jednopolarnog ni bipolarnog, nego multipolarnog svijeta, u kojem Rusija, SAD, Europska unija i Kina predstavljaju važna središta novog sustava.

“Posjet Putina mogao bi se dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora”

Ima li kakvog napretka u organiziranju posjeta predsjednika Putina Hrvatskoj? Nedavno smo ga vidjeli u Srbiji.

“Prije svega želim naglasiti da je dinamika naših odnosa veoma pozitivna. U posljednje dvije, tri godine naša bilateralna suradnja dobila je nov zamah. Vaša uvažena predsjednica dvaput se susrela s mojim predsjednikom. Vaš se premijer susreo s našim premijerom. Međuvladina komisija veoma uspješno funkcionira. Pritom želim spomenuti vašeg ministra gospodarstva Horvata i njegov sjajan doprinos radu Međuvladine komisije. Razmišljamo i o novoj sjednici Međuvladine komisije sredinom godine. Postoji konstantna suradnja na razini ministarstava i agencija.

Usput rečeno, Rusija će ove godine biti veoma aktivna na području kulture. U lipnju ćemo u Zagrebu organizirati Dane Moskve, a u rujnu Dane Sankt-Peterburga. To će se dogoditi zahvaljujući izravnim kontaktima i uspješnoj suradnji zagrebačkih vlasti, gradonačelnika Bandića, i Moskve te Sankt-Peterburga.

No prije ili kasnije posjet moga predsjednika će se dogoditi.”

Kada?

“To jest na dnevnom redu. Mislim da će ove godine Hrvatska biti fokusirana na izbore za EU parlament, zatim ćete imati i predsjedničke izbore. Posjet svog predsjednika želim temeljito pripremiti.

Na primjer, ako do posjeta dođe u narednim mjesecima, u smislu sadržaja imam samo dva nacrta sporazuma. Do kraja godine imat ću šest nacrta sporazuma. Zato mislim da posjet mora biti dobro pripremljen. S našim hrvatskim partnerima moramo proširiti pravne okvire. Trebaju nam novi programi suradnje, sporazumi… Realistično govoreći… Ovaj posjet bi se mogao dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora.

No spremni smo za to. Jedan od važnijih događaja tijekom posjeta bio bi veliki rusko-hrvatski poslovni forum. Ponavljam, trendovi naše trgovinsko-gospodarske suradnje pozitivni su unatoč sankcijama. Lani se naša robna razmjena povećala za 30 posto unatoč sankcijama, što je veoma dobra brojka. Ove godine postoji potencijal da naši trgovinsko-gospodarski odnosi premaše dvije milijarde eura.

Kada bude pravi trenutak i kad ovaj posjet uspijemo pripremiti na ozbiljan i temeljit način, siguran sam da će moj predsjednik posjetiti vašu zemlju. Bit će to zapravo prvi posjet mog predsjednika vašoj zemlji otkako je Hrvatska postala neovisna država. Bit će to važna prekretnica.

Mislimo da su rusko-hrvatski odnosi u interesu obaju naših naroda. Znam kakvo raspoloženje vlada u hrvatskom narodu. Uvjeravam vas, gotovo 100% hrvatskog stanovništva želi rusko-hrvatsko prijateljstvo, a isto vrijedi i za ruski narod.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari