Pratite nas

Hrvatska

DAN POBJEDE – U Kninu počelo Središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja

Objavljeno

na

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije  Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika ultramaratona Šibenik-Knin.

 U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage  oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

(Hina)

U svitanje 4. kolovoza 1995. počela je Oluja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Komemoracija u povodu 25. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: Hrvatski vojnik

Komemoracijom na grobu stožernog brigadira Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nedjelju, 17. veljače obilježena je 25. obljetnica njegove pogibije.

Junak Domovinskog rata Damir Tomljanović – Gavran poginuo je 17. veljače 1994. tijekom izviđanja na Velebitu. Počast su, uz članove Tomljanovićeve obitelji, odali su izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, njezin savjetnik za branitelje Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general Mate Pađen, predstavnici braniteljskih udruga, lokalnih vlasti i drugi, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović. “Punih 25 godina sastajemo se ovdje kako bismo mu se zahvalili za sve što je učinio za nas, našu djecu i našu domovinu. Hvala što to niste zaboravili”, rekao je Vučemilović.

U spomen na Tomljanovića Gavrana služena je misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Program oblilježavanja 25. obljetnice Tomljanovićeve pogibije nastavljen je kulturno-umjetničkim programom u školsko-sportskoj dvorani u Senju.

U sklopu obilježavanja obljetnice u petak, 15. veljače u dvorani Doma HV-a „Zvonimir“ pretpremijerno je bio prikazan dokumentarni film u kojem su o Tomljanoviću – Gavranu govorili njegovi suborci i članovi njegove obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu, navodi se u priopćenju Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Foto: MORH / J. Kopi

(Hina)

 

Zauvijek ćeš ostati zapisan u hrvatskoj povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zajednica utemeljitelja HDZ-a: Predsjednik Tuđman meta je onih koji preziru Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman u subotu je oštro osudila opetovani napad na spomenik utemeljitelju hrvatske države u Zagrebu, 14. veljače, naglasivši da je dr. Tuđman ‘na meti onih koji preziru Republiku Hrvatsku’, a koji su ‘marginalni politički gubitnici i Hrvatskom frustrirani pojedinci’.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Tuđman u priopćenju navodi da se napad na spomenik predsjedniku Tuđmanu dogodio na “obljetnicu osude političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu i Andriji Hebrangu, koju je na poticaj predsjednika Tuđmana donio Hrvatski sabor”.

Istovremeno poziva sve hrvatske ljude da ne nasjedaju provokatorima koji žele izazvati reakciju i potaknuti spiralu vandalizma i nasilja.

“Živimo u Tuđmanovoj Hrvatskoj, članici EU i NATO-a, na pragu tridesete godišnjice njezine uspostave i to je Tuđmanov spomenik kojega niti jedan vandal i protivnik Hrvatske neće uspjeti dodirnuti. To je ujedno i najveća kazna za sve one koji će, danas s ekstremno lijevih, sutra možda s nekih drugih pozicija, napadati Tuđmana, koji je zaslužan za pomirbu hrvatskog naroda, za sprečavanje svakog ekstremizma čak u najtežim ratnim danima, te za očuvanje njene pozicije moderne, prozapadne i uljuđene države”, navodi se u priopćenju.

Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman ističu kako živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko može bez straha iznijeti svoj politički stav, koja ima tradiciju parlamentarizma, koja je do sada prošla kroz desetine izbora na svim razinama. “Niti jedni od tih izbora”, dodaje se, “nisu dali pravo postojanja politici koju oni, koji napadaju Tuđmana zastupaju”.

“Zato razumijemo motive marginalnih političkih gubitnika i Hrvatskom frustrirane pojedince koji nemaju ama baš nikakvu potporu među građanima hrvatske metropole, pa im ne preostaje drugo nego kukavički i po skrivečki udariti po Tuđmanu. Ali varaju se ako misle da im Tuđman ne može odgovoriti. Neka pogledaju oko sebe: sve što vide – Tuđmanov je odgovor”, naveo je u priopćenju predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a “dr. Franjo Tuđman” Grada Zagreba Radoslav Dumančić.

Za sada nepoznati počinitelj u četvrtak navečer jajima je gađao spomenik predsjednika Tuđmana, rad akademskog kipara Kuzme Kovačićana.

To je već treći napad na spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu, nakon što je prije dva mjeseca svečano otkriven na raskrižju Ulice grada Vukovara i Hrvatske Bratske Zajednice.

“Aktivist” Zoran Erceg prije nekoliko dana je na zagrebačkom Prekršajnom sudu uvjetno osuđen na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira na otvorenju spomenika 10. prosinca prošle godine.

Zagrebačka policija podnijela je, pak, prijavu protiv Filipa Drače osumnjičenog da je u siječnju na spomenik predsjedniku Tuđmanu crnim sprejem nacrtao komunistički simbol – srp i čekić.

(Hina)

HODAK: Rat još uvijek nije gotov, samo se danas vodi drugim sredstvima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari