Pratite nas

Istaknuto

Na današnji dan 1972. – uhićeni Tuđman, Veselica, Gotovac, Đodan i ostali domoljubi

Objavljeno

na

Na današnji dan 11. siječnja 1972. uhićeni su intelektualni i politički vođe Hrvatskog proljeća koji su većim dijelom bili članovi Matice Hrvatske.

Bila je to posljedica Titove odluke o ugušenju slobodarskog pokreta i hrvatskog narodnog preporoda, koji je osobito imao čvrsta uporišta među intelektualcima i studentima.

U ranu zoru na današnji dan 1972. godine uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća. Uhićeni su poimence: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić.

U premetačini, u kojoj od policajaca nije bilo nijednog Hrvata i koja je trajala satima, nisu nađeni nikakvi spisi niti dokumenti o zavjeri protiv države ili špijunaži za strane sile.

Uskoro su se uhićenici, razbijeni u skupine, našli pred sudom koji ih je teretio za izmišljene političke zločine. Optužnica je bila sastavljena s teškim riječima poput nacionalizma, separatizma, kontrarevolucije i nasilnog obaranja komunističkog sustava., od kojih je dobar dio i sam desetljećima bio uglednim djelatnicima istog.

No, ni to ih nije spasilo samo zato jer su u doslovnom smislu rječju i djelom bili i ostali – Hrvati.
Sudske kazne bile su primjerene lažno iskonstruiranim optužnicama tipičnim za totalitarne sustave kao komunizam, fašizam i nacizam.

Kazna se, usprkos tome što su mnogi od njih bili važni sudionici partizanskog pokreta, sastojala u višegodišnjim robijama koje su često praćene teškim mučenjima i gubicima građanskih i ljudskih prava.

Uskoro su se zaredala i druga uhićenja i suđenja hrvatskim domoljubima, osobito među studentima na čijem je čelu bio hrvatski uznik i patnik Dražen Budiša.

U odmazdi nad hrvatskim proljećem uhićene su tisuće Hrvata, a mnogo više je ostalo je bez posla i pod političkom prismotrom i represijom komunističkog aparata. U svijet je krenuo novi val Hrvata koji pod stalnom policijskom represijom nisu mogli osigurati egzistenciju u zemlji.

Tek je slobodna i neovisna država Hrvatska, ostvarena krajem za Hrvate mučnog 20. stoljeća, donijela satisfakciju i mir brojnim pokoljenjima patnika i mučenika za slobodu svog naroda. (kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari