Pratite nas

Hrvatska

Dan je sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata – Dan logoraša

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca ispred Spomen ploče logora Stara bolnica te Spomen obilježja poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu u Kninu te polaganjem vijenaca ispred razbijene Spomen ploče u Tepljuhu, u utorak je obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora.

Izaslanica predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac istaknula je kako su spomen obilježja simbol patnji hrvatskih zatočenika u srpskim koncentracijskim logorima.

“Na nama je da nikad ne zaboravimo zvjerstva, patnje i boli koje ste pretrpjeli za samostalnu i suverenu Hrvatsku”, poručila je Rimac, obraćajući se nazočnim u Tepljuhu.

Izaslanik Vlade i Glavnog stožera Oružanih snaga general Tihomir Kundid je istaknuo kako hrvatskim logorašima pripadaju velike zasluge za stvaranje samostalne Hrvatske.

“Domovinski rat je prožet zvjerstvima koje je agresor činio u logorima nad vama zatočenicima,” kazao je Kundid. Naglasio je kako patnje i žrtve logoraša nikad ne smiju pasti u zaborav.
“Spomen obilježja simboliziraju patnju i stradanja logoraša a naša je obveza pronositi istinu o Domovinskom ratu,” rekao je Kundid.

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je istaknuo kako se nedavnim napadima na spomen ploču u Tepljuhu koja je oskvrnuta, trebaju baviti sve hrvatske stranke, ustanove, a osobito službe zadužene za nacionalnu sigurnost.

“Izostala je očekivana reakcija Vesne Teršelič, Lore Vidović na bačeni kamen na spomen ploču koja nas podsjeća na Domovinski rat, svu patnju i bol koju je prouzročila velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i to samo nekoliko dana prije obilježavanja Oluje”, rekao je.

“Bačeni kamen na ploču koja podsjeća da RH još uvijek traži 1481 branitelja i civila nestalih u Domovinskom ratu nije samo puko bacanje kamena i čin vandalizma,” poručio je Turudić.

(Hina)

 

Gdje je odšteta za hrvatske logoraše, gdje su njihovi mučitelji?

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari