Connect with us

Analiza

Danas odluka hoće li sve 22 arapske zemlje udariti na ISIL

Objavljeno

on

Strateški centar Zauzimanje pomorskog grada Sirta značajan je propagandni potez džihadista jer je tamo rođen libijski diktator Gadafi

[ad id=”68099″]

Sudeći po borbenim aktivnostima, zlikovci ISIL-a krenuli su u drugi dio plana o ostvarenju širokog islamskog kalifata. Uz održavanje linija razgraničenja i održavanja osvojenih teritorija na području Sirije i Iraka, sada se velike borbene operacije odvijaju na sjeveru Afrike, na području Libije koja bi, prema svemu sudeći, trebala postati ISIL-ova zapadna enklava. Vidi se to i po razvoju događaja oko Sirta, rodnog grada nekadašnjeg libijskog diktatora Gadafija.

Sirt je sada potpuno pod kontrolom ISIL-u odanih postrojbi. Islamisti su još prije nekoliko mjeseci ovladali okolicom i predgrađima Sirta, zauzeli su i tamošnju zračnu luku, no u posljednjim okršajima stekli su kontrolu nad gotovo cijelim gradom. Koliko je situacija teška, govori i podatak da je legalna libijska vlada pozvala Arapsku ligu da vojno intervenira i zaustavi daljnje širenje islamista na području Libije. Naime, službena libijska vlada ne može se sama suprotstaviti tamošnjim postrojbama ISIL-a jer je Libija pod međunarodnim embargom na uvoz oružja te nema ni sredstava ni tehnike za izvođenje opsežnijih borbenih operacija. Uz to, Libija kao država više gotovo i ne postoji, teritorij je rascijepljen i pod kontrolom cijelog niza oružanih skupina, a sigurnosno-politička situacija već je prerasla u nekontrolirani kaos. Uostalom, libijska vlada koju priznaje međunarodna zajednica ne kontrolira čak ni glavni grad Tripoli. Arapska liga (čine je 22 zemlje u kojima žive Arapi) najavila je da će o mogućnosti vojnog uključenja dijela njezinih članica raspravljati danas, no veliko je pitanje hoće li biti postignut bilo kakav konsenzus. Iako deklarativno sve zemlje članice lige osuđuju ISIL, stvarnost je nešto drugačija. Cijeli niz arapskih zemalja s poluprikrivenom simpatijom promatra islamiste nerijetko im pružajući logističku i financijsku pomoć te je realno za očekivati kako će ideja o vojnoj intervenciji u Libiji.

[su_pullquote align=”right”]Arapsku ligu čine: Egipat, Sirija, Jordan, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen, Somalija, Alžir, Libija, Džibuti, Tunis, Oman, Maroko, Katar, Mauretanija, Kuvajt, Sudan, Palestinska Samouprava, Ujedinjeni Arapski Emirati i Komori naići na otpor.[/su_pullquote]

Za razliku od službene libijske vlade, ISIL nema prevelikih problema s dobavom naoružanja i popunjavanja svojih redova svježim snagama. Velik dio njegova arsenala temelji se na oružju iz nekadašnjih Gadafijevih skladišta oružja, a ono što nema vrlo brzo popuni uz pomoć svojih tihih saveznika.

Na širenje islamista u susjedstvu posebno oprezno gleda Egipat. Ova zemlja očiti je sljedeći ISIL- ov cilj, ne samo zbog velike popularnosti muslimanskog radikalizma koji posebno cvjeta nakon vojnog svrgavanja Mursija i njegove Muslimanske braće s vlasti, nego zato što Egipat predstavlja zemlju poveznicu Libije s Bliskim istokom, smjer kretanja prema Iraku i Siriji.

Na to da je Egipat sljedeće potencijalno žarište, upućuje i nedavna otmica te smaknuće hrvatskog državljana Tomislava Salopeka, kao i ISIL- ovo smaknuće 21 egipatskog ribara, koptskih kršćana. Egipatski predsjednik Abdul Fatah al- Sisi upravo zbog toga uveo je novi, vrlo strogi zakon za borbu protiv islamskog terorizma kojim vojska i policija dobivaju širom odriješene ruke za uporabu sile. Uvode se posebni prijeki sudovi, a svakome kome se dokaže povezanost s militantnim skupinama prijeti zatvorska kazna od deset godina. Financiranje terorista bit će kažnjivo doživotnim zatvorom, a poticanje na terorizam putem internetskih stranica kažnjavat će se zatvorskom kaznom od pet do sedam godina. Uvodi se i cenzura medija pa će svaki novinar koji dovede u pitanje službenu objavu egipatskih vlasti biti kažnjen globom do 65 tisuća dolara. (VečernjiList)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari