Pratite nas

Vijesti

Damir Pešorda: Slamanje liječnika

Objavljeno

na

Liječnici su sumnjivi svakoj vlasti s totalitarnim nakanama. Budući da se svi ljudi boje bolesti i smrti, prema liječnicima instinktivno osjećaju nešto nalik strahopoštovanju. Kako je u našoj kulturi opadala religioznost, tako je i raslo to strahopoštovanje prema liječnicima, na koje se prenosio i dio nekadašnjeg poštovanja prema svećenicima.

Osim toga, liječničko znanje je vrlo konkretno znanje koje je potrebno svakom društvu, stoga su liječnici u povlaštenoj poziciji da lakše nego drugi mogu očuvati i stanovitu neovisnost. A nijedna vlast ne voli kategoriju ljudi koji su neovisni od nje, naročito ako čak i sami predstavnici iste te vlasti, htjeli-ne htjeli, prema tim ljudima osjećaju stanovito strahopoštovanje. U kapitalizmu zapadnog tipa taj se prijepor zaglađuje novcem, u kapitalizmu postsocijalističkog tipa ciljanim urušavanjem nekadašnjeg sustava zdravstvene skrbi i tjeranjem liječnika u poduzetništvo ili emigraciju.

 

Dugotrajni štrajk liječnika u Hrvatskoj završio je neuspjehom, to jest uvođenjem radne obveze. Vlast se pri tome obilato poslužila repertoarom agitpropovskih smicalica iz bogatog arsenala svoje ideološke prošlosti. Netko je jednom dobro primijetio da je socijalizam ”ideologija zavisti”. Medijski dobro orkestriranom kampanjom uspjela se puku prodati priča da su liječnici bezosjećajni elitisti koji hoće ”kruha preko pogače”, dok zemlja grca u dugovima i narod zlopati u siromaštvu. Tako se igranjem na ljudsku neobaviještenost, siromaštvo i zavist gasi otpor svake profesije koja pokušava obraniti svoja prava. Pri tome izmanipulirani puk ne uočava da se samo prava i povlastice jedne kaste ne diraju – kaste političara. I njihovih parapolitičkih pomagača, određenih medija i određenih građanskih udruga.

 

 

 

Poraz liječnika najlakše će prebroditi sami liječnici. Oni mlađi i sposobniji otići će u inozemstvo, oni stariji i inertniji prilagodit će se novim uvjetima, raditi manje i bezvoljnije te manjak sredstava nadoknađivati radom za privatne medicinske ustanove ili čak uzimanjem mita od očajnih pacijenata. Najgore će opet proći sirotinja, koja ne shvaća da svako pogoršanje stanja u zdravstvenom sustavu ide izravno protiv siromašnih, to jest onih koji ne mogu platiti zdravstvene usluge kod privatnika. Predstavnici političke elite ionako se ne namjeravaju liječiti u domaćim bolnicama ukoliko budu imali neki ozbiljniji zdravstveni problem. Sjetite se Hebranga, Račana, Šprema itd. Stoga me neizmjerno žalosti kada naletim na internetskim forumima na salve komentara ljudi koji, žaleći se na vlastito siromaštvo, likuju što su liječnici ”ispušili”, hvale Linića i poručuju liječnicima neka samo idu, jer kao ima Rumunja i Srba koji samo čekaju da zauzmu njihova mjesta. To je beskrajno naivno i glupo. Obrazovanje jednog specijalista previše košta da bi ga jedna siromašna država kao Hrvatska tako nonšolantno prepustila jednoj bogatoj Njemačkoj ili Austriji!

 

 

 

Možda je krajnji trenutak da ovaj narod dođe k sebi i okrene ploču, ne samo onu dvojezičnu, to jest da zadrži naše liječnike u našim bolnicama i pristojno ih plati, a da pošalje političare da pokušaju svoje znanje prodati na stranom tržištu. Naravno, svjestan sam da je nemoguće očekivati da se takvo što dogodi u doslovnom smislu, ali moguće je iznova posložiti prioritete, prestati slijediti parazitska laprdala i podržati ljude koji pošteno rade svoj posao. Pa čak i ako su političari!

 

 

 

 

 

 

 

 

Damir Pešorda

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori