Pratite nas

Hrvatska

DAN POBJEDE – U Kninu počelo Središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja

Objavljeno

na

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije  Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika ultramaratona Šibenik-Knin.

 U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage  oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

(Hina)

U svitanje 4. kolovoza 1995. počela je Oluja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja Dana logoraša u osječkom prigradskom naselju Nemetin, na nekadašnjoj crti razgraničenja između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u utorak je obilježena obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika, 14. kolovoza 1992. godine.

Na današnji je dan prije 26 godina u Nemetin iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmjenjeni za zarobljene srpske vojnike po načelu „svi za sve”.

Na obilježavanju obljetnice najveće razmjene zarobljenika gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade RH, rekao je okupljenim bivšim logorašima i članovima njihovih obitelji da njihova žrtva ne smije biti zaboravljena.

„Smatram da nismo dovoljno učinili na tome da krivci za sve strahote koje ste prošli, budu kažnjeni zbog toga i da konačno dobijete barem moralnu zadovoljštinu za sve što ste proživjeli. Treba jasno prokazati tko je za što kriv, a tko je za što zaslužan”, rekao je Penava.

Zamjenik Osječko-baranjskog župana Goran Ivanović zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bismo imali slobodnu i neovisnu državu Republiku Hrvatsku.
„Danas se ne sjaćamo samo te velike razmjene, sjećamo se Domovinskog rata kao trajnog simbola i zaloga za sve generacije koje dolaze kao nečega što nikada ne smijemo zaboraviti”, rekao je Ivanović.

P redsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je u srpskim koncentracijskim logorima bilo i oko 500 osoba koje se još uvijek vode kao nestale osobe i smatra se kako nisu preživjeli zatočeništvo.

Na upit novinara kako komentira ovih dana izjave u Hrvatsku kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o ulasku u Europsku uniju, Danijel Rehak Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora rekao je da „o tome svi pričaju kad dođu ovi dani u godini”.

„Mi već 11 godina imamo problema jer nikako ne možemo pokrenuti postupak da se službeno pokrene pitanje odštete. Nemamo nikakvu pomoć od Ministarstva pravosuđa i drugih državnih institucija, samo nam daju moralnu podršku, ali ništa ne čine da se to izrealizira. Možda netko od nas doživi da dobije odštetu za ono što mu se dogodilo, ali sve nas je manje”, rekao je Rehak.

(Hina)

14. kolovoza 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Dan logoraša i logora Knin: I knjigama štititi istinu o Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak u Kninu predstavljena je knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film, te je istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu.

Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad Knin.

U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vpojarna i logor Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.

U kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.  “Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i samostalne države Hrvatske”, istaknuto je na Komemoraciji sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.

Na skupu je predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” autora Ivana Lipaka, a prikazan je i istoimeni dokumentarni film.

“Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su ponositi hrvatski branitelji,” rekle je Josipa Rimac državna tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica obilježavanja Dana logoraša.

 Rimac: Prisjećamo se branitelja koji su prošli srpske koncentracijske logore, mučeni, silovani, ubijani i nisu doživjeli slobodnu Hrvatsku

Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike pridaje tomu da “ne odu u zaborav logoraši srpskih koncentracijskih logora.”

“Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se ona ne pronađe,” kazala je.

Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.

“Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i zahvalnost hrvatskim braniteljima,” poručila je Rimac.

Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su “prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani, ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.”

Kovač: Hrvatska  porazila veliko zlo – Miloševićev velikosrpski fašizam

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika Srbije.

“Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,” naglasio je Kovač.

Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku, te je da Republika Hrvatska  ‘porazila veliko zlo, a to zlo je Miloševićev velikosrpski fašizam’.
“Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u Hrvatskoj,” rekao je Kovač.

U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.

“I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima) naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove Europska unija,” poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih logoraša na dobivanje odštete od Srbije.

U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, među kojima žene i djeca

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i Hitlerom.

“Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva,” kazao je Turudić.

“Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni, zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad hrvatskim stanovništvom,” rekao je Turudić.

Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike Hrvatske.

“Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i 500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,” istaknuo je Turudić.

Dodao je kako bi knjigu “Svjedočanstva glinskih logoraša,” trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.

Lipan: Saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji gdje rade kao robovi

Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje rade kao robovi.

“Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje. Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od Srbije za sva stradanja,” kazao je Lipak.

Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja ’95.” položeli su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne  zapaljene svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu .

Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari