Pratite nas

Hrvatska

Dan hrvatskih mučenika na Udbini

Objavljeno

na

Dan hrvatskih mučenika slavi se na Udbini danas, na blagdan Male Gospe ispred Crkve hrvatskih mučenika, a svečano misno slavlje s početkom u 10.30 sati, uz izravni televizijski prijenos, predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić.

Misnom slavlju prethodi tradicionalni Križni put s Krbavskog polja, od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika, strmo u brijeg u duljini od 2.100 metara.

Simbol je to stradanja Hrvata kroz povijest jer je u Krbavskoj bitki, sukobu između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija na Krbavskome polju pokraj Udbine 9. IX. 1493. godine hrvatska vojska doživjela težak poraz, a uzrok porazu, prema Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, treba tražiti i u stanju u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu potkraj XV. st.

Naime, uoči same bitke prije 525 godina najjači hrvatski velikaši sukobili su se zbog gradova u primorju (ponajviše Senja), a sporovi između Frankapana i bana Emerika Derenčina prestali su tek u srpnju 1493., kada je Jakub-paša stigao do Jajca. Uz to, nakon smrti Matije Korvina, kralj Vladislav II. Jagelović nije imao dovoljno novaca za održavanje efikasnog obrambenoga sustava prema Osmanskomu Carstvu.

Zahvalnost naroda prema hrvatskim mučenicima svjedoči ovo svetište na Udbini, Crkve hrvatskih mučenika, rekao je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Podsjetio je da je izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini zamislio prvo gospićko–senjski biskup Mile Bogović 2002. godine, gradnja je završena 2010. godine, a prije tri godine postavljen je i blagoslovljen oltarni reljef „Slava hrvatskih mučenika“, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Prije dvije godine Crkva hrvatskih mučenika dobila je orgulje koje je, većim dijelom, izradio i donirao mons. Juraj Jerneić. Na dalje će se u završetak te crkve ići, shodno mogućnostima, a projektom je predviđeno u prvom redu uređenje kripte, križnog puta od Krbavskog polja do crkve, a treba ostvariti i ideju Svehrvatskog groba na Krbavskom polju u koji će se dostojanstveno pohraniti posmrtni ostaci neidentificiranih žrtava, otkopani iz raznih jama i grobišta, rekao je biskup Križić.

Dva kata ispod crkve nalazi se Muzej koji je zamišljen kao arheološki muzej. Arheološka zbirka izložaka sada se dijelom može vidjeti u Muzeju Like u Gospiću, dio se artefakata još obrađuje i uređuje u Arheološkom muzeju u Zadru, a iskapanja još uvijek traju na više lokaliteta na Udbini i oko nje.

Postav muzeja sada čine darovi Stjepana Brezića iz Podlapače, sela uz Krbavsko polje, koji je iz svog sela poslije Drugog svjetskog rata otišao u Kanadu, a obuzet nostalgijom za Domovinom i u želji da u svojim unucima sačuva porijeklo, vjeru i identitet 35 je godina izrađivao predmete koji su se nekada koristili u kućanstvu, različita kola i zaprege, plugove i sane, te umjetničke slike i narodne nošnje iz gotovo cijele Hrvatske, grbove ličkih gradova, nošnje povijesnih postrojbi, te je ovjekovječio i neke događaje iz novije Hrvatske prošlosti.

Po Križićevim riječima, a što potvrđuje dolazak i do desetak tisuća vjernika svake godine na Dan hrvatskih mučenika, ova crkva postaje sve više svetište hrvatskoga naroda, tj. sveto mjesto po molitvi i zahvalnosti Bogu koji ga je pratio kroz cijelu našu povijest i bio jamac opstanka Hrvata.

Znamo da je Udbina samo jedno od tolikih mjesta našeg stradanja, ali ona želi zagrliti i objediniti u sebi i sva tolika druga mjesta patnje našega naroda, i po molitvama hodočasnika prikazivati Bogu našu mučeničku povijest kao prinos Bogu i zalog naše bolje budućnosti, rekao je nedavno biskup Križić, kada je pozvao hodočasnike da dođu na Udbinu i pridruže se današnjoj proslavi.

Crkva hrvatskih mučenika nacionalno je svetište svim žrtvama za katoličku vjeru te domovinu Hrvatsku, uz mučenike i svece Nikolu Tavelića, Marka Križevčanina, Alojzija Stepinca i druge, za mnogobrojne bezimene hrvatske mučenike, među kojima i za one izginule u bitki s osmanlijskim osvajačima na Krbavskom polju, 9. rujna 1493. godine, za sudionike svih hrvatskih ratova protiv različitih osvajača koji su uslijedili, te za žrtve Domovinskog rata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Prvi obrisi Marićeve reforme – Veće plaće i manji PDV za turizam?

Objavljeno

na

Objavio

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu izjavu o povjerljivosti, piše u srijedu Jutarnji list.

Za njih je to potpuno opravdano i, kako ističe jedan od njih, “prijedlozi radne skupine su jedno, ali mjere za koje se Vlada na kraju odluči je ono što je moguće”, navodi dnevnik.

Najveći pritisci kojima je trenutačno izložena radna skupina odnose se na turistički sektor, koji traži smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu i smještaju, kao i na zahtjeve političara i sindikata da se smanji oporezivanje dohotka i povećaju plaće. Kada je riječ o turizmu, kako ističe jedan ekonomist, neki djelatnici iz tog sektora zapravo su optužili PDV za podbačaj sezone.

“Pritisak je vrlo jak i nisam siguran da će se Vlada tome oduprijeti”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista, koji ne smatra da bi turizam trebao biti povlašteni sektor. No, priznaje da je prilikom prošle reforme sektor malo nespretno razdvojen na one koji plaćaju povlaštenu stopu od 13 posto i one koji plaćaju opću stopu od 25 posto.

Najveći broj ljudi ipak zaokuplja pitanje hoće li nove porezne izmjene donijeti povećanje plaća. Na njega je ministar financija do sada uglavnom odgovarao da je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka, da 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama porez na dohodak, ističe dnevnik.

Međutim, njegove posljednje izjave ipak idu više u smjeru dodatnog smanjenja poreza na dohodak. Kako je kazao ovih dana, fokus će biti “na pronalasku dodatnog prostora za porezno rasterećenje rada”, ističući da su najbolji efekt u dosadašnjim krugovima porezne reforme polučili porez na dohodak i porez na dobit.

Dodao je također da, osim mjera koje imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni utjecaj, npr. poticaji poslodavcima koji su značili podizanje plaća radnicima, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministar Božinović: O primanju migranata će se tek razgovarati

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je u utorak informaciju da bi Hrvatska iduće godine, nakon što preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, mogla početi primati migrante s brodova iz Mediterana, rekavši kako o tom pitanju nema nikakvih dogovora, nego će se tek razgovarati.

Večernji list objavio je da Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi pokupe u Sredozemlju, ali će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale EU-om, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana.

Hrvatsko primanje migranata kao simbolička gesta

“Raspolažete s informacijom s kojom ne raspolaže nitko u EU-u, pogotovo oni koji su razgovarali. Nema nikakvih dogovora, postoje razgovori”, rekao je Božinović odgovarajući na novinarski upit pri obilasku državne granice u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Podsjetio je da Hrvatska od prvog dana iskazuje spremnost poštivanja europskog načela solidarnosti, koje nam ne omogućilo milijardu kuna investicija u zaštitu hrvatske granice.

Napomenuo je da sada pregovaramo o dodatnih 20 milijuna eura za tehničko opremanje hrvatske granice.

Božinović smatra kako će EU po pitanju migranata naći uravnoteženo rješenje
“Mislim da će Europa, kao i uvijek, naći balansirano rješenje.

Na Hrvatsku nitko ne vrši, i ne može vršiti, pritisak, niti smo se mi na bilo što obvezali. Ukoliko budemo doprinosili, to će biti simbolička gesta”, kazao je.

Ministar je također istaknuo da policija zaštiti hrvatske granice pristupa planski, sistematski, sustavno i dugoročno, te se iz dana u dan oprema, prije svega tehničkim sredstvima, kako bi bila spremna odgovoriti svim izazovima.

“Uz pomoć kamera detektiramo kretanje ilegalnih migranata u dubini bosansko-hercegovačkog teritorija i pravovremenim rasporedom ljudi vršimo odvraćanje na granici između Hrvatske i BiH”, rekao je Božinović novinarima.

Zadaća je to koja uključuje visok stupanj uvježbanosti, profesionalnosti i umreženosti s drugim institucijama, poručio je Božinović posebno pohvalivši suradnju Policijske uprave sisačko-moslavačke sa svim gradovima i općinama.

EU je duboko zahvalan hrvatskoj policiji

Božinović drži da je Hrvatska spremna za Schengen, a komunikacija s Europskom komisijom na tragu je takve ocjene. “Od osam poglavlja koje smo trebali zadovoljiti u evaluaciji sedam je već zatvoreno, osmo je pri kraju, a šengenski evaluatori bili su i na ovom dijelu hrvatske granice”, kazao je.

Božinović je pritom ustvrdio kako “u Europskoj komisiji i EU-u postoji duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskoj policiji na svemu što radi”.

Na novinarski upit provodi li hrvatska policija “pushback”, kako je rekla predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Božinović je odgovorio da, koliko je on razumio, predsjednica to nije rekla.

“Postoje dijelovi granica koji su još uvijek minsko sumnjivo područje i pozivamo sve koji su u komunikaciji s migrantskom populacijom da ih ne ohrabruju na taj put koji nosi brojne rizike, pa i rizik gubitka života.

Hrvatska policija u minsko sumnjivo područje neće ulaziti i ako je cijena toga da djeluje izvan tog područja i tu vrši odvraćanje – to ćemo činiti i ubuduće”, rekao je ministar unutarnjih poslova.

MUP provjerava navode iz anonimnog pisma pučkoj pravobraniteljici

Upitan je li zabrinut zbog navoda u anonimnom pismu pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, u kojem neimenovani policajac govori o nehumanom ponašanju hrvatske policije prema migrantima, Božinović je rekao kako se odmah počelo provjeravati istinitost tih navoda, no zabrinjava ga to što je pismo dospjelo u javnost.

“Sve službe ravnateljstva se bave istraživanjem. No, teško je kada ne znate tko je osoba koja je to prijavila i na što se konkretno odnosi”, kazao je.

MUP je dosad, a činit će to i ubuduće, provjeravati svako upozorenje o nezakonitostima u postupanju, a tamo gdje je potvrđena opravdanost takvih navoda, policija i disciplinski sudovi unutar MUP-a su promptno reagirali.

Božinović je istaknuo kako godišnje u MUP-u vode od 300 do 500 disciplinskih postupaka, a rezultat su različite sankcije za policajce – od najblažih do gubitka službe.

Poruke iz Vukovara su ohrabrujuće

Komentirajući stanje u Vukovaru nakon odluke Ustavnog suda i reakcije gradskih vlasti ustvrdio je kako je Vlada pokazala otvorenost za rješavanje svih pitanja koja mogu opterećivati odnose u Hrvatskoj.

“Mi to radimo kroz dijalog sa svim zainteresiranim stranama”, kazao je.
“Poruke koje dolaze iz Vukovara zadnjih dana su ohrabrujuće, no prije svega treba saslušati ljude koji žive tamo i njihove predstavnike u Gradskoj skupštini, jer oni najbolje znaju kojom dinamikom mogu ići u ostvarivanje ili podizanje standarda kojem svi težimo”, naglasio je Božinović.

Vlada će, kao i do sada, poštivati odluke Ustavnog suda, a do rješenja će doći kroz dijalog za koji su mnoge strane pokazale zainteresiranost i spremnost, poručio je Božinović.
(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari