Pratite nas

Religija i Vjera

Na današnji dan prije četiri godine izabran je papa Franjo.

Objavljeno

na

Povodom četvrte godišnjice svoga pontifikata, papa Franjo dao je svoj prvi intervju jednom njemačkom listu. To je hamburški Die Zeit, čiji je novinar krajem veljače s osamdesetogodišnjim Petrovim nasljednikom razgovarao u Domu svete Marte u Rimu.

U ovom opširnom razgovoru, koji nosi naslov „Ja sam grešnik i mogu pogriješiti“ sugovornici su se dotaknuli mnogih tema u kojima papa Franjo odgovara na pitanja o svojoj duhovnosti, vjerskim krizama, što ga ohrabruje, kakva mu je slika Boga i kako je zapravo preporučio molitvu „Gospi koja razvezuje čvorove“ (napominje da, suprotno uvriježenom mišljenju, nikad nije bio u Augsburgu, gdje se ta slika nalazi).

Papa u jednom dijelu razgovora ponavlja svoje strahove od rastućeg populizma koji uvijek treba nekakvog mesiju, pojašnjava što misli kada kaže kako se svijet nalazi usred trećeg svjetskog rata, a glede unutarcrkvenih odnosa na dva mjesta demantira kako je kardinal Burke njegov protivnik ili onaj koji čini opoziciju u Crkvi. “Naprotiv, smatram ga izvrsnim pravnikom i slao sam ga da riješi komplicirane situacije koje bi se pojavile”.

No ono što su kroz skraćenu verziju intervjua hrvatski, a i neki europski mediji prenijeli, je tema celibata i eventualno ređenje oženjenih muškaraca za svećenike. Radi se naime o prijedlogu prema kojem bi se za svećenike redili tzv. „viri probati“, odnosno prokušani muževi – muškarci s dovoljno životnog i vjerničkog iskustva koji bi bili sposobni voditi župnu zajednicu i, ono najvažnije, slaviti sa zajednicom nedjeljnu euharistiju.
Nakon što se pročitaju izvještaji koje su prenijeli neki hrvatski portali, dobiva se dojam kako papa Franjo otvara pitanje ređenja prokušanih muževa i najavljuje promjenu prakse prema kojem bi se celibat stavio na izbor. Drugim riječima, ne bi se celibat ukinuo niti bi se svećenici mogli oženiti, nego bi se za svećenike mogli zarediti oženjeni muškarci, kao što je to praksa u pravoslavnim Crkvama ili kod katolika istočnog obreda (grkokatolika). Katolička crkva kod discipline celibata čini iznimku u slučaju da oženjen svećenik anglikanac konvertira na katoličanstvo.

Ako se pročita cijeli intervju, papa Franjo to jednostavno nije rekao, nego baš naprotiv. Pitanje novinara bilo je u kontekstu njegovog osobnog primjera, kada je s kćeri bio u jednoj crkvi u Hamburgu u kojem je Službu Riječi na Badnjak vodila žena jer nije bilo svećenika (u Hamburgu su katolici manjina, gotovo dijaspora, nap.autora). Dakle, pitanje novinara išlo je u smjeru manjka svećenika, odnosno vječite teme: hoće li „ukidanje“ celibata riješiti manjak svećenika. Papa Franjo u svom odgovoru vrlo jasno i odlučno tvrdi kako stavljanje celibata na izbor neće riješiti. Papa zajedno s novinarom konstatira kako je problem manjka svećeničkih zvanja, ali i manjka katolika zaista velik problem, pogotovo u Njemačkoj i Švicarskoj. “Središte problema je u tome što nema nedjeljne svete mise, a Crkva bez nje, bez slavljenja euharistije gubi snagu. To je enorman problem koji Crkva mora riješiti”, kaže papa Franjo.

Problem ne leži u praksi celibata, nego u nekoliko stvari. Jedna od njih je i manjak nataliteta. Mladih jednostavno nema, pa je i manjak mladića koji se odlučuju za svećeništvo. Nadalje, najveći gubitnici modernog društva su upravo mladi, misli papa Franjo. Iako je u Njemačkoj samo 7% mladih nezaposleno, u pojedinim europskim državama nezaposlenih mladih ima preko 40%. Mladi su jednostavno bez perspektive i zato oni moraju danas biti oni s kojima će Crkva posebno raditi. Nedostaje nam rad s mladima koji traže svoje usmjerenje, kaže papa Franjo.

No što se tiče stavljanja celibata na izbor, o tome se, kaže papa Franjo, može i treba razgovarati, prije svega tamo, gdje je manjak klera. Ali celibat kao slobodan izbor nije rješenje, ponovio je papa. Njegov stav oko „prokušanih muževa“ je sljedeći: moramo razmisliti jesu li „viri probati“ mogućnost, kao što je moguće da se oženjen muškarac zaredi za trajnog đakona. Moramo se također složiti oko toga koje bi bile njihove zadaće, pogotovo u udaljenim zajednicama. Crkva mora uvijek osluškivati i prepoznavati ono što joj poručuje Duh Sveti. Zato se, kaže papa, treba razmišljati o prokušanim muževima. „Istina – to znači ne imati straha. Ne bojte se. To nas čini slobodnima.“, kaže malo kasnije papa Franjo kada govori o ulozi teološkog istraživanja.

No, papa u intervjuu nudi i rješenje problema s kojim se suočava Katolička Crkva u Europi, a to je manjak svećenika. Njegovo rješenje je jednostavnije nego što bi se pomislilo. On kaže: „Ja vjerujem… Primjećujete da govorim kao osvjedočeni katolik. Većinom sam također i vjernik, znate li? (smijeh). Gospodin nam kaže: Molite! To je ono što nedostaje – molitva. I nedostaje rad s mladima koji traže svoju orijentaciju. Nedostaje služenje drugima.“

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Hod za život je propovijed ljubavi (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovački franjevac Fra Mario Knezović pozvao je putem svoje facebook stranice, da se svi pridruže Hodu za život koji će se održati u subotu 25. svibnja u tri hrvatska grada Zagrebu, Splitu i Zadru.

Uz video je poručio:

Mene je moja majka rodila kao deveto dijete, zbog toga sam neizmjerno zahvalan Bogu i radostan.

Podržavam Hod za život i pozivam sve da nakon Osijeka i Rijeke sad u subotu 25. svibnja iziđete na ulice Splita, Zadra, Zagreba! Svojim jednim korakom vi ćete omogućiti koračiće mnoge djece koja će se roditi. Hvala vam i iziđite u Hod za život. Vaš korak ulicama gradova je prvi koračić zapravo malene dječice da imaju pravo i oni hodati ovom našom lijepom i prekrasnom zemljom. Hod za život je propovijed ljubavi

 

Thompson poziva na Hod za život 25. svibnja u Zagrebu, Splitu i Zadru: ‘Pokažimo da smo narod života!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Fra Željko Barbarić novi magistar znanosti s Fordhama

Objavljeno

na

Objavio

Isusovačko sveučilište Fordham u New Yorku

Fra Željko Barbarić, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku

U subotu 18. svibnja održana je 174. svečana promocija studenata isusovačkog sveučilišta Fordham u New Yorku na sveučilišnom kampusu Rose Hill u Bronxu. I ove godine među stotinama diplomanata s jednog od deset fakulteta u sklopu tog sveučilišta bilo je i nekoliko Hrvata. Jedan od njih, fra Željko Barbarić, član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM (Mostar) na svečanosti promoviran je u magistra znanosti.

U gotovo dva i pol sata dugoj ceremoniji stotinama studenata i mnoštvu od nekoliko tisuća posjetitelja obratio se kao gost govornik predsjednik glavnog odbora Specijalne olimpijade Timothy Shriver. Potaknuo je okupljene studente da nastoje biti ljudi koji druge neće promatrati kao drukčije nego kao osobe poput sebe te da nastoje hrabro mijenjati svijet na bolje.

S Fordhama su kao diplomci izašli jedan nobelovac, četvorica kardinala, petero osvajača olimpijskih medalja, nekolicina oskarovaca, dvojica ravnatelja CIA-e, brojni američki senatori i guverneri, te doslovce stotine vrhunskih svjetskih pravnika, odvjetnika, akademika i poslovnih ljudi, a prije par godina tu su diplomirala još dvojica hrvatskih katoličkih svećenika.

Fra Željko, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku, a svoj pastoralni rad tijekom protekle dvije i pol godine spojio je s postdiplomskim studijem iz područja Pastoralne teologije na fakultetu Graduate School of Religion and Religious Education u programu pod nazivom Pastoral Mental Health Counseling.

Tijekom studija uz petnaest potrebnih predmeta iz područja psihologije i teologije fra Željko je odradio i 600 sati praktičnog rada u Psihijatrijskoj bolnici Ramapo Ridge u Wyckoff, New Jerseyju pod stručnim vodstvom i uz nadzor svog mentora.

Taj postdiplomski studij osposobljava polaznike na području psihodinamike i različitih terapeutskih pristupa u radu s osobama koje boluju od psihičkih poremećaja (npr. depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani, poremećaji vezani uz ovisnosti, bipolarni poremećaj, suicidalno ponašanje/razmišljanje, itd.) uz teološku notu koja pruža ne samo drukčiji pogled na same klijente/pacijente nego i potpuniji pristup njihovoj bolesti i patnji.

Prostor rada na kojem se znanje stečeno na tom studiju primjenjuje je velik te obuhvaća rad u ulozi terapeutskog savjetovatelja u bolnicama, bračnim i obiteljskim savjetovalištima, bolničkim kapelanijama kao i u svakodnevnom pastoralnom radu. (IKA)

 

Fra Željko Barbarić o svojoj subraći koju su 1945. ubili partizani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari