Pratite nas

Dan žalosti 20. svibnja

Objavljeno

na

Vlada Federacije BiH i Republike Srpske donijela je Odluku o proglašenju 20. svibnja 2014. godine Danom žalosti u vezi sa stanjem prirodne nesreće. Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave na pola koplja, odnosno jarbola na zgradama institucija. Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima. Medijske kuće na teritoriju države su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Gospodarstvenici RS-a ponašati će se u skladu s instrukcijama Republičkog kriznog stožera
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održao je sastanke sa predstavnicima cestarskih tvrtki i s predstavnicima tvrtki koje se bave proizvodnjom namještaja, a koje su izrazili spremnost da surađuju sa kriznim stožerom, s ciljem prevazilaženja i sanacije svih posljedica katastrofalnih poplava.

Dodik je, u skladu sa izvanrednom situacijom koja je proglašena, tražio od gospodarstvenika da se ponašaju u skladu s instrukcijama i naredbama Republičkog kriznog stožera.

Sastancima su prisustvovali i šef Republičkog kriznog stožera Željka Cvijanović, ministar financija Zoran Tegeltija, ministar prometa i veza Nedeljko Čubrilović i minstar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević, priopćeno je iz ureda entitetskog predsjednika.

Voda probila nasip dug 100 metara u Prudu

Slike  potopa u BiH, nalik onom biblijskom, obilaze svijet, a ništa manje dramatično nije niti u odžačkoj Posavini. Mnogi mještani, koji su evakuirani iz svojih domova, opet proživljavaju najteže dane. U ovom trenutku nitko ne razmišlja o štetama, samo je važno spasiti svaki ljudski život. Vodena stihija rijeka Save i  Bosne poplavila je u odžačkoj općini  oko 60 četvornih kilometara naseljenih mjesta. Pod vodom su Prud, Voskova, Trnjak, Zorice, Osječak, Donja Dubica,  dijelovi Gornje Dubice, Novog Grada,  Donjeg Svilaja i dio grada  Odžaka u pravca Modriče  odakle je evakuirano blizu pet tisuća mještana iz tisuću i 600 domaćinstava.

poplava bijeljina

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su u Orašju, gdje je situacija i dalje kritična. Najviše je problema u mjestima Vidovice i Kopanice u kojima je jučer evakuirano stanovništvo. Ekipe Civilne Zaštite FBiH, specijalistički timovi od 70 ljudi, je postavilo više od dva milijuna vreća kako bi zaustavilo rijeku Savu da potopi Orašje. Kopanice drže ključ opstanka Posavine i distrikta Brčko stoga su mnogi dobrovoljci i volonteri na tom dijelu BiH pokušavali zaustaviti prodiranje Save. Gradonačelnik distrikta Brčko Anto Domić s volonterima brani Kopanice, a tako i Posavinu i Brčko.  – Situacija nije dobra jer imamo dosta tzv. rupa u nasipu dužinom oko 100 metara. Sava kida taj nasip, ali trudimo se fortifikacijskim objektima, čeličnim ježevima koje helikopter nosi, napraviti jednu branu koja bi smanjima istjecanje vode i umanjila trenutnu štetu. Ja se fizički osjećam dobro. Jučer sam bio i tužan i ljut i razočaran i nesretan jer zbog tehničkih razloga nije bilo moguće ispuštanje tereta iz zraka. Danas sam iskordinirao s ministrom obrane da dobijemo helikopter koji pomaže u postavljanju fortifacijskih objekata tako da se sad bolje osjećam – kazao je Domić za Večernji list.

Jučer su ekipe bile u Maglaju, gdje se nastavlja raditi na raščišćavanju i uklanjanju smeća koje je za sobom ostavila poplava. Čiste se ključni objekti, domovi zdravlja, ljekarne, škole, kako bi se stanovnicima što prije osigurali uvjeti za normalan život.

Sela oko Bijeljine su prazna

Bijeljinska sela su prazna i potopljena, a što se tiče vodostaja rijeka Save i Drine, situacija se stabilizirala i ne bi trebalo biti većih pomjeranja u narednim danima, rekao je za Klix.ba pripadnik Interventne spasilačke službe iz Mostara Esad Eso Humo. – Prvo smo bili u Srebreniku, potom u Maglaju i Modriči, a zadnja dva-tri dana smo u Bijeljini. Sela oko Bijeljine su prazna, ogroman broj stanovnika je evakuiran i smješten u škole i prihvatne centre u Bijeljini. Tko je uspio izvući živu glavu može biti sretan samo zbog toga, jer su to ljudi koji su ostali bez ičega – rekao je Humo, dodajući kako je u bijeljinskim selima gotovo sve uništeno.

Borić u Tuzli sablasno pust

Ekipa portala Klix posjetila je tuzlansko naselje Borić. Taj dio je sablasno pust, a ostali su tek psi čuvari, golubovi i pčele u košnicama. Ugrožene obitelji su iseljene, a nekoliko vikend kuća je uništeno.  Neki prognoziraju kako se zbog klizišta evakuirane obitelji nikada neće vratiti u svoje domove.

U istom naselju, stotinjak metara niže, klizište je ugrozilo blizu 200 grobnica na rimokatoličkom groblju. Groblje je posjetio i gvardijan Franjvečkog samostana u Tuzli fra Mario Divković. – Još ne možemo procijeniti kolika je šteta. Došli smo u izvidnicu, a svakako da je najvažnije da se ugroženim građanima što prije pomogne – rekao je fra Mario Divković. I u ovom naselju ekipa Klixa je zatekla policijsku patrolu koja nadzire lokalitet gdje je klizište nosilo sve pred sobom. Kako se može čuti, ima onih koji vrebaju i pokušavaju doći do oštećenih i srušenih objekata u potrazi za plijenom.

Ugovoreni poslovi propadaju zbog poplava

Višemilijunske su štete u poplavljenoj poslovnoj zoni u Gračanici, gdje je 25 tvrtki iz kojih apeliraju na što hitniju pomoć Federacije i države BiH u saniranju posljedica, da bi što prije mogli početi raditi. Smatraju da najmanje što država može uraditi je da Ministarstvo financija uvede porezne olakšice za pravne osobe koje su pogođene poplavama, kao što je to napravila Njemačka 2002. godine, kada su njeni istočni i južni dijelovi bili poplavljeni.

Veliki problem predstavljaju i ugovoreni poslovi koji se zbog izvanredne situacije neće moći realizirati u predviđenom roku.

Ukoliko se ne pomogne gračaničkim tvrtkama to će se itekako odraziti na gospodarstvo BiH, jer su među tim tvrtkama i veliki izvoznici, kao što je npr. Helioplast.

U BiH ušli deseci kamiona s humanitarnom pomoći

Uprava za neizravno oporezivanje BiH je pripremila Odluku o oslobađanju od plaćanja uvoznih troškova i potrebnog inspekcijskog nadzora za sve pošiljke humanitarnog karaktera namijenjene poplavama ugroženim područjima i proslijedila je Vijeću ministara BiH na hitno usvajanje.

Na osnovu te odluke sve humanitarne pošiljke trebaju biti najavljenje Ministarstvu sigurnosti BiH ( 033/492-754), koje će potom obavještavati UIO o svakoj pošiljci koja pristiže u BiH kako bi bila ocarinjena po pojednostavljenoj carinskoj proceduri na granici i odmah upućena u područje kojem je roba namijenjena, izjavio je Agenciji  Fena glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević.

Po njegovim riječima do danas su u BiH ušli deseci kamiona i manjih vozila s humanitarnim pošiljkama namijenjenim poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini iz nekoliko europskih zemalja.

Uglavnom se radilo o hrani, odjeći i lijekovima.

Azerbejdžan pomaže BiH s potrepštinama vrijednim 800 tisuća KM
Republika Azerbejdžan danas šalje pomoć za stanovništvo ugroženo poplavama u Bosni i Hercegovini. – Danas iz Azerbejdžana posebnim avionom dolazi pomoć za stanovništvo poplavljenih područja. Zrakoplov šalje predsjednik Azerbejdžana, Ilham Aliyev  – rečeno je Agenciji FENA u Veleposlanstvu Republike Azerbejdžana u Sarajevu.

Radi se o lijekovima, hrani, odjeći te drugim potrepštinama u vrijednosti od 400.000 eura.

Crveni križ dostavio 200 tona humanitarne pomoći – Dijele se letci s uputama o zaštiti od zaraza
U posljednja tri dana oko 70 vozila je upućeno s oko 200 tona humanitarne pomoći u najugroženija područja Zeničko-dobojske županije, i to u Zavidoviće, Žepče, Zenicu, Maglaj, Doboj-Jug i Doboj, izjavio je Agenciji FENA generalni tajnik Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.

Pomoć je također poslana i u Kalesiju, Gradačac, Tuzlu, Konjević- Polje, Janju, Bijeljinju.
Priprema se konvoj pomoći za Posavinu, tj. za Bijeljinju i Brčko.
Prije toga, sarajevska područja u kojima su se pojavila klizišta dobila su pomoć.
Crveni križ još ima određene potrebe za ove građane koji su u prihvatnim centrima.
– Trenutni prioriteti su svakako, osim hrane, higijenska sredstva i sredstva za dezinfekciju, trebaju mehanizacija, mašine, lopate, različiti aparati za isušivanje vode. Tu su neizostavne pelene za djecu i odrasle – izjavio je Hodžić.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo FBiH, a  radi prevencije od zaraza, Crveni križ FBiH danas šalje u ugrožena područja deset tisuća letaka s uputama kako se zaštititi od zaraza.

Kapaciteti spalionica nisu dovoljni za sve životinje

Od sutra će stručni tim Veterinarskog fakulteta u Sarajevu obilaziti ugrožena i pogođena područja, kontaktirati lokalne veterinarske organizacije i stožere CZ, izvršiti očevid u stanje na terenu i predlagati konkretne mjere. – Prva se odnosi na leševe životinja koji moraju biti propisano neškodljivo uklonjeni, u jame, s obzirom na to da kapaciteti spalionica koje postoje u CZ nisu dovoljni, a te spalionice su namijenjene za male leševe.

Sedam kamiona pomoći uputio CARITAS

CARITAS Biskupske konferencije u BiH prikuplja i dostavlja pomoć stanovništvu poplavljenih područja u BiH. Iz Mostara za Banju Luku upućen je kamion pomoći, a iz Sarajeva je upućen kamion u Doboj. Upravo se tovare kamioni koji se šalju za Orašje i Bijeljinu, potvrđeno je Agenciji FENA u CARITAS-u. – I župne jedinice kojih ima 200 samostalno šalju kamione, tako da će se o zbirnim podacima iz svih župa moći govoriti u narednim danima – izjavio je za Agenciju FENA djelatnik CARTIS-a Zlatko Malić.

Samo u Tuzlanskoj županiji 1.500 klizišta
Geološki stručnjak Izet Žigić koji koordinira timom za rješavanje problematike klizišta na području općine Tuzla, apelira da eksperti u ovoj oblasti kojih, kaže, ima u većem dijelu Bosne i Hercegovine, dobrovoljno pomognu u borbi s klizištima tamo gdje se plavni talas povlači nakon katastrofalnog plavljenja velikog područja BiH. – Više od 1.500, što novih što starih klizišta, pojavilo se u Tuzlanskoj županiji, a od toga 600 na području Tuzle  – rekao je u izjavi za Fenu inženjer geologije Izet  Žigić. VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Miklenić: ‘Političke elite’ ostale bez maske

Objavljeno

na

Objavio

Nije im nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva

Hrvatski građani od nedjelje 13. svibnja do uključivo nedjelje 27. svibnja imaju priliku podržati dvije građanske inicijative koje su započele prikupljati pismene potpore za raspisivanje dvaju referenduma te imaju time priliku očitovati da se osjećaju odgovornima za boljitak stanja u Hrvatskoj.

Pružanje pismene potpore za oba ta predviđena referenduma jedna je od rijetkih prilika da svi građani, a osobito građani katolički vjernici, pokušaju utjecati na usmjeravanje i političko funkcioniranje društvenoga života u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u parlamentarnim izborima do sada vrlo je očito pokazalo da glasovi dani određenoj političkoj stranci ili određenim vrjednotama koje političke stranke u predizbornim kampanjama zastupaju mogu biti u potpunosti iznevjereni, izigrani, čak i zloporabljeni za nešto za što određeni birač nikada ne bi dao svoj glas.

Pismena potpora za raspisivanje dvaju referenduma, bude li prikupljen zakonom određen potreban broj podupiratelja, ne može ni na koji način biti iznevjerena ili zloporabljena, a može stvoriti novu izrazito demokratsku situaciju, tj. izjašnjavanje na koje bi bili pozvani svi građani s pravom glasa i na kojem bi onda mogli u duhu neposredne demokracije natjerati političare na poteze koje oni bez toga pritiska ne žele poduzeti.

Svaka osoba s pravom glasa u Hrvatskoj trebala bi se radovati zbog pokretanja referendumskih inicijativa jer one ništa unaprijed ne nameću, nego, uspiju li, pružaju priliku za slobodno izjašnjavanje i opredjeljivanje glede predmetnih pitanja.

Referendum, pružajući mogućnost da do izražaja dođe uvjerenje stvarne većina u hrvatskom društvu, nije samo izraz neposrednoga političkoga odlučivanja birača, političkoga naroda, nego je i slika stvarnih opredjeljenja u hrvatskom društvu u kojem manjine, zahvaljujući nedoraslim ili instrumentaliziranim političarima, prečesto uzurpiraju položaj većine.

Stoga je pismena potpora građanskim inicijativama za raspisivanje referenduma tek minimum koji se očekuje od svakoga čovjeka dobre volje da dadne svoj doprinos boljitku društvenoga života u Hrvatskoj.

Političari udaljeni od građana

Očekivalo bi se da su baš svi hrvatski političari i sve hrvatske političke stranke zainteresirani za stvarni boljitak društvenoga života u Hrvatskoj, no, pokazuje se, sudeći po otporu koji većina političkih stranka i političara iskazuje samim tim građanskim inicijativama koje su inicirale sadašnji postupak za raspisivanje referenduma, da su većini političara i političkih stranka važniji neki drugi ciljevi i interesi od boljitka hrvatskoga društva.

Zapanjujuća je spoznaja da su se političari u hrvatskom nominalno i formalno pluralnom i demokratskom društvu toliko udaljili od građana, od svojih birača kao da bi željeli stvoriti neku novu kastu ili neku povlaštenu klasu, što bi značilo da im je zaklinjanje na tobožnju demokraciju tek puka maska.

Iznenađujuće su riječi predsjednika Vlade: »Izborni sustav i izborno zakonodavstvo treba ostaviti predstavničkim institucijama.

Ne znam u kojoj se zemlji izborni sustav definira referendumom« jer zapravo očituju da su političari spremni o narodu odlučivati bez naroda.

Predstavničke institucije imale su punih dvadeset godina prilike ukloniti nelogičnosti, manipulacije i sprječavanje sposobnih iz izbornoga zakonodavnoga sustava, no oni koji su u njima djelovali nisu pokušali ni prstom maknuti.

Zahtjevi za promjenom izbornoga sustava u Hrvatskoj prisutni su od vremena mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske, no za njih nije bilo sluha, a nije ih željela poduprijeti ni većina medija jer je previše sljubljena s »političkim elitama« kojima je postojeći izborni sustav zapravo optimalan: ta bez muke dijele katkad do trećine glasova koji nisu bili dani njima u potporu!

Razumljivo je da je u takvim okolnostima i u takvim izbornim pravilima »političkim elitama« u interesu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja, da što manje građana iziđe na izbore i da relativni izborni pobjednici kapitaliziraju glasove onih koji su bili namijenjeni strankama ili koalicijama koje nisu dosegnule propisani izborni prag.

Osobni i grupni interes kao božanstvo

Dok je osobni i grupni interes svojevrsno božanstvo u Hrvatskoj, nije iznenađenje što su »političke elite« protiv sadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma, no političari su pokazali da mogu postupati još gore, još netolerantnije.

Čelni političari u Rijeci i mjestu Gradcu usudili su se posegnuti za apsolutno nedemokratskim mjerama te su verbalno doslovno pokušali zabraniti prikupljanje pismenih potpora za raspisivanje referenduma.

Od takvih ipak nedemokratskih i u demokratskom društvu nezamislivih stajališta i očitovanja nisu daleko ni oni čelnici lokalnih vlasti koji su odlučili naplaćivati javna mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, koji se ponašaju kao da su oni vlasnici javnoga prostora.

Hoće li sutra takvi političari početi naplaćivati uporabu javnoga prostora i za sva druga javna okupljanja? Dokle to mogu ići političari u Hrvatskoj protiv svojih građana i njihovih legalnih i legitimnih interesa?

Obje građanske inicijative samim postupkom prikupljanja pismenih potpora za raspisivanje referenduma još su jednom vrlo uspješno skinule maske s lica pripadnika »političkih elita« i velikoga dijela medija razotkrivši da im nije do stvarnoga slobodnoga čak ni očitovanja, a kamoli odlučivanja građana, da im nije nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva.

»Političke elite« stavljene su na jednostavan, demokratski test, no nisu ga položile. Hoće li barem dobronamjerni i demokratski orijentirani članovi svih političkih stranka iz toga izvući pouku za budućnost svoju, svojih političkih stranaka i Hrvatske?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati