Pratite nas

Hrvatska

DAN POBJEDE – U Kninu počelo Središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja

Objavljeno

na

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije  Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika ultramaratona Šibenik-Knin.

 U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage  oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

(Hina)

U svitanje 4. kolovoza 1995. počela je Oluja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatska uvodi vize za građane Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Da bi ušli u Republiku Hrvatsku, građani Bosne i Hercegovine od 2021. godine morat će izvaditi posebnu vizu koja traje 90 dana te popuniti obrazac koji stoji 14 konvertibilnih maraka (oko 60 kuna). Kako je navedeno na službenoj stranici Europskog sustava za odobrenje putovanja (ETIAS), riječ je o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriju Schengena u trajanju od 90 dana, javlja Večernji.ba

Viza prije puta

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a. 
Europska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sustava kojim je predviđeno da i državljani Bosne i Hercegovine moraju preko interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili krijumčarenjem ljudi. Također, morat će predočiti i svoju povijest zaposlenja, navesti kamo su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da putovnica podnositelja mora vrijediti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU. 
Sve će stajati sedam eura, a viza ETIAS-a vrijedit će tri godine. S njom se može u tom razdoblju ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriju Schengena ne smije biti dulji od 90 dana. Podnositelju će trebati desetak  minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a.

Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail najdulje za četiri dana. U ETIAS-u ističu da će 95 posto prijava obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije. Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je podnositelju odbijen zahtjev za vizu.

Žurna putovanja

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo još prošle godine naveo je kako bi čekanje na odgovor nekoliko dana mogao biti problem za stanovnike BiH, pogotovo one koji žive na samoj granici jer je teško predvidjeti razloge žurnog posjeta zemljama Europske unije.

Može se očekivati da će Republika Hrvatska početi s primjenom toga čim postane članica Schengena, Ovaj sustav jednako će se odnositi na 60 država koje imaju potpisane bezvizne režime za svoje građane s Europskom unijom, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo kada se okončaju sve formalnosti oko njihova izlaska iz Europske unije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kako migranti iz BiH masovno prelaze u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Jučer kasno navečer policija je osujetila treći po redu pokušaj migranata iz Velike Kladuše da kod graničnog prijelaza Maljevac nasilno uđu u Hrvatsku. Kao i u protekla dva puta, policijskog postupanja nije bilo a migranti, njih 200-tinjak su se nakon dolaska policije mirno vratili natrag, izvjestili su iz policije BiH.

No, čemu onda taj igrokaz migranata, i to po treći put, kad se nakon svakog navodnog neuspjeha poslušno vraćaju?

Prava istina leži u tome da se svaki put kad grupa migranata krene prema granici, stvori  velika koncentracija policije koja ih budno prati. Samim time stvaraju diverziju, tj. distrakciju te oslobode putove za ostale. Jedan dio na granicu – da bi drugi dio krenuo tamo gdje mogu proći. I tako već tri puta.

To govori u prilog činjenici da se među njima nalaze osobe koje se razumiju u taktiku što implicira da su se borili na nekoj od zaraćenih strana u Siriji ili Iraku.

U večernjim satima u Bihaću su istodobno održani novi prosvjedi građana zbog eskalacije migrantske krize. Oko tisuću okupljenih na središnjem gradskom trgu tražilo je izmještanje migranata iz gradskog središta i uspostavu centra za njihov smještaj izvan Bihaća.

U BiH ih trenutno boravi oko 10.000 a situacija je svakim danom sve napetija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari