Pratite nas

Događaji

Dan otvorenih vrata na HVU ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Foto: HVU / M. Sever (Arhiva)

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” održava se u subotu u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu te u splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Loru, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Posjetiteljima su prezentirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi za potrebe Oružanih snaga RH, navode iz MORH-a.

Također prezentirani su uvjeti i način upisa na studij Vojnog inženjerstva, Vojnog vođenja i upravljanja, Vojnog pomorstva i Aeronautika – smjer vojni pilot, kao i posebni kriteriji Ministarstva obrane RH za upis, kadetska prava i obveze te vojna obuka. Posjetiteljima je omogućen i obilazak Kampusa, kabineta i drugih objekat, razgovor s kadetima te razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Širokom Brijegu obilježena 74. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. Prva tri dana molitveni program započinjao je molitvom krunice, a nastavljao se slavljenjem sv. mise zadušnice za ubijene fratre i puk. Kroz ove dane sv. mise zadušnice predvodio je fra Ivan Landeka, ml., uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz širokobriješkog samostana. Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama posebno su sudjelovali ministranti, članovi Franjevačke mladeži te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi.

Kroz ova tri dana dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na »VIII. nagradnom natječaju« na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

Danas, na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve hercegovačke franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je dr. fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca, uz sumisništvo generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i 70-ak drugih hercegovačkih franjevaca.

Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić. Misno čitanje pročitao je fra Rade Dragićević, koji je pohađao glasovitu franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Molitvu vjernika čitali su gvardijani samostana.

Provincijal je u propovijedi istakao sljedeće. »Tu nepreglednu kolonu svjedoka, u Drugome svjetskom ratu i poraću, ovoga ozemlja uprisutniše – svojom krvlju natopljenim haljinama – i naša braća. Jedan fratar, pa dva, pa dvanaest, pa tri, pa sedam, i tako do broja 66 ubijenih. Mi poznajemo neka mjesta stradanja, o drugima još uvijek nagađamo. Poznati su nam neki iskazi, poznajemo i neke sudionike, ali nipošto sve. Kad god pokušamo prodrijeti do potpune istine, ustanovljujemo da nam netko ili nešto u čudnovatu križištu iznova izmiče. Šezdeset i šest braće, na čelu s provincijalom fra Leom, slične sudbine sa smrću pred očima, sudbine povezane i odvojene poznatim i nepoznatim vremenom i mjestom. A uvijek i svugdje na njihovim stratištima prisutnost zločina gotovo opipljiva.

U ovo predvečerje ovdje smo s osjećajima zahvalnosti za vjeru i žrtvu naše pobijene subraće, ali i za svu ostalu braću i sestre koji su kao krštenici svjedočili Kristov križ i tako svoje trpljenje ucijepili i u naše postojanje. Tragamo, preko Vicepostulature, za dokazima u istini i nosimo njihov spomen u realitetu događaja – daleko od svih mitologija. Kao vjernici sabrali smo se na slavljenje euharistije, koja je “vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve” i izvor iz kojega dolazi naša vjernička snaga. Došli smo kako bismo i ovaj put svome Gospodinu kazali u euharistijskoj molitvi: “Zahvaljujemo ti što si nas pozvao da stojimo pred tobom i tebi služimo!” – kao što ti služahu i braća naša ubijena. Služahu, nalik onome što izvješćuju Djela apostolska: “Svaki su dan postojano – kao po dogovoru – bili u hramu, i po kućama lomili kruh” (Dj 2, 46). A onda su u strašnom mučenju i rastanku uviđali da je nekima zbog njih i njihova služenja bila tijesna ova dolina suza… pa su ih na silu uklonili!«

Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić koji je prenio pozdrave mjesnog biskupa Ratka Perića te se zahvalio Vicepostulaturi na svemu što čini. Još je dodao. »Zato danas izričemo zahvalnost dragom Bogu da su pobijeni fratri bili spremni darovati najviše što su imali, svoj život, njima zahvaljujemo na svjedočkom primjeru ljubavi prema Bogu, svojoj Crkvi, svome redu i svome narodu.«

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom ovih dana i tijekom čitave godine. Kratko je predstavio rad Vicepostulature kroz proteklu godinu te istaknuo sljedeće. »Nastavili smo tragati za posmrtnim ostatcima naše pobijene braće pa smo uspjeli pronaći još njih trojicu iz skupine od njih 9 koje su jugokomunisti odveli iz naše mlinice i hidrocentrale 8. veljače. Trenutno dovršavamo još određena provjeravanja i mislim da ćemo za koji tjedan o svemu iscrpno obavijestiti javnost.«

Riječi zahvale izrekao je i fra Tomislav Puljić, gvardijan širokobriješkog samostana, koji se također zahvalio svima koji su bili sudionici ovoga slavlja. »Mi danas obnavljamo uspomene na one koji su sveto živjeli i koji su usmrćeni kao mučenici, da sjećanja na njih budu što sadržajnija i snažnija te da donesu plodove ljudima na dobrobit, Bogu na slavu. Oni su naše svete i obvezujuće uspomene i naše moći koje nas osposobljavaju da uz Božju pomoć gradimo bolji svijet, nadvladavajući grijeh koji lako zavodi, grijeh nepoštivanja i zaborava.«

Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Marija u BiH. Katolički tjednik stradanju hercegovačkih franjevaca posvetio je temu najnovijeg broja. A i mnogi drugi mediji izvijestili su o svemu, na čemu im se posebno zahvalio vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Jezik – simbol nacionalnoga identiteta hrvatskih manjinaca Europe i našijenaca preko oceana

Objavljeno

na

Objavio

Promotori Mijo Marić, Vesna Kukavica, Božo Skoko i Milan Bošnjak
Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2019.

Ovogodišnji su Hrvatski iseljenički zbornik, uz urednicu, predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas

Ovogodišnji su HIZ u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 7. veljače predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te njegova urednica – po dvadeseti put u kontinuitetu – Vesna Kukavica. Promociju je vodila Ljerka Galic, voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom najprije obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas. Predstavljanju u Matici nazočili su i dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, saborski zastupnik iz reda dijaspore Željko Raguž, izaslanik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Nataša Jovičić, predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i članovi, književnici Hrvoje Hitrec i Đuro Vidmarović, autori i suradnici Zbornika i povratnici u Lijepu Našu. Također i predstavnici najvažnijih ustanova u kulturi i znanosti Republike Hrvatske, hrvatskih sveučilišta i cijele akademske zajednice.

Ravnatelj Marić je, među inim, naglasio kako je ovogodišnji svezak Matičina Zbornika vjerodostojni odraz jezičnih i kulturnih postignuća u domovini i suvremenog stvaralaštva dijaspore u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do prirodnih znanosti, i kako ima oko tri stotine suradnika iz domovine i inozemstva koji su izvrsni kroničari društvenih i kulturnih postignuća hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu. Opisana je, kazao je, hrvatska jezična baština iz Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunjske a zanimljivi su i prilozi o hrvatskoj nastavi u inozemstvu od Bostona do Brazila, o kojoj pišu mlađi stručnjaci, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim iseljeništvom. S druge strane, napomenuo je Marić, hrvatski politički lideri uvijek su u iseljeništvu imali snažnu podršku poput Vladimira Šeksa koji je prije točno 30 godina otišao u pohode australskoj hrvatskoj zajednici uoči pada Berlinskoga zida. I koji, nažalost, danas nije mogao nazočiti promociji u Matici.

Matičin ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana. Autori argumentirano ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća. Raznorodna građa ovogodišnjeg zbornika opseže 436 stranica i povezuje četiri kontinenta, donoseći 32 autorska priloga raspoređenih u osam tematskih cjelina.

Predstavljači ovogodišnjeg sveska, prof. dr. sc. Božo Skoko  i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ujedno i autori priloga u ljetopisu, prisutnima su sažeto izložili svoje viđenje objavljenoga sadržaja. Prvi je predstavio tematske cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština a drugi preostale četiri: Kroatistički obzori, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.

U Znacima vremena urednica Kukavica piše o plodovima integracijskih procesa domovine i dijaspore, a Tado Jurić o značajkama i motivima suvremenog iseljavanja Hrvata u Njemačku. Na aktualnu temu nadovezuje se i napis Tuge Tarle Etička pitanja masovne odselidbe iz Hrvatske. U Kroatističkim obzorima Željko Jozić propituje dosege i mjesto Instituta za hrvatski jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju, a Milan Puh piše o poučavanju hrvatskoga jezika u Brazilu. Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću u svojoj studiji propituje Vladan Čutura a Ana Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat podastiru čitateljima sociolingvističku sliku hrvatske dijaspore u Slovačkoj. Dvojezično školovanje Hrvata u Rumunjskoj tema je koju su izvrsno obradili Petru Hategan i Sanda Lucia Udier. Profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin donosi nadasve zanimljivi tekst o prozi, drami i dječjoj književnosti u Mađarskoj. Nadalje, dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u zborniku piše o hrvatsko-američkom pismu u globalnome kontekstu, a Irena Stanić Rašin o desetljeću djelovanja hrvatske škole u Bostonu. U Mostovima Walter F. Lalich piše o suvremenim hrvatskim ekspatriotima u Australiji – odlasku i povratku. Usto, Marijeta Rajković-Iveta u svom indisciplinarnom radu rezimira temu o Boki kotorskoj – novim državama, migracijama i nestajanju hrvatskoga identiteta, a Dubravko Barač piše o užitku u hrani znanstvenika Hrvoja Fabeka iz Ontarija. Tu je, nadalje, napis Dubravka Barača o Nikoli Demarinu – istaknutom promicatelju hrvatske kulture u Kanadi. U europske vode čitatelje vraća dijalektologinja Sanja Vulić tekstom o srebrnom jubileju Panonskog instituta iz Pinkovca i novinarka Snježana Herek koja piše o glazbeniku hrvatskoga plemićkoga roda iz Beča.  U Baštini rukovoditeljica Matičina Informacijskoga odjela za iseljeništvo s višegodišnjim iskustvom u hrvatskoj diplomaciji Mirjana Ana Maria Piskulić piše o Kulturnoj federaciji HBZ-a Amerike u domovini i o turnejama kulturnih društava iz dijaspore po Lijepoj Našoj. Povjesnica donosi  zanimljive i informativne prinose Ivice Maškulina, Kristijana Lončarića, Ivana Čizmića i Gojka Borića.

U Duhovnosti Danijel Labaš piše o tiskanom i mrežnom izdanju časopisa Živa zajednica, a Uskrsni ekumenski pojmovnik opisuje Inoslav Bešker . Tanja Rudež u poglavlju Znanost donosi priče o robotičarki Danici Kragić iz Švedske i zelenoj kemiji Tomislava Friščića iz Monteala. Igor Marko Gligorić u Novim knjigama piše o novom udžbeniku za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Ivo Banac o temi o kojoj je Hrvatska šutjela, odnosno knjizi Wollfyja Krašića ‘Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija’, a Ivo Lučić o trideset godina Mediteranskog brevijara. Poglavlje obuhvaća i napis Filološki dragulj Živka Mandića iz Santova, odnosno ‘Rječniku govora santovačkih Hrvata iz pera jezičnoga znalca Marka Samardžije.

Matičin ljetopis već pune 64 godine povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, a činit će to jednakim žarom i ubuduće, kazala je na kraju predstavljanja, uz zahvalu predstavljačima, autorima priloga, UO HMI-ja, kolegama u Matici i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske neumorna, agilna i umješna urednica Vesna Kukavica.

Diana Šimurina-Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari