Pratite nas

Hrvatska

Dan Stjepana i Antuna Radića i Dan Sisačko-moslavačke županije

Objavljeno

na

Dan Stjepana i Antuna Radića i Dan Sisačko-moslavačke županije proslavljeni su u utorak, 11. lipnja svečanim misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Martina u Martinskoj Vesi predvodio sisački biskup Vlado Košić u zajedništvu s dekanom Sisačko-katedralnog dekanata preč. Krešimirom Bulićem, policijskim kapelanom vlč. Ivom Borićem i domaćim župnikom vlč. Ivicom Šimunovićem koji je na početku i pozdravio sve okupljene.

Misnom slavlju nazočili su i župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić sa zamjenicima, predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić, karlovački župan Damir Jelić, načelnik Općine Martinska Ves Stjepan Ivoš te predstavnici Hrvatske vojske i policije.

U homiliji biskup je podsjetio kako su na današnji u Desnom Trebarjevu rođeni prvaci Stjepan i Antun Radić.

Homilija na Dan Sisačko-moslavačke županije

Dragi gosp. župane, poštovani zamjenici župana, gđo predsjednice skupštine Sisačko-moslavačke županije, poštovani čelnici HSS-a, draga braćo i sestre vjernici!

Danas je dan naše SMŽ, koja je izabrala današnji dan jer su oba prvaka, Antun i Stjepan Radić, rođeni u Desnom Trebarjevu u ovoj župi Martinska Ves, 11. lipnja – Antun 1868., a Stjepan 1871. godine. Recimo i to da je Antunu 10.veljače ove godine bilo točno 100 godina smrti.

Obojica ove braće Radić bili su velikani naše hrvatske povijesti jer su kao narodni vođe prosvjetljivali narod i politički ga vodili kada je bio dezorijentiran. Stjepan je dapače svoj život završio kao hrvatski mučenik jer je umro 8. kolovoza 1928. od posljedice atentata u beogradskoj skupštini, kad su 20. lipnja 1928. ubijena još dvojica hrvatskih narodnih zastupnika, Đuro Basariček i Pavle Radić, a ranjeni dr. Ivan Pernar i Ivan Granđa. Mogli bismo zaključiti da je politika naše županije utemeljena na radićevštini kao borbi za svoj narod, sve do žrtve vlastitoga života.

No, ja bih danas s vama, dragi čelnici naše županije, nasljednici ideje i djela velike braće Radića, želio podijeliti s vama neke misli o politici kako ih je iznio naš papa Franjo, u knjizi „Politika i društvo“, Verbum, Split 2019. Knjiga je to razgovora koje je s Papom vodio francuski publicist Dominique Wolton, a izišla je u hrvatskom prijevodu prije dva mjeseca.

Mislim naime da se papine misli i današnja braća Radić, koje imamo pred očima na Dan naše Županije, lijepo nadopunjuju.

Čujmo nekoliko papinih rečenica:

„Svaki čovjek i svaka institucija u svijetu uvijek ima političku dimenziju. Za Politiku s velikim P veliki Pio XI. rekao je da je to jedan od najuzvišenijih oblika ljubavi prema bližnjemu. Zalagati se za ‘dobru’ politiku znači tjerati zemlju prema naprijed, raditi na napredovanju njezine kulture: to je politika. I to je umijeće…“ (23)

Više puta Papa s pohvalama govori o politici i ponavlja ovu rečenicu da je ona „najuzvišeniji oblik ljubavi prema bližnjemu“, dakako kada se ona posvećuje dobru zajednice, svojih bližnjih, svoga naroda.

I sam se ponosi kada ga se nazove političarom. Pripovijeda: „Na povratku iz Meksika sredinom veljače 2016. od novinara sam saznao da je prije izbora za predsjednika Donald Trump rekao da sam ja političar… Zahvalio sam mu što me nazvao političarom zato što Aristotel ljudsko biće definira kao animal politicum, i to mi je čast. Priznao je, dakle, da sam ja čovjek.“ (23-24)

Novinar Wolton podsjetio je Papu na njegove riječi izrečene 2015. u Bogoti: „Katolik se ne može zadovoljiti gledanjem s balkona.“ I pita: Treba li se dakle angažirati u politici?, na što je Papa odgovorio: „Da! Ali u visokoj politici.“ (105)

Na nekoliko mjesta Papa ponavlja kako „Crkva mora ući u ‘visoku’ politiku“, što znači da se „Crkva bavi politikom koja temeljem Evanđelja ljude vodi prema naprijed. Ne smije se miješati u ‘nisku’ stranačku politiku… niska politika stalno iskorištava Crkvu.“ (104), papine su riječi. To bi značilo da se Crkva i njezini predstavnici, a među njima i Papa, trebaju baviti vizijama o budućnosti čovječanstva i naroda, ali ne i sudjelovanjem u stranačkom političkom životu. Tu je papa Franjo blizak misli Stjepana Radića koji nije volio što se visoki kler miješao u stranačku politiku njegova vremena. Osobito je to zamjerao slovenskom svećeniku dr. Antonu Korošecu koji je bio čak i ministar u tadašnjoj jugoslavenskoj vladi, a radio je protiv hrvatskih interesa. A među vizije koje Papa zagovara spada zalaganje za mir, a protiv rata, zalaganje za očuvanje životnog okoliša, o čemu je Papa napisao i jednu encikliku „Laudato si“, tu je svakako preferencijalna opredijeljenost za siromašne, u što spada i solidarnost te pitanje odnosa prema ekonomiji, prema migrantima, obrana obitelji i perspektivnost mladih, pitanja o kulturi, tradiciji …

Kad govori o oruđima politike, tada Papa ističe nekoliko važnih elemenata: „Oruđe politike je blizina. Suočavati se s problemima, razumjeti ih. Ima nešto što smo zanemarili: nagovaranje. To je možda najsuptilnija, najprofinjenija politička metoda.“ (24)

„Pregovarati… Kada sjednemo za pregovarački stol, svjesni smo i sigurni da će u pregovorima svi nešto izgubiti, ali da će u konačnici svi biti dobitnici. Pregovaranje je oruđe mira, u njemu sudjelujemo s ciljem da izgubimo što manje… u pregovorima uvije nešto izgubimo, ali svi dobivaju i to je jako dobro. Kršćanskim jezikom rečeno, dajemo komadić svojega života za život cijeloga društva, za život svih.“ (32) Tu mi se čini da je Papa na istoj poziciji s našim Stjepanom Radićem, koji se žrtvovao za svoj narod, išao je na pregovaranje, sudjelovao u jugoslavenskoj skupštini, dao je svoj život za dobro drugih.

Nadalje, Papa kaže da „baviti se politikom znači prihvatiti da postoji napetost koju ne možemo razriješiti. Razriješiti putem sinteze znači uništiti jedan dio u korist drugoga… Baviti se politikom znači tražiti tu napetost između jedinstva i vlastitih identiteta.“ (24.25).

Kad je upitan, kakvu ulogu Crkva ima u politici, Papa ukazuje na to da je dijalog njezina zadaća, odnosno on to naziva: graditi mostove. Kaže: „Dijalog ne znači da se svi moraju složiti, ne, nego hodati zajedno, svatko sa svojim identitetom.“ (26) „Služba Crkve u politici je da gradi mostove… Treba graditi mostove kao Isus Krist, naš uzor, koga je Otac poslao da bude Pontifex, onaj koji gradi mostove. Po meni, to je temelj političkoga djelovanja Crkve.“ (28)

Kad je pitan o Europi, kaže: „Crkve moraju ući u taj dijalog, razmišljati o tome što se danas događa u Europi. Europa nije u dobru stanju.“ (91). Pri tom se Papa poziva na utemeljitelje Europe, sve dobre katoličke vjernike: „Schumana, Adenauera i De Gasperija…“ Za njih kaže da su uzori kako se vjernici trebaju uključivati u politiku. Kaže: „da to bude u duhu služenja. Iz ljubavi. Ne iz osobnoga interesa, iz pohlepa ili zbog vlasti. Neka bude u duhu velikih europskih političara…“ (108)

Evo, draga braćo i sestre, želio sam donijeti nekoliko misli pape Franje, iz njegove najnovije knjige, za razmišljanje. Svima, a prije svega vjernicima i političarima.

Neka ove misli budu poticaj, kao što su to bile i ideje i žrtva braće Antuna i Stjepana Radića, kojima molimo vječni mir a Domovini napredak. Amen.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sindikat policije Hrvatske obilježio 20. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Objavio

Sindikat policije Hrvatske (SPH) svečanom je akademijom obilježio 20. godišnjica osnutka, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović složio se kako su plaće policajaca premale te je najavio daljnje napore Ministarstva po pitanju povećanja plaća i opremanja policajaca.

Božinović je, kako se navodi u nedjelju u priopćenju SPH, naglasio i kako je Sindikat prepoznat kao najbrojniji i najjači sindikat državnih službi i to ne samo od Ministarstva već i od mnogih drugih ministarstava i Vlade.

Suradnja sa Sindikatom policije Hrvatske iznimno je bitna zbog stvaranja pozitivnog radnog okruženja u Ministarstvu te u tom pogledu podupirem sindikalno stajalište kako je jedino zadovoljan policajac i dobar policajac”,rekao je Božinović.

Tijekom dva desetljeća predanog rada i brige o pravima i interesima policijskih službenika, Sindikat je postao simbol za nepokolebljivo nastojanje da policijski službenici dobiju zaslužena prava, uvjete rada i naknadu za rad kojom će se adekvatno vrednovati posao koji požrtvovno obavljaju, istaknuto je u priopćenju sa svečanosti tog prvog sindikata u okviru MUP-a i prvog sindikata u javnim službama.

U kontinuiranom socijalnom dijalogu s MUP-om

Podsjećaju kako je SPH osnovan je 24. kolovoza 1999. godine u Zagrebu, a bila je to prva neovisna, apolitična interesna udruga zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova RH. Na osnivačkoj skupštini za predsjednika sindikata izabran je Dubravko Jagić.

U vrijeme osnivanja SPH nije dočekan sa odobravanjem od strane tadašnje vlasti i ministra unutarnjih poslova, no danas se situacija promijenila te zahvaljujući svom radu i naporima, u kontinuiranom socijalnom dijalogu s MUP-om radi na rješavanju gorućih pitanja hrvatskih policajaca – od plaće do školovanja novih kolega, stoji u priopćenju.

“Položaj policajca nakon rata bio je sve gori, dok se ostatak društva polako vraćao normalnom životu. Dok se zemlja obnavljala, policajci su još uvijek primali izrazito niske plaće, a posebni uvjeti rada nisu se nagrađivali. Politika kao da nam je rekla – u ratu ste nam bili dobri, a sad vas više ne trebamo”, kazao je na svečanosti predsjednik Sindikata Jagić.

Iz SPH-a takođe poručuju kako će ustrajati na vraćanju dostojanstva i sigurnostu hrvatskim policajkama i policajcima, a samim time i hrvatskom narodu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari