Pratite nas

Hrvatska

Dan hrvatskih mučenika na Udbini

Objavljeno

na

Dan hrvatskih mučenika slavi se na Udbini danas, na blagdan Male Gospe ispred Crkve hrvatskih mučenika, a svečano misno slavlje s početkom u 10.30 sati, uz izravni televizijski prijenos, predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić.

Misnom slavlju prethodi tradicionalni Križni put s Krbavskog polja, od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika, strmo u brijeg u duljini od 2.100 metara.

Simbol je to stradanja Hrvata kroz povijest jer je u Krbavskoj bitki, sukobu između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija na Krbavskome polju pokraj Udbine 9. IX. 1493. godine hrvatska vojska doživjela težak poraz, a uzrok porazu, prema Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, treba tražiti i u stanju u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu potkraj XV. st.

Naime, uoči same bitke prije 525 godina najjači hrvatski velikaši sukobili su se zbog gradova u primorju (ponajviše Senja), a sporovi između Frankapana i bana Emerika Derenčina prestali su tek u srpnju 1493., kada je Jakub-paša stigao do Jajca. Uz to, nakon smrti Matije Korvina, kralj Vladislav II. Jagelović nije imao dovoljno novaca za održavanje efikasnog obrambenoga sustava prema Osmanskomu Carstvu.

Zahvalnost naroda prema hrvatskim mučenicima svjedoči ovo svetište na Udbini, Crkve hrvatskih mučenika, rekao je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Podsjetio je da je izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini zamislio prvo gospićko–senjski biskup Mile Bogović 2002. godine, gradnja je završena 2010. godine, a prije tri godine postavljen je i blagoslovljen oltarni reljef „Slava hrvatskih mučenika“, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Prije dvije godine Crkva hrvatskih mučenika dobila je orgulje koje je, većim dijelom, izradio i donirao mons. Juraj Jerneić. Na dalje će se u završetak te crkve ići, shodno mogućnostima, a projektom je predviđeno u prvom redu uređenje kripte, križnog puta od Krbavskog polja do crkve, a treba ostvariti i ideju Svehrvatskog groba na Krbavskom polju u koji će se dostojanstveno pohraniti posmrtni ostaci neidentificiranih žrtava, otkopani iz raznih jama i grobišta, rekao je biskup Križić.

Dva kata ispod crkve nalazi se Muzej koji je zamišljen kao arheološki muzej. Arheološka zbirka izložaka sada se dijelom može vidjeti u Muzeju Like u Gospiću, dio se artefakata još obrađuje i uređuje u Arheološkom muzeju u Zadru, a iskapanja još uvijek traju na više lokaliteta na Udbini i oko nje.

Postav muzeja sada čine darovi Stjepana Brezića iz Podlapače, sela uz Krbavsko polje, koji je iz svog sela poslije Drugog svjetskog rata otišao u Kanadu, a obuzet nostalgijom za Domovinom i u želji da u svojim unucima sačuva porijeklo, vjeru i identitet 35 je godina izrađivao predmete koji su se nekada koristili u kućanstvu, različita kola i zaprege, plugove i sane, te umjetničke slike i narodne nošnje iz gotovo cijele Hrvatske, grbove ličkih gradova, nošnje povijesnih postrojbi, te je ovjekovječio i neke događaje iz novije Hrvatske prošlosti.

Po Križićevim riječima, a što potvrđuje dolazak i do desetak tisuća vjernika svake godine na Dan hrvatskih mučenika, ova crkva postaje sve više svetište hrvatskoga naroda, tj. sveto mjesto po molitvi i zahvalnosti Bogu koji ga je pratio kroz cijelu našu povijest i bio jamac opstanka Hrvata.

Znamo da je Udbina samo jedno od tolikih mjesta našeg stradanja, ali ona želi zagrliti i objediniti u sebi i sva tolika druga mjesta patnje našega naroda, i po molitvama hodočasnika prikazivati Bogu našu mučeničku povijest kao prinos Bogu i zalog naše bolje budućnosti, rekao je nedavno biskup Križić, kada je pozvao hodočasnike da dođu na Udbinu i pridruže se današnjoj proslavi.

Crkva hrvatskih mučenika nacionalno je svetište svim žrtvama za katoličku vjeru te domovinu Hrvatsku, uz mučenike i svece Nikolu Tavelića, Marka Križevčanina, Alojzija Stepinca i druge, za mnogobrojne bezimene hrvatske mučenike, među kojima i za one izginule u bitki s osmanlijskim osvajačima na Krbavskom polju, 9. rujna 1493. godine, za sudionike svih hrvatskih ratova protiv različitih osvajača koji su uslijedili, te za žrtve Domovinskog rata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Predsjednica Grabar-Kitarović odala počast ubijenim Lovašanima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uoči dolaska u Vukovar, gdje će u nedjelju sudjelovati u komemorativnom programu obilježavanja 27. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u subotu je navečer posjetila vukovarsko-srijemsku pograničnu općinu Lovas te u središtu mjesta zapalila svijeću i sudjelovala u molitvi za ubijene Lovašane u agresiji 1991. godine.

U agresiji i srpskoj okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca. Svoje domove moralo je prisilno napustiti 1341 Lovašanin hrvatske nacionalnosti, uništena je 261 obiteljska kuća i spaljena crkva sv. Mihovila, stara oko 250 godina.

Posebice okrutan zločin pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba počinili su 18. listopada 1991., kada su prisilno na čišćenje minskog polja na ulazu u mjesto odveli 51 lovaskog Hrvata od kojih je smrtno stradao 21, a 14 je ranjeno. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba okupirali su Lovas 10. listopada 1991. godine.

Iz Lovasa je ubijeno ili poginulo 5,5 posto Hrvata, koji su živjeli 1991. godine u tom mjestu, a još dvije osobe se vode kao nestali. Na mjesnom groblju u Lovasu bila je masovna grobnica iz koje je ekshumirano 68 žrtava, 66 iz Lovasa te dvije osobe iz drugih mjesta. Uz to deset osoba je ekshumirano iz pojedinačnih grobnica.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podignulo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Po riječima načelnice Lovasa Tanje Cirbe mještane te općine najviše boli što za zločine počinjene u Lovasu nitko još nije odgovarao.

“Unatoč svemu i velikim ratnim ranama, kao općina napredujemo i imamo velike razvojne planove za koje se nadamo i podršci državnih vlasti”, kazala je Cirba.

(Hina)

 

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

 

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Pupovac jedan vijenac bacio u Dunav, drugi položio na Memorijalnom groblju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je u subotu u Vukovaru da u Hrvatskoj treba početi s komemorativnom politikom koja neće biti izvor strahova, optužbi i nastavka mržnje, nego povod za približavanje i pijetet.

Zajedno s predsjednicom udruženja porodica „Protiv zaborava“ Maricom Šeatović, Milorad Pupovac je bacio vijenac u Dunav kod Veslačkog kluba Vukovar, a potom je vijenac položio i svijeću zapalio podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata te posjetio vukovarsku pravoslavnu crkvu sv. Nikolaja u kojoj je za žrtve rata u Vukovaru zapalio svijeću.

“Naša je najdublja želja da u Vukovaru i cijeloj ovoj zemlji počnemo stvarati komemorativne politike i politike sjećanja koje neće biti izvor strahova, optužbi, nastavka mržnje, nego povod za približavanje i izražavanje poštovanja, pijeteta i osjećaja solidarnosti,” poručio je.

U Vukovar je na današnji dan, kako je kazao u izjavi novinarima nakon posjeta crkvi sv. Nikolaja, odlučio doći nakon sastanka koji je je u petak održao s predstavnicima vodećih srpskih organizacija u Hrvatskoj kako bi na miru mogao položiti vijence i na miru izraziti pijetet bez ikakvog osjećaja da bi to nekoga moglo smetati ili da bi mogao doći na mjesto na kojem netko ne želi da sutra bude.

“Došao sam zbog toga da mi se ne dogodi ono što mi se dogodilo prethodna dva puta, a to je da nemam priliku da na osnovi najdubljeg moralnog osjećaja poštivanja žrtava mogu položiti vijence”, pojasnio je.

Na pitanje novinara kako komentira izjavu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave da ne može biti u Bačkoj Palanci (gdje Srbija organizira komemoracije u povodu Dana sjećanja na stradale i izbjegle Srbe) i istodobno odavati počast žrtvama Vukovara, Pupovac je odgovorio da kao što nije bio za gospodare života i smrti u ratu, tako nije ni za gospodare mrtvih u miru.

“Oni su svi naši i onaj tko priječi da budu svi naši, taj je loš gospodar i s lošim namjerama i pameću”, poručio je dodajući kako mu je jasno da niti će svi Srbi razumjeti današnji njegov dolazak u Vukovar niti će svi Hrvati prihvatiti poruke koje šalje.

Na pitanje novinara trebaju li njegovim stopama poći i predstavnici vukovarskog SDSS-a, koji do sada nisu bili nazočni obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., Pupovac je kazao kako su i oni bili u petak na sastanku predstavnika srpskih organizacija te je i njihovim doprinosom raspravi on danas u Vukovaru.

“A kad će se okupiti najveći broj ljudi ovdje, Srba, to ne ovisi samo o njima. Ja činim to što činim kako bi do toga došlo, da bih stvorio prostor i za njih, da bi i oni osjećali mogućnost da dođu na ovo mjesto. A bili su, samo to se zaboravlja”, kazao je Milorad Pupovac kojeg su u crkvi sv. Nikolaja dočekali i pozdravili predstavnici vukovarske pravoslavne crkve predvođeni episkopom osječkopoljskim i baranjskim Heruvimom.

(Hina)

 

Tihomir Dujmović: Besramno je da Pupovca u Vukovaru nema od prvog dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari