Pratite nas

Iz Svijeta

Danas 9 godina rata u Siriji, civili najveće žrtve

Objavljeno

na

Foto: EPA

Rat u Siriji ulazi u nedjelju u desetu godinu, a na vlasti je i dalje režim protiv kojega su prosvjedi isprovocirali sukob s 400.000 mrtvih i 11 milijuna izbjeglih i raseljenih, u rat su iz vlastitih interesa upletene strane sile, narod je iscrpljen i ekonomija uništena.

Najmanje je 384.000 ljudi ubijeno, od čega 116.000 civila u sukobu koji je počeo u ožujku 2011. krvavim gušenjem prodemokratskih prosvjeda, navodi nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) koji podatke objavljuje na temelju velike mreže izvora u zemlji.

Posebni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen izrazio je u subotu, uoči godišnjice, žaljenje zbog duljine i “užasne” prirode sukoba koji “dokazuje neuspjeh diplomacije”.

Razornim bombardiranjima i uz potporu Rusije i Irana, svojih saveznika, režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada nizao je pobjede i pokrajine koje su držali pobunjenici te ih je uspio postupno vratiti pod svoj nadzor i danas kontrolira više od 70 posto zemlje.

Glavno bojište je pokrajina Idlib na sjeverozapadu zemlje, posljednje veliko uporište džihadista. U tom području od 6. ožujka na snazi je krhko primirje postignuto nakon višemjesečne ofenzive.

U skladu s uvjetima primirja, “zajednička rusko-turska ophodnja” nadzirala je u nedjelju dionicu autoceste M4 do Idliba, objavila su ministarstva obrane dviju zemalja, no morala je biti prekinuta zbog provokacija, prenijeli su ruski mediji. “Putanja patrole morala je biti ‘skraćena’ zbog provokacija”, objavila je službena Moskva.

Oko 200 ljudi okupilo se uz autocestu. Ondje su palili gume i gomilali stabla na cesti kako bi spriječili prolaz oklopnih vozila, javlja agencija France presse s M3 između Alepa i luke Latakije.

Agencija Reuters citira rusko ministarstvo obrane koje je optužilo teroriste. “Da bi izveli provokacije, teroristi su se poslužili civilima kao ljudskim štitom”, prenosi izjavu ruskog ministarstva obrane agencija RIA. Ankara je dobila više vremena da neutralizira pobunjenike koji su orkestrirali ovu provokaciju, navodi ministarstvo.

Rusija u sirijskom ratu podržava sirijski režim predsjednika Asada, a Turska pobunjenike koji ratuju protiv Asada.

Civili plaćaju najveći danak

Uz pomoć ruskog saveznika, Asadova vojska počela je u prosincu ofenzivu na Idlib i u njoj je dosad poginulo više od 500 civila, navodi SOHR, a Ujedinjeni narod procjenjuju da je ofenziva potaknula raseljavanje i bijeg približno milijun ljudi iz te pokrajine.

Raseljeni u zemlji i uz granicu s Turskom žive pod plastičnim ceradama uz cestu u katastrofalnim uvjetima i na milost i nemilost vremenskim nepogoda.

Ovaj tjedan glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazio je žaljenje “zbog desetljeća rata koji je donio ruševine i bijedu”, a u kojemu “civili plaćaju najveći danak”.

Pobuna je počela 15. ožujka 2011. u Deri na jugu kada su mladi ljudi, potaknuti pobunama Arapskog proljeća u Tunisu i Egiptu, na zidovima svoje škole ispisali slogane protiv predsjednika Asada.

Iskra pobune proširila se na velike gradove, na što je režim odgovorio krvavom represijom. Formirale su se prve pobunjeničke skupine no sukob je postajao sve složeniji i u njega su se uplele džihadističke skpine, napose radikalna tzv. Islamska država.

Rat u Siriji izazvao je egzodus više od 11 milijuna ljudi, što raseljenih što izbjeglih u susjedne zemlje čime je stvorio snažan pritiska na ulazu u Europu.

“Kršenja ljudskih prava, zločini, razaranja i bijeda dosegnuli su goleme razine”, rekao je Pedersen u subotu.

Tolike godine patnje

Ne samo da su propale sve diplomatske inicijative poduzete u svrhu dokončanja rata, već je danas u taj rat upleteno pet stranih vojska.

Iranski i ruski vojnici ratuju na strani sirijskog režima koji je na početku bio vrlo oslabljen, ali je uz njihovu pomoć vratio pod svoju kontrolu većinu teritorija.

Američki vojnici, stacionirani na sjeveroistoku Sirije, gdje narod Kurdi uživa poluautonomiju, sudjelovali su u borbi protiv Islamske države, ali i zato da bi iskorijenili utjecaj Irana. Takva je težnja i Izraela koji redovito napada položaje sirijskog režima, položaje iranske vojske ili libanonskog pokreta Hezbollaha bliskog Iranu.

Susjedna Turska, koja podržava pobunjene naoružane skupine, a sama želi spriječiti napredovanje Kurda, rasporedila je svoje vojnike na sjeveru zemlje, a također nastoji spriječiti novi izbjegličkih val iz Sirije. Turska je prihvatila na svom području već oko 3,7 milijuna izbjeglica iz Sirije i ti su ljudi postali jabuka razdora između Europske unije i Turske.

Rat je uništio infrastrukturu Sirije i prouzročio razaranja procijenjena na 400 milijarda dolara.

Više od polovice medicinskih ustanova nije u funkciji, ne radi gotovo polovica škola, cijene osnovnih namirnica umnožile su se dvadeset puta, navodi UN-ova agencija za djecu (UNICEF).

“Naša je poruka jasna: prekinite bombardiranja škola i bolnica. Prestanite ubijati i sakatiti djecu”, poručuje UNICEF.

Gotovo pet milijuna sirijske djece rođeno je tijekom rata, a još milijun druge djece rođeno je u egzilu, objavila je ta organizacija u nedjelju.

Međunarodni odbor Crvenog križa naglasio je u petak da je važno “pomoći stanovništvu da zaliječi tjelesne i psihološke rane u toliko godina užasnih patnji”. (Hina)

U devet godina u sukobu u Siriji ubijeno 384.000 ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Veliki prosvjedi u Hong Kongu protiv novog zakona, uhićeno više od 180 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Facebook

Šefovi policije i sigurnosti u Hong Kongu upozorili su da “terorizam” jača u gradu i u ponedjeljak podržali plan Pekinga o uvođenju zakona o nacionalnoj sigurnosti nakon što su tisuće prosvjedovale protiv te najave.

Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji bi mogao dovesti kineske obavještajne agencije u Hong Kong i koji je namijenjen borbi protiv odcjepljenja i terorističkih aktivnosti, uznemirio je poslovnu i diplomatsku zajednicu.

“Terorizam jača u gradu i bijesne aktivnosti koje štete nacionalnoj sigurnosti, poput ‘neovisnosti Hong Konga'”, priopćio je dužnosnik za sigurnost John Lee.

“U samo nekoliko mjeseci Hong Kong je iz jednog od najsigurnijih gradova u svijetu postao grad zavijen sjenom nasilja”, rekao je Lee i dodao da je zakon o nacionalnoj sigurnosti potreban za prosperitet i stabilnost grada.

Policija je objavila da je u nedjelju uhitila više od 180 ljudi. Bacala je suzavac i vodenim topovima rastjerala protuvladine prosvjednike. Nemiri su se vratili u grad pod kineskom upravom nakon relativno mirnih mjeseci.

Šef policije Chris Tang rekao je da je bilo 14 slučajeva koja su uključivala eksploziv “često korišten u terorističkim napadima u inozemstvu” i pet zapljena vatrenog oružja od početka prosvjeda u lipnju prošle godine.

Prijedlog zakona “pomoći će u borbi protiv pokreta za ‘neovisnost Hong Konga’ i vratiti društveni poredak. Policija ga u potpunosti podržava”, rekao je Tang.

Taj dokument izazvao je strahove za sudbinu formule “jedna zemlja, dva sustava” koji vlada u Hong Kongu otkad je ta britanska kolonija vraćena 1997. pod kinesku upravu. Taj aranžman jamči Hong Kongu široke slobode kojih nema u kontinentalnoj Kini, uključivo slobodu tiska i neovisno sudstvo. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari