Pratite nas

Damir Pešorda: Zaboravljeni Hrvati

Objavljeno

na

Čovjek je zaboravno biće. To se ne može reći za druge vrste budući da je pretpostavka zaboravljanja sposobnost pamćenja. Riba ne zaboravlja jer ne posjeduje sposobnost svjesnog pamćenja. S čovjekom je drukčije, on uglavnom pamti većinu onoga što je doživio, no sposoban je i potisnuti u zaborav one uspomene koje su neugodne ili nevažne. Ljudske zajednice također potiskuju neka sjećanja. Nekada zato što su neugodna, a nekada zbog manipuliranja javnim mnijenjem.

veljkoUspješnije su i dugotrajnije one zajednice koje ustrajavaju pamćenju vlastite povijesti, kulture, žrtava, poraza i pobjeda. Pogledajmo Židove, oni su od tvrdoglavog ustrajavanja u pamćenju učinili glavnu odrednicu nacionalnog identiteta.Hrvati su dijametralno suprotan primjer. Oni lako zaboravljaju. Ne stoga što bi bili genetski tako programirani, nego zato što su njima uglavnom vladali drugi i što su im ti drugi pisali povijest više negoli oni sami. Čak i u samostalnoj Hrvatskoj pisanje povijesti i oblikovanje javnog mnijenja ostalo je uglavnom u rukama onih kojima je srcu bila prirasla bivša država, a Hrvatsku niti su željeli niti su je iskreno prihvatili. Tako da se može reći da su Hrvati zaboravan narod. To se osobito odnosi na zaboravljanje vlastitih nacionalnih interesa i zaboravljanje zaslužnih ljudi.

Svojedobno se dosta pisalo o veljku Mariću, hrvatskom branitelju koji je zaglavio u srpskom zatvoru. Uhićen je bugarsko-srpskoj granici zbog navodnog zločina u Domovinskom ratu. Osuđen je na dvanaest godina iako protiv njega, barem po onome što se u Hrvatskoj moglo pročitati, nema valjanih dokaza. Tako se na jednoga čovjeka obrušila sva srpska težnja da i oni Hrvatima sude za zločine u ratu koji je vođen u Hrvatskoj. Počinjene i nepočinjene. Hrvatske vlasti nikada se nisu previše brinule za sudbinu Veljka Marića, njima su važniji bili dobri odnosi sa Srbijom, izgradnja ”Regiona” i slični prioriteti. Jedino su branitelji pokazivali zanimanje za sudbinu svoga suborca u nevolji, javnost već puno manje. S vremenom su gotovo svi zaboravili Marića. Moram priznati da ga ni sam već dugo nisam spomenuo u svojim kolumnama. A nisam trebao. Ako moje i pisanje sličnih meni ima ikakvu svrhu, onda je to podsjećanje na ljude, događaje i fenomene koje društvo ne bi smjelo olako zaboravljati. I koliko god odjek takvih podsjećanja bio mali, mora se ustrajati. Jer u protivnom – čemu uopće pisati!?

Ovih dana jedan je hrvatski portal objavio apel Marićeva prijatelja Damira Markuša Kutine hrvatskoj javnosti o teškom stanju u kojemu se nalazi hrvatski branitelj u srpskom zatvoru. Markuš poziva ministra branitelja, brojne udruge i pojedince na sastanak o Marićevu slučaju. Poziva također i medije da potaknu to pitanje, da ne dopuste nastavak šutnje Mariću, koji u cijeloj priči ispada ”žrtveno janje” nekih viših interesa ili jednostavno nebrige i nerada hrvatskih vlasti. Markuševu apelu spremno se odazivam premda sam svjestan da kolumna zadnjoj stranici ”Hrvatskog slova” ne može puno promijeniti, ni u Marićevu slučaju ni općenito. Barem će mi savjest biti malo mirnija. Iako nikome od nas savjest ne može biti potpuno mirna dok itko od onih koji su se borili za slobodu sviju nas bez dokazane krivnje leži u bilo kojem zatvoru, a mi ništa ne činimo ili ne činimo dovoljno da mu pomognemo.

Ako ovim pisanjem potaknem barem još nekoga da se na bilo koji način angažira oko pomoći zatočenom Mariću, ona je ispunila svoju svrhu.

Damir Pešorda, HR Svijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Kirurg Hrvoje Tomasović predao 10 tisuća potpisa i ušao u utrku u HDZ-u

Objavljeno

na

Objavio

Kandidat za potpredsjednika HDZ-a Hrvoje Tomasović predao je u petak Središnjem izbornom povjerenstvu stranke oko deset tisuća potpisa za svoju kandidaturu.

‘Jako sam zadovoljan. Nisam vjerovao da će se to tako plodonosno odraditi, mislio sam da će biti slabije. Ali, na svakom koraku dobivamo podršku i imam osjećaj da su ljudi željni nekakve promjene’, rekao je Tomasović novinarima u Središnjici HDZ-a nakon predaje potpisa.

Navodeći kako je već dugo u politici u kojoj, kako je rekao, nije sklon varanju niti lažima, poručio je i da je njegov moto – nema prevare. ‘Ako me izaberu, neće biti prevareni. Što kažem to ću i napraviti’, kazao je.

Tomasović je rekao i da neće voditi negativnu kampanju niti ikoga napadati već će voditi svoju politiku.

Tomasović je posljednji kandidat za čelne funkcije u HDZ-u koji je iza 23 sata predao potpise Središnjem izbornom povjerenstvu stranke. Rok za predaju potpisa za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i četiri potpredsjednika HDZ-a istekao je u petak u ponoć.

Središnje izborno povjerenstvo ima 48 sati za provjeru potpisa, a nakon toga u ponedjeljak, 2. ožujka kreće službena kampanja. Izbori za čelne funkcije u stranci, po načelu jedan član-jedan glas, održat će se 15. ožujka, a ako bude potrebe za drugim krugom on će biti održan 22. ožujka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministar Božinović: Hrvatskoj ne prijeti novi migrantski val

Objavljeno

na

Objavio

Na europskim granicama s Turskom – dobro poznati prizori kojih smo se nagledali 2015. godine. Prema Europi putuju stotine migranata. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović za Dnevnik Nove TV odgovorio je na pitanje – očekuje li nas novi migrantski val.

Grčka i Bugarska pojačale su osiguranje, u obrani granica bilo je i suzavca. Iako je jasno da Turska migrante propušta, Ankara to ne želi službeno potvrditi.

Gost Dnevnika Nove TV, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kazao je da Hrvatskoj ne prijeti novi migrantski val.

“Ne bih kazao da Hrvatskoj prijeti novi migrantski val, imamo tu situaciju u Idlibu, sirijskoj pokrajini, gdje se ukrštaju interesi Sirije, ali i Turske i Rusije. Mislim da će se tu diplomacija morati jače angažirati. Turska se obratila NATO-u, a NATO će razgovarati idući tjedan”, kazao je Božinović.

Dodaje da je Europska unija poslala jasnu poruku o tome kako očekuje da se Turska drži izjave iz 2016. godine.

“Hrvatska je u svakom trenutku spremna zaštititi svoju granicu i to se u konačnici pokazuje na djelu. U ovom trenutku nema povećanih kretanja zapadnom balkanskom rutom. Ona nije nikad ni prestala, što se tiče migrantske krize 2016. godine. Praktički smo mi svakodnevno suočeni s ilegalnim migracijama na što hrvatska policija vrlo učinkovito odgovara”, objasnio je Božinović.

Smatra da je koronavirus, u situaciji s migrantima, “izazov za sebe”.

“Granična policija je apsolutno spremna na ispunjavanje svih zadaća koje joj stoje u opisu posla, bilo da se radi o potencijalnim epidemijama, bilo da se radi o ilegalnim prijelazima. Mi imamo protokole, procedure, imamo vrlo uvježbanu policiju, a vidimo i civilnu zaštitu”, kazao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari