Pratite nas

Iz Svijeta

Dan uoči referenduma: Evo što su pristaše i protivnici neovisnosti poručili Škotima

Objavljeno

na

Tabor “za” i onaj “protiv” neovisnosti Škotske uputili su u srijedu svoje posljednje poruke građanima, dan prije referenduma na kojemu će odlučiti hoće li napustiti 307 godina dugu zajednicu s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva.

Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će rezultati referenduma biti neizvjesni do samoga kraja. Tri ispitivanja, koje su proveli ICM, Survation i Opinium, objavljena u utorak navečer, pokazuju da je 52 posto Škota protiv neovisnosti, dok 48 posto želi otcjepljenje.

U otvorenom pismu biračima, škotski prvi ministar Alex Salmond izjavio je da referendum predstavlja “najveći i najznačajniji trenutak koji ćemo ikad imati”.

On je poručio biračima da ignoriraju “sve očajnije i apsurdnije strašne priče” Downing Streeta i da vjeruju u sebe.

ScotlandSalmond tvrdi da će Škotska biti dobrodošla u Europsku uniju i odbacuje izvješća da je španjolski premijer Mariano Rajoy rekao da će morati podnijeti zahtjev za članstvom kao bila koja država kandidatkinja.

Alistar Darling, koji vodi kampanju protiv neovisnosti, kaže da bi izglasavanje neovisnosti bila “tragedija” te da je bilo dosta ružnih stvari u kampanji za neovisnost.

Odbacivanje neovisnosti ponudit će “bržu, sigurniju i bolju promjenu unutar Ujedinjenog Kraljevstva nego godine prepirki koje će uslijediti ako sutra izglasamo odlazak iz UK”, istaknuo je.

U potezu koji je interpretiran kao paničan, britanski premijer David Cameron i još dvojica čelnika glavnih stranaka u Westminsteru obećali su u utorak “nove, velike ovlasti” Škotskoj ako donese odluku protiv neovisnosti.

Darling je priznao da postoje “razlike među strankama” o tome koje će ovlasti biti prenesene Škotskoj, ali je ustvrdio da je isto tako bilo prije referenduma 1997. nakon kojeg je ponovno uspostavljen škotski parlament.

Darling bi se trebao pojaviti zajedno s bivšim premijerom Gordonom Brownom na prounionističkom skupu u Glasgowu kasnije tijekom dana.

Gotovo 4,3 milijuna registriranih birača trebalo bi izaći na referendum u četvrtak kako bi odlučili o svojoj budućnosti.

Rajoy: Težnje nezavisnosti potkapaju europski duh

Težnje Škotske da postane neovisna, poput težnji Katalonije, potkapaju europski duh, rekao je u srijedu šef španjolske vlade Mariano Rajoy, dan prije škotskog referenduma.

“Svi u Europi vjeruju da su ti procesi krajnje negativni”, rekao je Rajoy zastupnicima i istaknuo gospodarske razloge. “Ti procesi su mine za europski duh, jer je Europa zamišljena da bi integrirala države, a ne da ih podijeli”, dodao je.

Španjolska sa zanimanjem čeka referendum u četvrtak o neovisnosti Škotske dok u jednoj od njezinih najbogatijih regija, Kataloniji, nacionalisti na vlasti žele 9. studenoga organizirati referendum samoodređenja.

Za razliku od britanske vlade, španjolska vlada se protivi referendumu, za koji drži da je u suprotnosti s ustavom koji zabranjuje jednoj regiji da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

Kako bi izbjegao tu zabranu, katalonski parlament se sprema u petak izglasati zakon koji dozvoljava referendumu i taj bi zakon španjolski ustavni sud trebao proglasiti nezakonitim.

U neugodnom položaju, suočen s javnim mnijenjem u kojem u četiri godine raste separatističko raspoloženje, a njegovi republikanski saveznici su postali prva politička snaga Katalonije na europskim izborima u svibnju, katalonski čelnik Artur Mas je u ponedjeljak spomenuo mogućnost održavanja prijevremenih regionalnih izbora ako se u studenom ne održi referendum.

Rekao je da bi želio “završiti svoj četverogodišnji mandat što će biti moguće jedino ako Kataloniji bude omogućeno izjašnjavanje 9. studenoga uz sve demokratska jamstva”.

Europska komisija je više puta upozorila da bi država nastala dijeljenjem s državom članicom automatski izašla iz EU i trebala bi pokrenuti dugi proces pristupa.

Predviđanja: Hoće li Škotska pokrenuti val odcjepljenja?

evakaart2013-1

Pokret za škotsku neovisnost će ohrabriti druge aktivne separatističke skupine u Europi da osvoje svoju slobodu, neovisno od toga hoće li Škotska u četvrtak izglasati odvajanje od Ujedinjenog Kraljevstva ili ne.

Od Katalonije i Baskije u Španjolskoj do Veneta, Južnog Tirola i Sardinije u Italiji, te Flandrije u Belgiji, “presedan glasovanje o samoodređenju će odjeknuti diljem kontinenta”, piše New York Times.

Za grubi nacrt kako bi izgledale europske granice ako bi separatisti proveli svoj plan, možete pogledati kartu na slici, koju je sastavila Europski slobodni savez, kojem pripada “40 naprednih nacionalističkih, regionalističkih i autonomnih stranaka diljem Europe”.

Članica Saveza je i Lista za Rijeku, autonomistička stranka iz kvarnerskog grada, pa je na karti prikazana i samostalna Rijeka.

Čini se da Europski slobodni savez nema stranaka članica u BiH pa je cijelo područje zanemareno na karti.

(hina/kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari