Danas je 25. obljetnica hrvatskoga Božićnog ustava

Na današnji dan prije točno 25 godina u Hrvatskom (državnom) saboru izglasan je prvi ustav suverene i demokratske hrvatske države koja je, dakako, još uvijek bila u sastavu SFRJ, napisao je na facebooku prof.dr. Slaven Letica

[ad id=”93788″]

Ustav je dobio ime od milja, posebice drago pokojnom kardinalu, budućem svecu dr. Franji Kuhariću i njegovom imenjaku dr. Franji Tuđmanu: Božićni ustav.

Prije tjedan dana svoju verziju priče o nastanku Božićnog ustava u Globusu je iznio, u velikom intervjuu, Vladimir Šeks. U toj je priči – nezasluženo i nekorektno prema drugim „stvoriteljima“ i piscima Ustava – posvojio previše zasluga za osmišljavanje i pisanje Ustava.

Jučer sam ga stoga nazvao i dugo s njim razgovarao o toj temi. Kazao sam kako nije bilo ljudski pošteno, ni povijesno istinito, što je zanijekao KLJUČNU ULOGU koju smo u nastanku Ustava imali dr. Franjo Tuđman i ja osobno. Tvrdio je da je opisao i tu NAŠU ulogu, ali da je urednik Globusa baš to skratio. Dakako, nisam mu povjerovao, već sam mu kazao da se služi fiškalskim trikovima. Prava je istina ova: Vladimir Šeks je osobno ili u suradnji s njemu bliskim pravnicima napisao skicu za temeljna načela Ustava koju je donio dr. Franji Tuđmanu i meni na ocjenu. Mi smo, nakon dvodnevne vrlo pažljive individualne analize i zajedničke rasprave, zaključili da Šeksov „papir“ naprosto ne zadovoljava našu državotvornu ambiciju pisanja demokratskog ustava u vrlo osjetljivom, sa stajališta mogućnosti stvaranja hrvatske države, revolucionarnom i doista POVIJESNOM vremenu.

Predsjednik Tuđman zbog toga je zadužio mene osobno da napišem potpuno nova načela za izradu ustava. Nakon nekoliko dana istraživanja i pisanja, ali i korištenjem mog „minulog rada“ u Ustavnoj komisiji Predsjedništva sindikata SRH s početka 1989.(!), nastao je dokument „Naputak za izradu Ustava Republike Hrvatske“ koji je usvojilo tadašnje Predsjedništvo Hrvatske na čelu kojeg je bio dr. Franjo Tuđman. „Naputak“ je zatim upućen Saboru s jasnim zadatkom da Sabor osnuje ustavnu komisiju koja mora do 15. studenog 1990 izraditi prijedlog Ustava RH.

U „Naputku“ smo definirali sve ključne odrednice, načela i temeljne pravne odredbe budućega Božićnog ustava koji su bile nužne za definiranje ustavnog poredka suvremene i suverene (u nastajanju) države: određenje suvereniteta, državnosti, privatnog vlasništva, slobodnog poduzetništva, ljudskih i građanskih prava, socijalne države, sindikalnog organiziranja, parlamentarizma itd.

Kako je postojalo sve očiglednijim da se približava rat, jedno jutra na radnom sastanku, dr. Franjo Tuđman, inž. Hrvoje Šarinić, dr. Darko Bekić i ja, odlučili smo prihvatiti argumente koje je dr. Smiljko Sokol iznio u prilog polupredsjedničkog nasuprot parlamentarnom sustava kojeg je zagovarala „Šeksova skupina“: jednostavnije i učinkovitije odlučivanje u miru i ratu, lakše provođenje reformi, jednostavniji sustav izbora članova vlade itd.

Dr. Franjo Tuđman i Predsjedništvo Hrvatske osnovali su vlastitu Ustavnu komisiju u kojoj je bilo oko 200 najuglednijih znanstvenika, političara, ali i tzv. običnih ljudi, čija je svrha bilo omogućavanje „narodu“ da kaže svoju riječ o „Naputku“.

Nažalost, zavrzlama oko formiranja osmog saziva Hrvatskog sabora, mukotrpni, pa i mučni pregovori oko toga, uvjetovani pravom i moći VETA kojom raspolažu dr. Božo Petrov i MOST, u drugi su plan bacili 25. obljetnicu Božićnog ustava. Sada već bivšem predsjendiku Sabora Josipu Leki predložio sam prije dva tjedna da na čašicu pića pozove sve nas preživjele „svjedoke povijesti“ sa saborske sjednice na kojoj je izglasan i narodu predočen Božićni ustav: 22. prosinca 1990.
Trenutak proglašenja Ustava ovjekovječila je monumentalnim uljem na platnu dimenzija 240×460 centimetara akademska slikarica Jadranke Fatur koje je na taj posao 1990. uspio nagovoriti dr. Darko Bekić.
Osam godina kasnije, povjesničar umjetnosti, enciklopedist i prvi predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, nakon što je naslikala njegov portret kao predsjednika Sabora, dogovorio je 1998. „prenošenje“ izvornog ulja na platnu na ono velikih dimenzija koje danas krasi dvoranu dr. Ante Starčević.
O tome sama umjetnica ovako svjedoči: “Sve se pokrenulo nakon što sam 1998. godine dobila ponudu da napravim portret Žarka Domljana. Tijekom tog susreta počeli smo razgovarati o prvotnoj ideji da se ‘Božićni Ustav’ prenese na veliko platno. Dvoranu u kojoj sam slikala željeli su zadržati u funkciji pa je za tu potrebu pregrađena. Dobila sam dubinu od nekoliko metara. Izrada slike u tim uvjetima bila je teška, ali to je ujedno i velika čast.

Dolazile su delegacije i gledale kako radim, no bilo je i zastupnika koji su bili tašti i iznosili primjedbe, ali rijetki su se usudili izravno meni obraćati. Primjedbe su davali predsjedniku Sabora i nadležnima. Jedna od zastupnica se požalila da je pretjerano našminkana, iako je to bio dio njezina imidža. Zbog prevelike gužve i buke tražila sam da mi se omogući adekvatniji prostor. Molba mi je uvažena i veliko platno je preneseno u prizemlje gdje je bilo manje.“ (http://www.express.hr/artis/i-najzakletiji-ljevicari-povremeno-se-opustaju-u-pavelicevu-namjestaju-553)

prof.dr. Slaven Letica

Što vi mislite o ovoj temi?