Pratite nas

Dan žalosti 20. svibnja

Objavljeno

na

Vlada Federacije BiH i Republike Srpske donijela je Odluku o proglašenju 20. svibnja 2014. godine Danom žalosti u vezi sa stanjem prirodne nesreće. Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave na pola koplja, odnosno jarbola na zgradama institucija. Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima. Medijske kuće na teritoriju države su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Gospodarstvenici RS-a ponašati će se u skladu s instrukcijama Republičkog kriznog stožera
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održao je sastanke sa predstavnicima cestarskih tvrtki i s predstavnicima tvrtki koje se bave proizvodnjom namještaja, a koje su izrazili spremnost da surađuju sa kriznim stožerom, s ciljem prevazilaženja i sanacije svih posljedica katastrofalnih poplava.

Dodik je, u skladu sa izvanrednom situacijom koja je proglašena, tražio od gospodarstvenika da se ponašaju u skladu s instrukcijama i naredbama Republičkog kriznog stožera.

Sastancima su prisustvovali i šef Republičkog kriznog stožera Željka Cvijanović, ministar financija Zoran Tegeltija, ministar prometa i veza Nedeljko Čubrilović i minstar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević, priopćeno je iz ureda entitetskog predsjednika.

Voda probila nasip dug 100 metara u Prudu

Slike  potopa u BiH, nalik onom biblijskom, obilaze svijet, a ništa manje dramatično nije niti u odžačkoj Posavini. Mnogi mještani, koji su evakuirani iz svojih domova, opet proživljavaju najteže dane. U ovom trenutku nitko ne razmišlja o štetama, samo je važno spasiti svaki ljudski život. Vodena stihija rijeka Save i  Bosne poplavila je u odžačkoj općini  oko 60 četvornih kilometara naseljenih mjesta. Pod vodom su Prud, Voskova, Trnjak, Zorice, Osječak, Donja Dubica,  dijelovi Gornje Dubice, Novog Grada,  Donjeg Svilaja i dio grada  Odžaka u pravca Modriče  odakle je evakuirano blizu pet tisuća mještana iz tisuću i 600 domaćinstava.

poplava bijeljina

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su u Orašju, gdje je situacija i dalje kritična. Najviše je problema u mjestima Vidovice i Kopanice u kojima je jučer evakuirano stanovništvo. Ekipe Civilne Zaštite FBiH, specijalistički timovi od 70 ljudi, je postavilo više od dva milijuna vreća kako bi zaustavilo rijeku Savu da potopi Orašje. Kopanice drže ključ opstanka Posavine i distrikta Brčko stoga su mnogi dobrovoljci i volonteri na tom dijelu BiH pokušavali zaustaviti prodiranje Save. Gradonačelnik distrikta Brčko Anto Domić s volonterima brani Kopanice, a tako i Posavinu i Brčko.  – Situacija nije dobra jer imamo dosta tzv. rupa u nasipu dužinom oko 100 metara. Sava kida taj nasip, ali trudimo se fortifikacijskim objektima, čeličnim ježevima koje helikopter nosi, napraviti jednu branu koja bi smanjima istjecanje vode i umanjila trenutnu štetu. Ja se fizički osjećam dobro. Jučer sam bio i tužan i ljut i razočaran i nesretan jer zbog tehničkih razloga nije bilo moguće ispuštanje tereta iz zraka. Danas sam iskordinirao s ministrom obrane da dobijemo helikopter koji pomaže u postavljanju fortifacijskih objekata tako da se sad bolje osjećam – kazao je Domić za Večernji list.

Jučer su ekipe bile u Maglaju, gdje se nastavlja raditi na raščišćavanju i uklanjanju smeća koje je za sobom ostavila poplava. Čiste se ključni objekti, domovi zdravlja, ljekarne, škole, kako bi se stanovnicima što prije osigurali uvjeti za normalan život.

Sela oko Bijeljine su prazna

Bijeljinska sela su prazna i potopljena, a što se tiče vodostaja rijeka Save i Drine, situacija se stabilizirala i ne bi trebalo biti većih pomjeranja u narednim danima, rekao je za Klix.ba pripadnik Interventne spasilačke službe iz Mostara Esad Eso Humo. – Prvo smo bili u Srebreniku, potom u Maglaju i Modriči, a zadnja dva-tri dana smo u Bijeljini. Sela oko Bijeljine su prazna, ogroman broj stanovnika je evakuiran i smješten u škole i prihvatne centre u Bijeljini. Tko je uspio izvući živu glavu može biti sretan samo zbog toga, jer su to ljudi koji su ostali bez ičega – rekao je Humo, dodajući kako je u bijeljinskim selima gotovo sve uništeno.

Borić u Tuzli sablasno pust

Ekipa portala Klix posjetila je tuzlansko naselje Borić. Taj dio je sablasno pust, a ostali su tek psi čuvari, golubovi i pčele u košnicama. Ugrožene obitelji su iseljene, a nekoliko vikend kuća je uništeno.  Neki prognoziraju kako se zbog klizišta evakuirane obitelji nikada neće vratiti u svoje domove.

U istom naselju, stotinjak metara niže, klizište je ugrozilo blizu 200 grobnica na rimokatoličkom groblju. Groblje je posjetio i gvardijan Franjvečkog samostana u Tuzli fra Mario Divković. – Još ne možemo procijeniti kolika je šteta. Došli smo u izvidnicu, a svakako da je najvažnije da se ugroženim građanima što prije pomogne – rekao je fra Mario Divković. I u ovom naselju ekipa Klixa je zatekla policijsku patrolu koja nadzire lokalitet gdje je klizište nosilo sve pred sobom. Kako se može čuti, ima onih koji vrebaju i pokušavaju doći do oštećenih i srušenih objekata u potrazi za plijenom.

Ugovoreni poslovi propadaju zbog poplava

Višemilijunske su štete u poplavljenoj poslovnoj zoni u Gračanici, gdje je 25 tvrtki iz kojih apeliraju na što hitniju pomoć Federacije i države BiH u saniranju posljedica, da bi što prije mogli početi raditi. Smatraju da najmanje što država može uraditi je da Ministarstvo financija uvede porezne olakšice za pravne osobe koje su pogođene poplavama, kao što je to napravila Njemačka 2002. godine, kada su njeni istočni i južni dijelovi bili poplavljeni.

Veliki problem predstavljaju i ugovoreni poslovi koji se zbog izvanredne situacije neće moći realizirati u predviđenom roku.

Ukoliko se ne pomogne gračaničkim tvrtkama to će se itekako odraziti na gospodarstvo BiH, jer su među tim tvrtkama i veliki izvoznici, kao što je npr. Helioplast.

U BiH ušli deseci kamiona s humanitarnom pomoći

Uprava za neizravno oporezivanje BiH je pripremila Odluku o oslobađanju od plaćanja uvoznih troškova i potrebnog inspekcijskog nadzora za sve pošiljke humanitarnog karaktera namijenjene poplavama ugroženim područjima i proslijedila je Vijeću ministara BiH na hitno usvajanje.

Na osnovu te odluke sve humanitarne pošiljke trebaju biti najavljenje Ministarstvu sigurnosti BiH ( 033/492-754), koje će potom obavještavati UIO o svakoj pošiljci koja pristiže u BiH kako bi bila ocarinjena po pojednostavljenoj carinskoj proceduri na granici i odmah upućena u područje kojem je roba namijenjena, izjavio je Agenciji  Fena glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević.

Po njegovim riječima do danas su u BiH ušli deseci kamiona i manjih vozila s humanitarnim pošiljkama namijenjenim poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini iz nekoliko europskih zemalja.

Uglavnom se radilo o hrani, odjeći i lijekovima.

Azerbejdžan pomaže BiH s potrepštinama vrijednim 800 tisuća KM
Republika Azerbejdžan danas šalje pomoć za stanovništvo ugroženo poplavama u Bosni i Hercegovini. – Danas iz Azerbejdžana posebnim avionom dolazi pomoć za stanovništvo poplavljenih područja. Zrakoplov šalje predsjednik Azerbejdžana, Ilham Aliyev  – rečeno je Agenciji FENA u Veleposlanstvu Republike Azerbejdžana u Sarajevu.

Radi se o lijekovima, hrani, odjeći te drugim potrepštinama u vrijednosti od 400.000 eura.

Crveni križ dostavio 200 tona humanitarne pomoći – Dijele se letci s uputama o zaštiti od zaraza
U posljednja tri dana oko 70 vozila je upućeno s oko 200 tona humanitarne pomoći u najugroženija područja Zeničko-dobojske županije, i to u Zavidoviće, Žepče, Zenicu, Maglaj, Doboj-Jug i Doboj, izjavio je Agenciji FENA generalni tajnik Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.

Pomoć je također poslana i u Kalesiju, Gradačac, Tuzlu, Konjević- Polje, Janju, Bijeljinju.
Priprema se konvoj pomoći za Posavinu, tj. za Bijeljinju i Brčko.
Prije toga, sarajevska područja u kojima su se pojavila klizišta dobila su pomoć.
Crveni križ još ima određene potrebe za ove građane koji su u prihvatnim centrima.
– Trenutni prioriteti su svakako, osim hrane, higijenska sredstva i sredstva za dezinfekciju, trebaju mehanizacija, mašine, lopate, različiti aparati za isušivanje vode. Tu su neizostavne pelene za djecu i odrasle – izjavio je Hodžić.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo FBiH, a  radi prevencije od zaraza, Crveni križ FBiH danas šalje u ugrožena područja deset tisuća letaka s uputama kako se zaštititi od zaraza.

Kapaciteti spalionica nisu dovoljni za sve životinje

Od sutra će stručni tim Veterinarskog fakulteta u Sarajevu obilaziti ugrožena i pogođena područja, kontaktirati lokalne veterinarske organizacije i stožere CZ, izvršiti očevid u stanje na terenu i predlagati konkretne mjere. – Prva se odnosi na leševe životinja koji moraju biti propisano neškodljivo uklonjeni, u jame, s obzirom na to da kapaciteti spalionica koje postoje u CZ nisu dovoljni, a te spalionice su namijenjene za male leševe.

Sedam kamiona pomoći uputio CARITAS

CARITAS Biskupske konferencije u BiH prikuplja i dostavlja pomoć stanovništvu poplavljenih područja u BiH. Iz Mostara za Banju Luku upućen je kamion pomoći, a iz Sarajeva je upućen kamion u Doboj. Upravo se tovare kamioni koji se šalju za Orašje i Bijeljinu, potvrđeno je Agenciji FENA u CARITAS-u. – I župne jedinice kojih ima 200 samostalno šalju kamione, tako da će se o zbirnim podacima iz svih župa moći govoriti u narednim danima – izjavio je za Agenciju FENA djelatnik CARTIS-a Zlatko Malić.

Samo u Tuzlanskoj županiji 1.500 klizišta
Geološki stručnjak Izet Žigić koji koordinira timom za rješavanje problematike klizišta na području općine Tuzla, apelira da eksperti u ovoj oblasti kojih, kaže, ima u većem dijelu Bosne i Hercegovine, dobrovoljno pomognu u borbi s klizištima tamo gdje se plavni talas povlači nakon katastrofalnog plavljenja velikog područja BiH. – Više od 1.500, što novih što starih klizišta, pojavilo se u Tuzlanskoj županiji, a od toga 600 na području Tuzle  – rekao je u izjavi za Fenu inženjer geologije Izet  Žigić. VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Pokolj hrvatskih vojnika u Odesi – Grozote Odese

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska povijest je magla, gusta magla da bi se skrivala od hrvatskog naroda brojna slavna ali i vrlo tragična događanja, koja se jednostavno nisu smjela znati – radi političke koncepcije suživota na ovim balkanskim vjetrometinama koju je nametnula velikosrpska koncepcija vlasti. Kroz obje Jugoslavije nije se smjelo znati ni što je u hrvatskoj povijesti Gvozdansko, junaštvo bez premca dotad nezabilježeno u svjetskoj historiografiji, nije se smjelo znati ni o Jurišiću tadanjem hrvatskom Leonidi, i jednom od najvećih junaka u svjetskoj povijesti, i brojna druga slavna povijesna događanja koja oslikavaju hrvatski narod kao jedan od najherojskijih naroda u svijetu uopoće.

Ali nažalost, ne samo da su prešućivani slavni događaji, već su jednako tako prešućivani i tragični događaji, jer bi dali potpuno drugu – vrlo ružnu sliku o nekim južnoslavnskim narodima, jer je ta ružna slika rezervirana samo za Hrvate, a ne za druge narode na Balkanu. Nažalost, ni mlada hrvatska država RH, ne trudi se gotovo nikako da se ta slavna i tragična povijest zapamti i da bude dostupna cijelome narodu, ali i svjetskim povjesničarima. To je prepušteno samo pojedincima da tu i tamo o tome napišu koji članak.

Godine 1916. na istočnim frontovima pod utjecajem Jugoslavenskog odbora i srpske vlade, počelo se novačiti hrvatske domobrane iz ruskog zarobljeništva (što nije bilo u skladu s međunarodnim ratnim pravom), kako bi stvorili neku jugoslavensku dobrovoljačku postrojbu na solunskom bojištu. Okupljeni u Odesi, Hrvati-dragovoljci tražili su da budu upućeni na bojište pod jugoslavenskim, a ne srpskim imenom i znakovljem, čemu su se protivili srpski časnici. U napetu ozračju, punom nepovjerenja, izbijali su sukobi s tragičnim posljedicama. Među njima najpoznatiji je pokolj prvih 18 dragovoljaca u listopadu 1916. godine. Dovoljni sami sebi, Srbi, ne samo da nisu cijenili dragovoljce nego su radili sve da bi im zagorčali život: Dragovoljci-časnici bili su neravnopravo materijalno tretirani, kazne nad vojnicima bile su drastične a bilo je i nasilnog regrutiranja tzv. »silovoljaca«. Slučaj s dobrovoljcima u Odesi bio je nagovještaj odnosa u budućoj državi ako pobijedi srpska koncepcija o njezinu stvaranju.

Tako su još tijekom 1916. i 1917. godine Srbi i ruski Kozaci prisiljavali hrvatske vojnike u ruskom zarobljeništvu da pristupe jugoslavenskoj legiji. Pri tome su se služili fizičkom prisilom (premlaćivanjem), obrednim ponižavanjima (hrvatske vojnike su tjerali da kopaju vlastite grobove), ubojstvima (nabijanjem na kolce) i ponižavanjem mrtvih tijela (bacanjem istih u more).

Prema podacima dr. Slavka Pavičića i ing. Franje Perše, počinitelji su Srbi i ruski Kozaci. Mjesto zločina je Odesa. Točan broj nikada se neće saznati, a prema tim izvorima on se kreće i do nekoliko tisuća hrvatskih vojnika i časnika koje su Srbi i ruski Kozaci na razne načine pobili i bacili u Crno more.

Razlog zašto su smaknuti je taj što su odbili pristupiti tzv. jugoslavenskoj legiji pod srbijanskim insignijama, šajkače, kokarde i sl. Osim što je prisilna mobilizacija ratnih zarobljenika nedopustiva, tzv. jugoslavenska legija je bila i nacionalno ponižavanje hrvatskih zarobljenika, jer ih se u njoj tjeralo da se odreknu hrvatskog imena i da postanu Srbi.

Već prije toga su Srbi brojne hrvatske zarobljenike nabili na kolce ili su ih osakatili žive, odrezavši im djelove tijela Zabilježeno je svjedočenje jednog grobara iz Odese koji je rekao da su mu Srbi jedne noći dovezli tijela 18 Hrvata da ih ukopa. Kad je zaiskao osobne podatke mrtvih Hrvata, jer se to moralo po propisima, Srbi su mu doslovno odgovorili: “To su Hrvati, pa ne morate znati”. Dr Aleksandar Horvat, predsjednik Čiste stranke prava, doznavši o odeskim grozotama, reagirao je 6. srpnja 1918. u Hrvatskome državnom saboru interpelacijom naslova – Grozote u Odesi.

Tom prilikom mu, u tadanjem Hrvatskom saboru, nitko nije povjerovao u istinitost tih događanja, a kamoli da su iz svega toga izvukli neku pouku. Događanja u Odesi bila su prvi i vrlo uvjerljivi dokaz što se Hrvatima piše ako uđu u zajedničku tvorevinu – Jugoslaviju.

O tome je Miroslav Krleža pisao:

“U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u »Kanatnom zavodu«, gdje se masakriralo en mass i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ti ljudi, »jer to su Hrvati«. U Odesi se klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici.”

Gotovo cjelokupna povijest dvadesetog stoljeća (od 1916. do 1995. g.) bila je u znaku masovnog stradanja Hrvata po uzoru na prva odeska masovna stradanja 1916. i 1917. g.

Pouke svega toga ni do dan danas nisu sjele u glave i srca mnogih ljudi u Hrvatskoj, a poglavito ne u glave nekih političara. Ne smijemo zatvoriti svoju knjigu povijesti da bismo znali voditi svoj narod u budućnosti. Vuk nije kriv što je zaklao ovce, već pastir koji ih nije čuvao. Permanentna komponenta hrvatske politike je – politička naivnost sve do dana danas. A dobri politički pastiri u hrvatskom narodu vrlo rijetko se rađaju da bi ga mogli voditi u slobodi i dostojanstvu.

Nikada ne zaboravljajmo povijest jer je najveća učiteljica života, a posebno malim narodima. Događaji u Odesi iz 1916. i 1917. g. moraju nam uvijek biti pred očima kao opomena da se čuvamo i u budućnosti. Povijest se često puta – ponavlja. Povijest i patnja nas uče cijeniti slobodu.

Ništa nije sažalnije vidjeti do li političara kad izgubi političku moć,
a toga nije svjestan. Političari za razliku od umjetnika,
uglavnom spadaju u – zaboravnu kategoriju.

Mile Prpa/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari