Pratite nas

Danas se obilježava 23. obljetnica Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Svečanu proslavu 23. obljetnice ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske organizira Ministarstvo obrane i Glavnog stožera OSRH.

U organizaciji Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, danas će se svečano proslaviti 23. obljetnica ustrojavanja Oružanih snaga RH, Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske, koji se obilježavaju 28. svibnja, na dan kada je 1991. održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb, u Kranjčevićevoj ulici.

Tada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a iz kojih su, tijekom Domovinskog rata, nastale Oružane snage RH.

U 8 sati položit će vijence i zapaliti svijeće izaslanstva MORH-a i OS RH na grobovima preminulih ministara obrane i načelnika Glavnog stožera OS RH na gradskom groblju ‘Mirogoj’ u Zagrebu – Gojku Šušku, stožernom generalu Zvonimiru Červenku, stožernom generalu Martinu Špegelju i generalu zbora Imri Agotiću.

Također državno i vojno izaslanstvo položit će se vijenci i zapaliti svijeća na gradskom groblju Mirogoj i na Krematoriju u Zagrebu – kod spomenika ‘Glas hrvatske žrtve-Zid boli’, ispred Grobnice narodnih heroja te Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju

Sveta misa zadušnica za poginule u Domovinskog ratu služit će se u 9,35 sati u Crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu

Dani otvorenih vrata u Kninu i Bjelovaru

Središnja svečanost obilježavanja 23. obljetnice Oružanih snaga RH bit će u Koncertnoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’, u 12 sati gdje će se nazočnima obratiti visoki državni dužnosnici, te će se uručiti promaknućima najvišim časnicima i nagrade prvoplasiranoj trojici natjecanja ‘Najspremniji pripadnik OS RH 14’.

Na svečanosti predviđena je i projekcija filma ‘Oružane snage RH u operacijama NATO-a’, prigodni glazbeni program kao i izložba hrvatskih proizvođača vojne opreme.

Od 17 do 18 sati, u središtu Zagreba – na Zrinjevcu, Trgu bana Jelačića i Cvjetnom trgu, uz glazbeni program Orkestra Oružanih snaga RH bit će prikaz počasnih i vježbovnih aktivnosti Počasno zaštitne bojne.

Također Dan otvorenih vrata u vojarnama Oružanih snaga RH je i u Bjelovaru, Kninu te na splitskoj rivi.

Sadašnja struktura Oružanih snaga RH na snazi je od 2006., a obuhvaća Glavni stožer Oružanih snaga RH s vojnim predstavništvima i pristožernim postrojbama, tri grane – Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, kao i Hrvatsko vojno učilište ‘Petar Zrinski’ te Zapovjedništvo za potporu.(Hina)

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović uputio je čestitku svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga RH u povodu obilježavanja 23. obljetnice Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

„Obilježavajući obljetnice, Dan Oružanih snaga i Dan hrvatske kopnene vojske, prisjećamo se i odajemo počast svim poginulim i preminulim sudionicima obrambenoga Domovinskoga rata i iskazujemo zahvalnost svim hrvatskim slobodarima, svim hrvatskim braniteljima. Naša prošlost temelj je i zalog naše sadašnjosti i naše budućnosti”, navodi u čestitci predsjednik Josipović .

ivo-josipovic-osrh-100

Ističe da su hrvatske Oružane snage organizirane i djeluju u korist sigurnosti građana, društva i države.

Suradnja i djelovanje s ostalim organizacijama i tijelima u pomoći građanima na područjima Hrvatske i susjednih država, na područjima ugroženim poplavama, najjasniji je pokazatelj o čemu je riječ, kaže predsjednik Josipović.

Kako dodaje, “naša vojska priprema se i obučava za one tradicionalne zadaće i aktivnosti. Naš obrambeni sustav razvija suradnju s brojnim državama, zemljama našeg bližeg i daljeg okruženja”.

Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza, odgovorna članica međunarodnih organizacija, i sudionica mnogih regionalnih inicijativa i programa, podsjeća Josipović te naglašava kako je značajan doprinos naših pripadnika i naših postrojba miru, sigurnosti i stabilnosti građana, društava i država sudjelovanjem u brojnim misijama i aktivnostima NATO saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Pomoć i angažman naše vojske u borbi protiv prirodnih nepogoda, poput poplava i požara, sudjelovanje u operacijama traganja i spašavanja na kopnu i na moru, prijevoz unesrećenih i oboljelih građana i posjetitelja Hrvatske, sve su to zadaće i aktivnosti koje obavlja, za koje se priprema i koje će i nadalje obavljati naše Oružane snage, navodi Josipović.

“Na poseban način, u povodu obilježavanja značajnih obljetnica, čestitam promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima naše vojske.

Svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, namještenicima i službenicima čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske”, stoji u čestitki predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, Josipovića.

politika+/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Zoran Erceg uzvikivao ‘Tuđman, zločinac!’ pa dobio šaku u glavu!?

Objavljeno

na

Objavio

Na ceremoniji otkrivanja spomenika bivšem predsjedniku Franji Tuđmanu, kojem je prisustvovao i državni vrh, dogodio se incident.

Na raskrižju Ulice grada Vukovara i Ulice Hrvatske bratske zajednice otkriven je spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, u organizaciji Grada Zagreba, javlja N1.

Nakon što je netko viknuo ‘Tuđman je zločinac’, došlo je do naguravanja među grupom okupljenih, a navodno je “pala” i šaka u glavu.

U zagrebačkoj policiji za N1 potvrdili su da su na ovoj svečanosti dva puta postupali zbog narušavanja javnog reda i mira i to prvi put u 15 sati, kada je prekršaj napravio muškarac rođen 1957., a koji se još nalazi na ispitivanju u policijskoj postaji.

Drugi put policija je postupila u 16 sati, kad je došlo i do fizičkog obračuna. U policiji kažu da je muškarac rođen 1959. godine trenutno u bolnici, a da u ovom slučaju još traje utvrđivanje činjenica odnosno da se tek treba rasvjetliti što se dogodilo, prenosi Tportal.

Da se radi o Zoranu Ercegu, ‘bivšem agentu KOS-a’, osobi koja se pojavljuje na braniteljskim skupovima i manifestacijama domoljubnog sadržaja doznao je Maxportal

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

‘Bijeli put’ – Paradigma hrvatskoga jedinstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Iz knjige 'Bijeli put za Novi Bilu i Bosnu Srebrnu'

Hrvati srednje Bosne, a posebice Nove Bile, koncem 1993. trpjeli su pravu humanitarnu katastrofu: cijeli kraj bio je mjesecima u potpunom okruženju postrojbi Armije BiH, a tamošnja bolnica, koja se nalazila u franjevačkoj  crkvi, bila je pretrpana ranjenicima koji su počeli umirati zbog nedostatka osnovnih lijekova i medicinske opreme. Nova Bila bila je na izdisaju, a cijeloj Lašvanskoj dolini prijetila je glad, piše Večernji List

Zahvaljujući ljudima velika srca, vijesti o pogibelji koja se nadvila nad tamošnje civilno stanovništvo probile su medijsku blokadu i stigle do Zagreba. I onda je, tog 10. prosinca 1993. godine, na Dan ljudskih prava, na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru točno u podne izdana zapovijed: “Neka konvoj krene!”

I krenuli su, na dug, neizvjestan put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, poznat i kao Bijeli put.

Točno 25 godina kasnije, ova inspirativna, istinita priča živi u kolektivnom sjećanju, ali i u sjećanju sudionika ovog humanitarnog pothvata koji će se okupiti danas u isto vrijeme na istome mjestu.

Humanitarni konvoj “Bijeli put” s desecima šlepera krcatih lijekovima, odjećom i hranom, u pratnji medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja krenuo je na dug i neizvjestan put, pod vodstvom dr. Slobodana Langa i zapovjedništvom Hermana Vukušića kako bi pružio novu nadu bespomoćnim civilima u ratom zahvaćenoj središnjoj Bosni.

Konvoj se i danas, nakon 25 godina, pamti kao jedinstven herojski čin nekolicine hrabrih ljudi koji su preko prvih linija bojišnice, uz vlastite žrtve, krenuli dostavili nužnu medicinsku pomoć u Novu Bilu u kojoj je zbog ratne blokade bilo onemogućeno liječenje ranjenih i bolesnih.

– Na taj put nade, ali i velike tjeskobe i strepnje krenuli smo zbog velike ljudske potrebe i želje da pomognemo našoj braći, Hrvatima u Lašvanskoj dolini. Na put smo krenuli jer više nismo mogli  mirno promatrati njihovu ratnu i ljudsku dramu, veliku ljudsku bol i patnju – prisjeća se danas negdašnji zapovjednik konvoja Herman Vukušić stariji, otac poznatog psihijatra istoga imena, koji je također sudionik konvoja.

Naime, bolnica u Novoj Bili “pokrivala” je potrebe čak 70 tisuća žitelja u nemogućim ratnim uvjetima. Teški ranjenici smještani su po crkvenim klupama, kirurška ekipa bila je neprekidno u pogonu, na rubu snaga.

Kako će kasnije svjedočiti dr. Tihomir Perić, medicinski ravnatelj bolnice, liječnici su često bili prisiljeni raditi operacije čak i bez anestezije, a bolnica je ostala bez antibiotika, infuzijskih otopina pa i hrane. Djeca su se rađala po hodnicima, a za 50-ak novih ranjenika svakoga dana skrbilo se u uvjetima bez grijanja i struje, pa su strah i nevjerica pacijenata i liječnika prerasli u očaj. Za cijelo to vrijeme, međunarodna zajednica slijepo je i nijemo promatrala patnju Hrvata iz Srednje Bosne. No, ne i Hrvati iz Hrvatske i iseljeništva.

Kako su se u tako kratkom vremenu od osnutka udruženja “Akcija Bijeli put” pa do pokreta sa Zapadnog kolodvora, za svega 35 dana uspjeli prepuniti svi ti teretnjaci, krcati sa svim vrstama pomoći?

>> Pogledajte kako je hrabra hrvatska vojska zaustavila agresora nakon pada Vukovara

– Ključnu ulogu u upoznavanju javnosti odradila je Jadranka Kosor, tada novinarka Hrvatskog radija, za koji je svakodnevno pratila rad Akcije Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu – kaže Vukušić, pa se prisjeća fantastičnog odaziva “malih” ljudi i velikih poduzeća uoči kretanja konvoja.

– Kada je, na današnji dan prije 25 godina krenula, rijeka Bijelog puta od Zagreba postajala je sve veća. Iz Rijeke, iz Splita, iz Tomislavgrada rasla je, bujala ova rijeka ljubavi – prisjeća se bivši zapovjednik golemom odazivu Hrvata.

– Konvoj je zajedničko djelo desetak tisuća ljudi dobre volje iz svih slojeva hrvatskog društva, a poseban doprinos dala je humanitarno-karitativna  organizacija bosanskih franjevaca “Kruh sv. Ante” iz Zagreba i Splita – ističe naš sugovornik.

Nakon dva tjedna i 900 prijeđenih kilometara naposljetku, osim nužne pomoći, na Badnju večer donio i tračak svjetlosti u Lašvansku dolinu u kojoj se živjelo, borilo, rađalo, umiralo od gladi i žeđi i nedostatka lijekova.

Osim troje ranjenih, Bijeli put, na žalost, uzeo je i jednu ljudsku žrtvu. Jedan od vozača, 59-godišnji Ante Vlaić, poginuo je 22. prosinca kada su Bošnjaci napali konvoj pri povratku u Zagreb.

– Poginuo je čovjek u želji da pomogne. Nakon 20 godina još uvijek se pitam zašto je dragi Bog odabrao baš njega, o kojemu sve najbolje govore susjedi u Podsusedu, suputnika na Bijelom putu koji je na pitanje što ako pogine odgovorio da želi pomoći svom narodu i da bolje da pogine on, a ne netko mlađi. Metak je odabrao baš njega upravo zbog njegove plemenitosti, da bude simbol Bijelog puta – kaže Herman Vukušić.

I nije Ante zaboravljen: u spomen na taj tužni dan u župnoj crkvi u Novoj Bili svakog 22. prosinca slavi se sveta misa za pokojnog Antu Vlaića. Jedna ulica u Novoj Bili, ona koja vodi s magistralne ceste prema župnoj crkvi, nosi njegovo ime.

Simbol hrvatskog jedinstva

U konvoju spasa sudjelovalo 99 šlepera sa 143 članova medicinskog osoblja koja su potrebitima dostavili 1000 tona pomoći: hrane, lijekova, medicinskih aparata, odjeće,obuće, ogrjeva.

– Međutim, svi ti brojevi i statistički podaci ne mogu ispričati cjelovitu priču o Bijelom putu, jer svatko od nas u svojemu srcu i duši ima svoju intimnu priču, svoja sjećanja i svoje osjećaje, pa iako su naše priče  o Bijelom putu u detaljima možda drukčije, ono što ih povezuje jest uvjerenje kako smo poslije Bijelog puta svi mi bili drukčiji i bolji. Konvoj je okrijepio naše duše, osnažio ih vjerom i nadom da je dobro uvijek snažnije od zla, istina od laži, nada od malodušja, ljubav od mržnje – kaže Vukušić, dodajući kako je o ovom događaju napisano mnogo knjiga, no čitateljima bi svakako preporučio “Bijeli put i sivi Haag” Borislava Arapovića s autentičnim dokumentima i svjedočanstvima.

– Bijeli put u Lašvanskoj dolini doživljen je kao paradigma hrvatskog jedinstva. Značio je više, mnogo više od običnog konvoja s hranom i lijekovima. Kazivao je da Hrvati Lašvanske doline nisu zaboravljeni, ostavljeni na milost i nemilost ratnim zbivanjima, da ima netko tko misli na njih – sumira Herman Vukušić značaj Bijelog puta.

– Prema mišljenju mnogih ljudi i institucija, civilnih, političkih i vojnih, konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, usto što je imao presudan značaj za opstojnost Hrvata u Srednjoj Bosni, također je širom otvorio vrata pomirenju hrvatskog i bošnjačkog naroda – zaključio je naš sugovornik Herman Vukušić.

Možda i najveća važnost ovog događaja, o kojem su snimani i filmovi, leži u tome što su utabanim stazama konvoja “Bijeli put” kasnije otvoreni humanitarni koridori za pomoć svim civilima u BiH bez obzira na vjeru i naciju, a u tamošnjoj bolnici koja je obnovljena 1999. novcem RH  danas se liječe i Bošnjaci i Srbi i Hrvati.

Renata Rašović /Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari