Pratite nas

Danas se obilježava 23. obljetnica Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Svečanu proslavu 23. obljetnice ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske organizira Ministarstvo obrane i Glavnog stožera OSRH.

U organizaciji Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, danas će se svečano proslaviti 23. obljetnica ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske, koji se obilježavaju 28. svibnja, na dan kada je 1991. održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb, u Kranjčevićevoj ulici.

Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a iz kojih su, tijekom Domovinskog rata, nastale Oružane snage RH.

U 8 sati položit će vijence i zapaliti svijeće izaslanstva MORH-a i OS RH na grobovima preminulih ministara obrane i načelnika Glavnog stožera OS RH na gradskom groblju ‘Mirogoj’ u Zagrebu – Gojku Šušku, stožernom generalu Zvonimiru Červenku, stožernom generalu Martinu Špegelju i generalu zbora Imri Agotiću.

Također državno i vojno izaslanstvo položit će se vijenci i zapaliti svijeća na gradskom groblju Mirogoj i na Krematoriju u Zagrebu – kod spomenika ‘Glas hrvatske žrtve-Zid boli’, ispred Grobnice narodnih heroja te Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju

Sveta misa zadušnica za poginule u Domovinskog ratu služit će se u 9,35 sati u Crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu

Dani otvorenih vrata u Kninu i Bjelovaru

Središnja svečanost obilježavanja 23. obljetnice Oružanih snaga RH bit će u Koncertnoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’, u 12 sati gdje će se nazočnima obratiti visoki državni dužnosnici, te će se uručiti promaknućima najvišim časnicima i nagrade prvoplasiranoj trojici natjecanja ‘Najspremniji pripadnik OS RH 14’.

Na svečanosti predviđena je i projekcija filma ‘Oružane snage RH u operacijama NATO-a’, prigodni glazbeni program kao i izložba hrvatskih proizvođača vojne opreme.

Od 17 do 18 sati, u središtu Zagreba – na Zrinjevcu, Trgu bana Jelačića i Cvjetnom trgu, uz glazbeni program Orkestra Oružanih snaga RH bit će prikaz počasnih i vježbovnih aktivnosti Počasno zaštitne bojne.

Također Dan otvorenih vrata u vojarnama Oružanih snaga RH je i u Bjelovaru, Kninu te na splitskoj rivi.

Sadašnja struktura Oružanih snaga RH na snazi je od 2006., a obuhvaća Glavni stožer Oružanih snaga RH s vojnim predstavništvima i pristožernim postrojbama, tri grane – Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, kao i Hrvatsko vojno učilište ‘Petar Zrinski’ te Zapovjedništvo za potporu.(Hina)

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović uputio je čestitku svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga RH u povodu obilježavanja 23. obljetnice Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

„Obilježavajući obljetnice, Dan Oružanih snaga i Dan hrvatske kopnene vojske, prisjećamo se i odajemo počast svim poginulim i preminulim sudionicima obrambenoga Domovinskoga rata i iskazujemo zahvalnost svim hrvatskim slobodarima, svim hrvatskim braniteljima. Naša prošlost temelj je i zalog naše sadašnjosti i naše budućnosti”, navodi u čestitci predsjednik Josipović .

ivo-josipovic-osrh-100

Ističe da su hrvatske Oružane snage organizirane i djeluju u korist sigurnosti građana, društva i države.

Suradnja i djelovanje s ostalim organizacijama i tijelima u pomoći građanima na područjima Hrvatske i susjednih država, na područjima ugroženim poplavama, najjasniji je pokazatelj o čemu je riječ, kaže predsjednik Josipović.

Kako dodaje, “naša vojska priprema se i obučava za one tradicionalne zadaće i aktivnosti. Naš obrambeni sustav razvija suradnju s brojnim državama, zemljama našeg bližeg i daljeg okruženja”.

Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza, odgovorna članica međunarodnih organizacija, i sudionica mnogih regionalnih inicijativa i programa, podsjeća Josipović te naglašava kako je značajan doprinos naših pripadnika i naših postrojba miru, sigurnosti i stabilnosti građana, društava i država sudjelovanjem u brojnim misijama i aktivnostima NATO saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Pomoć i angažman naše vojske u borbi protiv prirodnih nepogoda, poput poplava i požara, sudjelovanje u operacijama traganja i spašavanja na kopnu i na moru, prijevoz unesrećenih i oboljelih građana i posjetitelja Hrvatske, sve su to zadaće i aktivnosti koje obavlja, za koje se priprema i koje će i nadalje obavljati naše Oružane snage, navodi Josipović.

“Na poseban način, u povodu obilježavanja značajnih obljetnica, čestitam promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima naše vojske.

Svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, namještenicima i službenicima čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske”, stoji u čestitki predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, Josipovića.

politika+/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Benjamin Tolić: Koža na bubnju

Objavljeno

na

Objavio

U ovoj zbrci, u ovom neredu, hrvatska država o mnogo čemu ne zna ništa. To je dobro kada je riječ o pojedincu i njegovoj osobnoj slobodi. Ali hrvatska država ne zna koliko ima državljana, ne zna koliko je državljana upisano u popis birača, ne zna koliko se Hrvata iselilo iz Hrvatske, ne zna koliko se Azijaca i Afrikanaca ilegalno doselilo u Hrvatsku. Kako država o tim stvarima ništa ne zna, ona tako nužno drži i svoje državljane u mraku neznanja o njima. A bez osnovnih znanja te vrste nezamislivo je dobro upravljanje državom.

Temeljno državno neznanje okrunili su Peđa Grbin i Vladimir Šeks državnim referendumom bez kvoruma. Takav cvijet ustavnoga prava mogao je procvasti samo pod geslom Ive Sanadera: „Nema cijene koju nismo spremni platiti za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.“

I vlast i oporba opovrgavaju moju tvrdnju o državnomu neznanju. I teorijski i praktično. Teorijski me i jedni i drugi upućuju na Grbinovu i Šeksovu „ustavnu spoznaju“ da u nacionalnoj državi hrvatskoga naroda žive 22 nehrvatske „nacionalne manjine“, a praktično se i jedni i drugi diče činjenicom da domoljubna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne vlada sama, nego srdačno dijeli vlast s Hrvatskom narodnom strankom (HNS) Ivana Vrdoljaka i domomrznim „nacionalnim manjinama“ koje predvode suvereni srpski knez Milorad Pupovac i još suvereniji talijanski conte Furio Radin.

– Što jest, jest! – rekoh sebi nakon tih argumenata. I već se htjedoh posuti pepelom, kadli me u zadnji čas spriječi predsjednik Vlade Andrej Plenković. On me iznenada prosvijetli kao munja nebeska. Reče, odlučno odbijajući građanske referendumske inicijative o izmjenama izbornoga sustava, da je spomenuta Šeksova i Grbinova „ustavna spoznaja“ bila dio cijene koju je država morala platiti za hrvatsko članstvo u Europskoj Uniji!

– Bože! – pomislih. – Pa on ne vjeruje „popravljačima“ hrvatskoga Ustava i teško ih optužuje! – To me je u prvi mah prenerazilo. Kada se malo zatim pribrah, jasno vidjeh ciničnu zbilju. Što je Plenković rekao, rekao je. Nevažno je vjeruje li on komu ili ne vjeruje; nevažno je govori li on istinu ili laže; nevažno je vjeruje li tko njemu ili ne vjeruje. Takve dvojbe ne mogu prikriti bit stvari. Plenković je tom tvrdnjom uvrijedio hrvatsku naciju, a svoju je „dičnu činjenicu“ koaliranja sa svakojakim juganima njome raskrinkao kao otrovan plod bruseljske iznude!

Tako se to vidi sa suverenističkoga vidikovca. To je, reći će tkogod, jednostrano viđenje. A treba razumjeti i „drugoga i drukčijega“. Pa pogledajmo. Plenković je, po svojem sudu, ponajprije eurohrvat, „cijepljen od populizma“. Ako su Šeks i Grbin svoju „ustavnu spoznaju“ stekli onako kako Plenković tvrdi, sadašnjemu Griču – ni Saboru ni Vladi – u tom slučaju nema prigovora.

Eurohrvati se tamo „viteški“ drže. Čega? Europskog shvaćanja časti. To je Hrvatima malo neobično. Eurohrvati u nevolji, a često i bez nevolje, tako reći po naravi, ostentativno lažu. To je po hrvatskomu shvaćanju nečasno. Ali, Bože moj, koliko svjetonazora toliko vrsta časti! Ipak, gleda li se dijalektički, eurohrvati paze i na hrvatsku narodnu čast. Najbolje se to ogleda u njihovu odnosu prema međunarodnom pravu. Eurohrvati, kao što se vidi na svakom koraku, malo drže do hrvatskoga nacionalnog prava, ali međunarodni su im ugovori – osobito kada su sklopljeni u zloj vjeri na štetu hrvatskoga naroda i njegove države – nešto što se mora bespogovorno provoditi, nešto sveto i vječno! To je „viteštvo“ pogibeljno. I za državu i za narod. Ali pojmovno nije nečasno, ni po hrvatskomu shvaćanju časti.

Takvo stanje stvari nameće mnoštvo teških pitanja na koja je eurohrvatska vlast zasad na njih gluha. Stoga ta pitanja, intonirana sudbinski, razdiru dušu politički osviještena Hrvata.

Hoćemo li ikada izjednačiti sve hrvatske državljane u političkim pravima? Hoćemo li ikada, mi pobjednici u Domovinskom ratu, prestati plaćati danak poraženom neprijatelju? Hoćemo li ikada jednim i jedinstvenim izbornim zakonom potvrditi moderno demokratsko republikanstvo Republike Hrvatske? Hoćemo li zaustaviti masovno iseljivanje Hrvata iz Hrvatske? Hoćemo li odbiti najezde ilegalnih migranata na naše granice? Hoće li nam naši saveznici (Talijani, Nijemci i Austrijanci) Hrvatsku pretvoriti u rezervat (hot spot) nepoželjnih azijskih i afričkih azilanata? Tko će uzdržavati taj rezervat? Hrvatska država ili milostinja bogatih zapadnoeuropskih država? Jesu li sve te nepogode, pa i „inkluzivna“ protunarodna vladavina Andreja Plenkovića – samo zasad vidljiv dio cijene koju smo platili za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji?

Eurohrvatska vlast na ta pitanja – šuti. Stoga je narod počeo sam tražiti odgovore. I naišao na nevjerojatan otpor. Vlast grdi narod: To, svjetino, nije tvoj posao! Narod se smije: Nije naš posao, ali naša je koža na bubnju! Moja neznatnost sa simpatijom gleda taj „hod za život“ Republike Hrvatske. I toplo se nada da ne će klonuti.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

KOŽUL: U BiH nastupio raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini nastupio je raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata, kazao je danas zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul. Podsjetio je da je u ovoj godini u BiH ušlo nekoliko tisuća migranata te rekao da HDZ traži od nadležnih institucija sve relevantne podatke i o broju migranata, ali i o kapacitetima s kojima država raspolaže “u cilju sanacije posljedica ove krize”.

Iznio je podatak da Služba za poslove sa strancima ima 230 zaposlenih, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 789, Granična policija 2.500 zaposlenih, ali i upitao što je sve urađeno u rješenju ovog pitanja.

Napomenuo je da BiH nedostaju i zakoni koji će tretirati ovu oblast te je naglasio da će HDZ predložiti set zaključaka kojima će zatražiti sveobuhvatnu informaciju o tome, a u kojoj će biti podaci o ovoj situaciji u operativnom dijelu, ali i sigurnosnom smislu. Zatražit će da se onda o njoj kvalitetno vodi rasprava na sjednici koja je planirana za početak idućeg mjeseca, međutim, rasprava je nastavljena kada je zastupnik Nezavisnog bloka Senad Šepić naglasio da je situacija u Unskoj županiji preteška.

Napomenuo je da osim problema sa smještajem postoje socijalni i politički problemi u sredinama u kojima migranti najviše borave, podsjećajući da je s početka godine tražio da se donesu mjere i napravi kvalitetna akcija nadležnih kako se ovo ne bi dogodilo.

Tijekom rasprave zastupnicima se obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je upozorio da nedostaje kapaciteta za adekvatan odgovor kada je u pitanju povećan priliv migranata te da nedostaju sredstva za osiguranje većeg broja policajaca koji bi štitili granicu. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je da ministar nije govorio o strukturi migranata kao ni o bezviznom režimu kojeg je Srbija uspostavila s Iranom odakle u BiH najviše dolazie nelegalnih migranata.

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović je upozorio na reakciju ministra Mektića kada je u pitanju bilo zaustavljanje kolone migranata na putu do Mostara i Izbjegličkog centra u Salakovcu prije mjesec dana, kada su najavljena uhićenja. Na to je ragirao dopredsjedatelj Doma Šefik Džaferović (SDA) koji je kazao da su sve institucije na ono što se dogodilo u tom konkretnom slučaju na Ivan-sedlu trebale reagirati, a ne samo Mektić. – To što se dogodilo na Ivanu taj dan najgrublji je napad na ustavni poredak zemlje jer je lokalna odnosno kantonalna policija zaustavila izvršenje odluke institucija BiH i neka se presaberu i razmisle oni koji su to učinili – kazao je.

Za njega je to bila teška povreda Daytonskog mirovnog sporazuma i predstavlja kazneno djelo jer je sloboda kretanja temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma zbog čega bi se počinitelji trebali pripremiti na odgovornost. Potom je reagirala dopredsjedateljica Borjana Krišto (HDZ) upitavši postoji li u konkretnom slučaju odluka Vijeća ministara te postoji li pravilnik kako i na koji način se upućuju migranti. Ultimativno je nakon toga Gasal-Vražalica tražila pauzu uime Kluba DF-a dok se zastupnicima ne dostavi materijal, a njenom zahtjevu udovoljio je predsjedatelj Doma Mladen Bosić (SDS). Raspravu o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu zatražili su zastupnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori