Pratite nas

Nebuloze

Dan uoči napada policija kao da je nestala s La Ramble

Objavljeno

na

Jesam li mogla zamisliti da će se napad dogoditi u Barceloni? Da – rezolutno kaže 29-godišnja Ivana Herak, Zagrepčanka koja u Španjolskoj, uz jednogodišnji prekid, živi od 2009. Posljednje četiri godine ta odvjetnica dom ima u Barceloni. Vidjevši da smo zbunjeni njezinim odrješitim odgovorom o terorističkom napadu, objašnjava za Večernji list

Dan prije napada, 16., sjela sam s prijateljem na kavu. Rijeka ljudi kretala se ulicama i trgovima, gužva je bila ogromna. Domaći, stranci, turisti… No nešto nam je upalo u oko. Gdje je policija? Nije ih bilo. Iznenađujuće s obzirom na to da su uvijek na ulicama, posebice kad su takve gužve. Oboje smo u pola glasa zaključili: “Ako netko želi nešto napraviti, sad je pravi trenutak. Nema kontrole, nema ničega, a toliko je ljudi.” Dan kasnije, napad se dogodio – objašnjava Ivana Herak.

S Ivaninim procjenama složio bi se i Fernando Reinares, profesor na madridskom sveučilištu i stručnjak za terorizam. Oboje – on s akademske i stručne, ona s iskustvene razine – analiziraju krvave napade u četvrtak kad se prvo u Barceloni terorist kombijem zaletio u masu ljudi i pritom ubio najmanje njih 13, ali i kasniji i napad u obližnjem Cambrilsu gdje je poginula najmanje jedna osoba.

U trenutku napada Ivana je bila u metrou na putu kući iz ureda. Kompozicija je stajala pet minuta. Mislila je, kaže, da je zastoj zbog socijalnih prosvjeda. Tek kad je stigla kući doznala je uzrok. Grad je opustio – te je večeri njezin prijatelj, vodeći se geslom “moramo nastaviti živjeti normalno”, izašao u provod.

Klubovi jesu radili, ali bili su prazni. I jučer je grad bio poluprazan – svi koji su mogli radili su od kuće, kao i Ivana, koja je samo na brzinu skočila do ureda. Zašto Barcelona, pitamo? Odgovor nije lak, priznaje i ističe kako ima raznih teorija.

U Madridu je već bio napad 2004. – rekapitulira i dodaje: – Možda neke veze ima politika za neovisnost Katalonije. Njezina promišljanja idu u dva smjera, ali ne brza sa zaključcima. – Trebalo bi vidjeti koliko su napadači povezani sa španjolskom politikom, u idealima, u protivljenju ili za odcjepljenje Katalonije – kaže.

Drugi krak analize tiče se stanja u samoj Kataloniji. Španjolska je nakon napada Al-Qa’ide na kolodvoru u Madridu 2004. iznimno mnogo učinila za sigurnost – uhićenjima i bazama podataka o mogućim teroristima te sveprisutnoj policijskoj nazočnosti. Dijelom su iskoristili iskustva iz godina ETA-e. Od tog napada, koji i dalje ostaje najveći teroristički napad u Europi sa 192 poginula, novih udara nije bilo. Do ovog. Što se dogodilo?

S obzirom na to da je jako puno uloženo u politiku vezano uz neovisnost Katalonije, možda se manje pozornosti pridaje zaštiti od terorističkih napada. Uspoređujem stanje prije godinu, godinu i pol i sada – tad su na frekventnim mjestima stajali pripadnici Mossosa, kriminalističke policije s punom opremom i naoružanjem, što sad više nije slučaj – dodaje Ivana.

Drugi, mjerljivi razlog trebalo bi tražiti u rasprostranjenosti radikalizacije muslimana diljem Španjolske. Profesor Reinares već neko vrijeme upozorava kako je Barcelona postala središte radikalizacije i kako ključa.

U Španjolskoj je između 2013. i 2016. uhićeno je 265, a pred sud je dovedeno 178 osoba zbog veze s radikalnim islamom. Radikalizacija se događa u klasterima, a najveći je u Barceloni, na koju otpada više od 23 posto procesuiranih – objašnjava Reinares.

Ivana ističe kako ne zna mnogo o muslimanskoj zajednici, ali preko dva prijatelja Arapa ima uvid u taj dio društva koji je zadnjih godina brojčano porastao. – Katalonija nije odmah bila zahvaćena krizom koja se u ostatku zemlje počela širiti 2008. i 2009.

Bilo je dovoljno poslova i novca pa je počelo naseljavanje. Štoviše, svi koji su mogli potvrditi znanje katalonskog jezika dobivali su veću pomoć za djecu i razne subvencije.

Čak i ako ne bi imali dozvolu za rad, ovdje su je mogli dobiti ako su bili pobornici nekakvog katalonskog načina razmišljanja. Zašto su baš ovdje odlučili imati neke ideološke skupine, ne znam, ali pretpostavljam da je to zato što ih jednostavno ima više nego u Madridu gdje imaju i manje povlastica.

večernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

“Vjeran Grković” misu zahvalnicu za Gotovinu i Markača u katedrali nazvao ‘naci-orgijama’

Objavljeno

na

Objavio

Objava novinara Drage Pilsela alias “Vjeran Grković” na twitteru doslovno glasi da je sveta misa zahvalnica u zagrebačkoj katedrali povodom pet godina od oslobađajuće presude hrvatskim ratnim herojima i generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču – ‘nacistička orgija’.

Ispod te objave stoji slika gdje, osim Gotovine i Markača sjedi i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Tamo su i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Damir Krstičević i drugi.

Ovako glasi twitter objava Drage Pilsela:

“Ante Gotovina, nemoj huliti! Ne svjedoči lažno! Tvoj bog se zove Theodor Meron i njemu se samo klanjaj (U povodu naci-orgije u katedrali).”

Drago Pilsel u novinarstvu je od rujna 1979., kada je počeo surađivati s lokalnim radijom i televizijskim Canal 9, u patagonijskom gradu Comodoro Rivadavia. U Hrvatskoj, kao novinar uređivao je i vodio emisije na OTV-u (od ožujka 1992. do studenog 1994.), pisao je za Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.), Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Feral Tribune, Globus, Zarez, Glas Koncila, Kana, Svjetlo riječi, Erasmus, Novi Plamen, Vjesnik, Identitet, Politička misao, Forum, itd. Bio je komentator i vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja te sarajevske NTV Studio 99. Bio je dopisnik španjolske radijske mreže COPE, katoličkog tjednika Vida Nueva iz Madrida te španjolskog vodećeg dnevnika El Pais, a povremeno se javljao i za BBC i Radio Slobodna Evropa.

Objavljivao je i u crnogorskom tjedniku Monitor, u beogradskom dnevniku Danas, u banjalučkim Nezavisnom novinama, a bio je dopisnik ljubljanskog tjednika Mladina i dnevnog lista Dnevnik.

Izbačen je iz članstva Hrvatskog društva katoličkih novinara, 25. siječnja 2002. Na sjednici je 41 od 49 novinara glasovalo protiv njega. Nekoliko dana prije izbacivanja, više je puta vrlo kritički napao biskupe, a za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj izjavio je, da je “kao mala neljudska, nacionalistička i žalosna katolička sekta, od koje želi ostati daleko”.

Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Svjedok tužiteljstva Žarko Puhovski, rekao je, da ne zna za to. Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.

Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima 2009.-2010. godine. Nakon njegove pobjede na izborima, bio je predstavljen kao jedan od ljudi Ureda predsjednika, kao voditelj Odjela za analitiku. Nakon kolumne, koja je objavljena na istarskom portalu Regional express, početkom ožujka 2010., u kojoj je koristio psovke i neprimjerene izraze, nakon čega je nastala afera, otišao je iz Ureda predsjednika. Pilsel tvrdi da je odluka o napuštanju Ureda donešena ranije.

Član je hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Saveza antifašista Republike Hrvatske (član predsjedništva) i Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske (podpredsjednik), Koalicije za REKOM, PfP Consortium (Akademija za nacionalnu obranu – Institut za mir i rješenje sukoba Ministarstva obrane Republike Austrije) kao član studijsko-istraživačke grupe za menadžment krize na Balkanu (Jugoistok Europe), Instituta Vlado Gotovac, HKD Napredak te Sabora stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez, piše Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Ratnohuškački govor Bakira Izetbegovića u Mostaru: Bit će rata, ne izazivajte nas!

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA u Mostaru je, povodom 25. godina utemeljenja 4. korpusa tzv. ARBIH, održao žestoki ratnohuškački govor te pri tom iznio nove prijetnje susjedima.

Bakir Izetbegović je  ponovno iznio laž da su Bošnjaci sistematski spriječavali ratne zločine istovremeno ustvrdivši kako su ih “druge dvije strane” sistematski činile. Također, Hrvate je jasno označio kao agresore i poručio ima kako će Bošnjaci završiti ono što su započeli. Također, zaprijetio je ratom svima koji budu prijetnja njegovoj viziji BiH.

Izetbegović je u Mostaru sudjelovao na svečanoj akademiji povodom formiranja 4. korpusa Armije RBiH,  vojske Bošnjaka, gdje je govorio o proteklome ratu i ulozi tzv. ARBiH u sukobu iz devdesetih.

Moralna nadmoć

Predsjednik SDA i bošnjački član Predsjedništva izjednačio je ulogu Hrvata i Srba u posljednjem ratu predstavivši Bošnjake kao jedine žrtve rata.

“Mi smo se sistematski suprostavljali činjenju zločina,  a druge strane su ih sistemaksti  ohrabrivale. Tu leži taj balans u našu korist i naša ogromna moralna pobjeda koju također pokušavaju kroz vrijeme uzeti”, rekao je Izetbegović te naglasio kako je “na BiH izvršena agresija s ciljem podjele ove naše lijepe domovine”.

“Posebno je to izraženo ovdje u Hercegovini i ovaj su prostor željeli podijeliti. To i danas neki imaju u glavama, ali nisu uspjeli tada a poručujemo im da neće u tomu uspjeti nikada. 4. korpus se tada našao u procjepu dva agresora, jednog s istoka i drugog sa zapada. Nigdje taj uski procjep nije bio bliže spajanju linija agresora kao ovdje. Svodio se na nekoliko stotina metara. Cilj je bio ovaj prostor uzeti i podijeliti, osigurati uvjete za istrebljenje Bošnjaka i svih onih koji vole BiH”, rekao je bošnjački plan Predsjedništva.

Naveo je i kako 4. korpus “obranio do temelja porušeni Mostar”, a “neprijateljima BiH” je poručio kako mogu potpuno srušiti grad ali da neće završiti posao.

“Tek sad ovo što vidimo u Siriji liči na porušeni Mostar. Možete srušiti ali mi ćemo to ponovno napraviti: i džamije, i pravoslavnu crkvu, i hotel Ruža i Stari most. Rušite, ali mi ćemo ponovno graditi”, rekao je Izetbegović.

Jasno je kazao i kako za Bošnjake rat nije završen te kako će oni nastaviti sa svojom borbom, bez obzira što u BiH službeno vlada mir.

“Borba za jedinstveni Mostar nije završena. Borit ćemo za ono za što su se Hujka (poginuli borac ARBiH iz Mostara) i njegovi suborci borili. Mi nećemo odustati od njihovog zacrtanog cilja. Dobro je jače od zla, civilizacija je jača od barbarstva, kultura od nekulture i Mostar će biti jedinstven hosanski, hercegovački, europski i svjetski grad”, izjavio je.

Ne prijetite ili će biti rata

Za Hrvate je također rekao kako su “slomili zube na 4. korpusu, a slomit će ih i na nama u miru”.

“Prije ili kasnije će odustati”, rekao je Izetbegović.

“Bit će proslava paradržava, nagrađivanja zločinaca, pompoznih dočeka ratnih zločinaca, pokušaja da se nas natjera na šutnju. Iduća će godina biti teška. Međunarodna je zajednica otišla, OHR je pasivan i neki misle da sada mogu završiti svoje ratne ciljeve. Dayton je kao betonski okvir – ne mogu ga meki političari razbiti. Jedino ako pokrenu narod i to im ne smijemo dopustiti. Bit će svega i na sve moramo imati odgovor”, kazao je Izetbegović pa dodao kako nema na tvrde i bezobrazne prijetnje mekih odgovora.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dozvoliti da se revidira povijest”, zaprijetio je Izetbegović.

Zaključio je kako će SDA politički pratiti Mostarce do kraja, “do dana kad ćemo reću Hujka sad smo završili ono što si ti počeo”.

Hrvatsko nebo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari