Pratite nas

Kronika

Danas se navršava 36 godina od političkog ubojstva Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu

Objavljeno

na

Šesti kazneni odjel Višeg zemaljskog suda u Münchenu osudio je 16. srpnja 2008. godine Krunoslava Pratesa, bivšeg suradnika SDS-a pod kodnim imenima “Boem“ i “Stiv“, na doživotnu kaznu zatvora zbog supočiniteljstva u ubojstvu Stjepana Đurekovića (članci 211. i 25., stavak 2. njemačkog Kaznenog zakona). S namjerom je djelujući zajedno s drugima podmuklo i iz niskih pobuda usmrtio čovjeka.

Kao što je hrvatskoj i svjetskoj javnosti poznato, Zdravko Mustač i Josip Perković su u Njemačkoj pravomoćno osuđeni na kazne doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u groznom ubojstvu hrvatskog disidenta i pisca Stjepana Đurekovića 28.07.1983. u Wolfratshausenu kod Münchena.

Zdravko Mustač i Josip Perković su prema pravnoj kvalifikaciji presude “krivi za supočiniteljstvo u ubojstvu. Supočinitelj je onaj koji počini isto kazneno djelo zajedno s drugima.“ Zdravko Mustač i Josip Perković su “podmuklo“ i “iz niskih pobuda“ sudjelovali u likvidaciji Stjepana Đurekovića. Niske pobude “postoje kada motivi ubojstva s gledišta općeg ćudoređa zaslužuju prezir i kada su na najnižoj razini.“

Pravna kvalifikacija presude kao i obilježja ubojstva pokazuju jasno da je komunistička Jugoslavija bila zločinačka tvorevina i da su jugoslavenske tajne službe bile zločinačke organizacije koje su u Zapadnoj Njemačkoj i diljem svijeta provodile državni terorizam.

Sudac dr. Dauster je prilikom izricanja ove povijesne presude Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću rekao da su se na njemačkom tlu dogodila mnoga ubojstva hrvatskih emigranata i da je za ta politički motivirana ubojstva odgovorna jugoslavenska Služba državne sigurnosti. Nakon ovoga procesa u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića realno je za očekivati da će doći i do drugih procesa. Poznato je da ubojstvo u Njemačkoj ne zastarijeva.

Mnogi počinitelji i organizatori političkih ubojstava hrvatskih emigranata još uvijek nisu poznati i procesuirani. Nitko od obitelji likvidiranih Hrvata ne nosi mržnju u sebi niti traži osvetu. Samo traže istinu i pravdu a to znači da se organizatori i počinitelji svih političkih ubojstava napokon i u Hrvatskoj procesuiraju.

Stjepan Đureković rođen je 8. kolovoza 1926. u Bukovcu kod Petrovaradina. Pod kraj rata, kao srednjoškolac, mobiliziran je u partizane, da bi po svršetku rata nastavio studij. Diplomirao je ekonomske znanosti godine 1951. na Sveučilištu u Beogradu. Tri godine kasnije postao je komercijalni direktor tvornice žigica u Osijeku, a 1956. prelazi u Rafineriju nafte u Osijeku koja se 1964. udružuje u INA-u. Đureković je najprije bio komercijalni direktor a kasnije pomoćnik glavnog direktora u centralnoj upravi INA-e u Zagrebu. Zadnje dvije godine radio je na položaju direktora za tržište. U travnju 1982. on je napustio taj visoki položaj i pridružio se sinu u Münchenu gdje je zatražio politički azil. Na slobodi Đureković se odmah baca na publicističkii izdavački rad, kako bi što brže objavio pet svojih knjiga koje je kroz deset i više godina pisao u domovini.

Najprije izdaje djelo „Komunizam: Velika prevara“, zatim „Ja, josip broz-tito“, da bi u kratkim razmacima slijedili „Sinovi orla“, „Crveni manageri“ i „Slom ideala“.

Sve su to romansirani opisi društvenih prilika i deformacija u jugoslaviji, koji su naišli na velik interes kod čitatelja u emigraciji i u domovini.

Uz rad na knjigama Đureković piše i velik broj članaka za listove u hrvatskoj emigraciji, daje česte intervjue za strane i hrvatske listove te doprinosi stručan esej o energetskoj krizi za knjižicu HNV-a na engleskom jeziku, „Yugoslavia in Crisis“.

Pred samu smrt, Đureković se, suprotno početnim namjerama, odlučio i za neposredniju političku ulogu, kandidiranjem za Sabor HNV-a. No i kod toga je ostao dosljedan, ne želeći se pridružiti nijednoj postojećoj političkoj organizaciji, uvjeren da s vanstranačkih polazišta može najviše doprinijeti djelotvornom radu i slozi Hrvata.

Izjava, „Zašto sam se kandidirao za HNV“, koju je napisao neposredno pred tragičan završetak, Đureković završava ovim riječima:

„Jedino čega se plašim je to da će udba od sada još upornije tragati za mnom i mojim sinom da nas ubije. Ali kod toga se ne plašim smrti nego isključivo toga što će me tako onemogućiti da se skupa s našim narodom vratim u slobodnu državu Hrvatsku i da uživam u tom velikom trenutku naše narodne povijesti, te posebno da svu svoju energiju stavim na raspolaganje našoj novoj državi kako bi što prije i bolje počela funkcionirati na dobrobit našeg naroda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Bivša državna tajnica Rimac dovedena u Uskok na ispitivanje

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Smijenjena državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac dovedena je u petak navečer na ispitivanje u Uskok gdje je ranije tijekom dana zbog sumnji u počinjenje kaznenih djela protiv službene dužnosti i gospodarskog kriminaliteta s obilježjima korupcije ispitan predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Izvori bliski istrazi ističu da se Rimac sumnjiči za trgovinu utjecajem i primanje mita od 45.000 eura kako bi pogodovala tvrtki C.E.M.P. koja je gradila vjetroelektranu kod Knina. Uz to, sada već bivša državna tajnica sumnjiči se da je radila pritisak na Hrvatske šume kako bi promijenili negativno mišljenje koje je C.E.M.P. dobio oko izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađane.

Uskok sumnja su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i Ivan Melvan iz splitske ispostave Hrvatskih šuma bili ti koji su u konačnici početkom godine dali pozitivna mišljenja za vjetroelektrane. Jakupčićev odvjetnik Vladimir Terešak je kazao da je njegov branjenik iznosio aktivnu i opširnu obranu te da se njega tereti da je sve rado po nalogu Josipe Rimac.

“Moj branjenik je poricao krivnju za ono što mu se stavlja na teret. Radi se o trgovačkom društvu i izgradnji vjetrolektrane u okolici Knina. Jakopčić je naplatio dug po osnovi korištenja. Taj dug seže od 2015, od bivše uprave. Dakle, Hrvatske šume su naplatile dug od bivše uprave, terete ga da ta šteta nije naplaćena. On je naplatio 6 milijuna duga, ali ostala je još neka šumska šteta”, rekao je Terešak.

Tvrka C.E.M.P. oglasila se u petak priopćenjem u kojem odbacuje bilo kakve nezakonite radnje, tvrdeći da to može dokazati iz postojeće dokumentacije pri svim nadležnim tijelima u ovom projektu.

”Što se tiče odnosa investitora i Hrvatskih šuma, ne samo da Hrvatske šume nikada ni po čemu nisu pogodovale investitoru u ovom projektu, već su svojim odlukama i radnjama činile izravnu financijsku štetu društvu te onemogućavale provedbu projekta odgađanjem izdavanja uporabne dozvole te primopredaje izgrađenih šumskih putova”, tvrdi tvrtka.

Policijskom akcijom je obuhvaćeno ukupno 13 osoba, među kojima je i HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić te pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac, koja je odlukom Vlade RH također smijenjena u petak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Vlada razriješila dužnosti Josipu Rimac i Anu Mandac

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na telefonskoj sjednici razriješila dužnosti državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Rimac te pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Anu Mandac, doznaje Večernji List.

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić uhićen je jutros, potvrdio je za Večernji list njegov odvjetnik Vladimir Terešak. Među onima koji su privedeni je i Josipa Rimac, bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina i državna tajnica u ministarstvu uprave.

Istragom je obuhvaćeno do sada  između 10 i 15 osoba, a  N1 navodi da je među uhićenima i Ružica Njavro, tajnica kabineta u Ministarstvu poljoprivrede, kao i Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva.

Plenković: Nema nedodirljivih i naša poruka je jasna: dosta je korupcije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari