Pratite nas

Hrvatska

DAN POBJEDE – U Kninu počelo Središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja

Objavljeno

na

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije  Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika ultramaratona Šibenik-Knin.

 U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage  oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

(Hina)

U svitanje 4. kolovoza 1995. počela je Oluja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pume nastavljaju povijesnu hodnju prema Varaždinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u četvrtak, 13. prosinca 2018., nastavili su svoj put hodnjom od Našica do Varaždina, drugom etapom od Kutova do Slatine u dužini od 28 kilometara.

Dolaskom u Slatinu, pripadnici Puma zapalili su svijeću poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kod spomenika 136. brigadi Hrvatske vojske, priopćio je MORH

Hodnju u dužini od 184 kilometra koja simbolizira povratak Puma u Varaždin nakon deset godina i odvija se u sedam etapa, pripadnici Puma su započeli u srijedu, 12. prosinca iz vojarne 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama.

Etape hodnje:

1. Našice – Kutovi (12.12.)

2. Kutovi – Slatina (13.12.)

3. Slatina – Virovitica (14.12.)

4. Virovitica – Đurđevac (15.12.)

5. Đurđevac – Koprivnica (16.12.)

6. Koprivnica – Ludbreg (17.12.)

7. Ludbreg – Varaždin (18.12.)

Završetak hodnje Puma predviđen je u utorak, 18. prosinca u vojarni 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu, a na putu prema vojarni, Pume će proći kraj Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume.

 

Povijesna hodnja Puma od Našica do Varaždina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zagrebačka skupština izglasala proračun!

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebački proračun je prošao! Andrija Mikulić je objavio da je 26 zastupnika glasalo za proračun, 24 ih je bilo protiv.

Za proračun je glasalo 26 zastupnika, njih 24 je glasalo protiv, a nitko nije bio suzdržan.

Gradonačelnik Milan Bandić prihvatio je sve HDZ-ove amandmane, a oporba nije uložila niti jedan amandman na prijedlog proračuna, koji ocjenjuje megalomanskim i smatra da ne donosi dobrobit građanima.

Pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik istaknula je da je proračun u odnosu na prošlu godinu veći za 185 milijuna kuna te da je razlika u odnosu na prošlu godinu četiri puta veće povlačenje sredstava iz EU fondova i nešto veće kreditno zaduženje za kapitalna ulaganja.

Poručila je da bi nedonošenje proračuna ugrozilo povlačenje iz europskih fondova u iznosu od 500 milijuna kuna.

Glasove Bandiću za proračun osigurali zastupnici HSS-a, HSLS-a i Nezavisne liste Zagreb

Tri glasa potrebna za izglasavanje novog zagrebačkog proračuna Milanu Bandiću su osigurali glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić, HSLS-ov zastupnik Miroslav Polovanec i zastupnik Nezavisne liste Zagreb Jozo Milićević, doznaje se nakon što je s 26 glasova prema 24 u Gradskoj skupštini prihvaćen prijedlog gradskog proračuna za 2019.

Zastupnici Gradske skupštine u četvrtak su većinom podržali novi zagrebački proračun težak 8,19 milijardi kuna, koji je veći za 185 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu.

Prije glasovanja zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću nedostajale su tri ruke do potrebne većine od 26 glasova, budući da je prethodno raskinuo koaliciju s Neovisnima za Hrvatsku koji imaju pet gradskih zastupnika.

Rasprava o proračunu bila je obilježena stankama klubova i iznenadnim dolaskom Milana Bandića u Starogradsku vijećnicu, koji se tamo jutros pojavio unatoč tome što se nalazi u bolnici zbog plućne embolije.

Bandić se prije glasovanja o prijedlogu proračuna vratio u bolnicu nakon što je, očito, dogovorio potrebnih 26 glasova.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari