Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan poginuo je heroj Domovinskog rata Robert Zadro – sin Blage Zadre i zapovjednik slavnog Turbo voda

Objavljeno

na

Na današnji dan (10.4.1992) poginuo je heroj Domovinskog rata Robert Zadro, zapovjednik legendarnog Turbo voda i sin Blage Zadre.

Turbo vod je bio poznata protuoklopna jedinica iz bitke za Vukovar.

Robert Zadro poginuo je u 22. godini života u bitki za Kupres pet mjeseci nakon pada Vukovara.

Turbo vod je brojao 18 ljudi, a šest njih poginulo je u borbama za Vukovar. Bio je to pokretni interventni vod sačinjen od mladića u prosjeku dvadesetak godina starih. Naoružani lakim pješačkim naoružanjem i s nekoliko protuoklopnih bacača raketa u borbi protiv vojske koja tenkovima nasrće na grad.

Turbo vod je bio mobilna postrojba namijenjena za najteže zadatke koji bi po zapovijedi išla u dijelove grada gdje su se vodile najveće borbe.

Njihov osnovni punkt bio je u Slavonskoj Ulici, jednoj od ulica koja okomito izlazi na Trpinjsku ulicu, poznatu pod imenom „groblje tenkova“.

Turbo vod je dobio ime na šaljiv način, upravo onako kako su vukovarski heroji znali uljepšavati strašnu ratnu svakodnevnicu. Naime,vidjeli su na TV da jedan srbijanski vojnik koji se vratio iz Vukovara pun straha govori kako „turbo ustaše“ bacaju bombe preko 300 metara daleko. Šaljivi Vukovarci su prema riječima ovog prestrašenog srbijanskog vojnika tako i nazvali ovaj interventni vod Zbora narodne garde.

Brojni tenkovi i oklopna kola ostali su na ulicama Vukovara u borbama JNA i slavnog Turbo voda. Vukovarska obrana konačno je slomljena u Borovu 19. i 20. studenog. Ako se prizori iz razorenog grada mogu nazvati paklom, zadnji dani obrane bili su njegov deveti krug.

Turbo vod je ostao do kraja.

Ubijanje zarobljenih mladića iz Turbo voda

Pad Vukovara za hrvatske mladiće i vojnike donio je iste scene koje su doživjeli njihovi djedovi 1945. Razularene horde sa petokrakama (i kokardama) ubijali su zarobljene vojnike i civile po istom obrascu i nadahnuću, obuzeti mržnjom prema svemu hrvatskom, kao partizani nakon II. svjetskog rata.

S padom Vukovara došao je trenutak kad su pripadnici voda morali donijeti odluku koja će značiti život ili smrt. Predati se ili krenuti u proboj prema Vinkovcima koji je značio gotovo sigurnu smrt.

Zapovjednik Robert Zadro najmlađima je savjetovao: »Obucite se u civilke i predajte se s ovih par tisuća civila iz Borovo Commerca. Zarobit će vas, niste služili vojsku, dobit ćete par šamara, ali morat ćete biti pušteni«, navodi Novi list.

Vjekoslav Jugec, 19-godišnji pripadnik Turbo voda, izdvojen je nakon predaje i ubijen je kao zarobljenik.
Tomislav Šestan je izdvojen iz kolone i odveden u nepoznato. Grob mu nije poznat do današnjeg dana.
Mile Mlinarić, zamjenik zapovjednika Turbo voda, ubijen je na Ovčari.

Nevenko Mauzer, jedva star 18 godina, odveden je na strijeljanje. Dok su pred njegovim očima ubijali zarobljenike jednog za drugim pucanjem na glavu, iskoristio je trenutak nepažnje krvlju opijenih srbijanskih vojnika i uspio pobjeći prema bobotskom kanalu.

U Obućari se našao sa ostalim pripadnicima Turbo voda. Njih petorica su otišli u proboj, a Mauzer svjedoči da je Robert htio ostati u okupiranom Vukovaru i boriti se do smrti.
Veliko srce sina velikoga oca.

Pet mjeseci kasnije Robert je poginuo na Kupresu i tako se pridružio ocu Blagi.

Kada bi se netko htio snimiti film o Vukovaru ima za podlogu tisuće priča. Ova o Turbo vodu, te ocu i sinu Zadro, bila bi idealan predložak.

Molimo za duše naših heroja, to je najmanje što su zaslužili.

Prije točno 26 godina nakon kratke ali žestoke bitke pao je Kupres.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. obranjen Gospić, drugi najrazoreniji grad u Domovinskom ratu (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 19. rujna 1991. osvajanjem oružja i predajom snaga JNA u Gospiću, razbijena je napadačka organizacija u Lici, jednom od najvažnijih strateških ciljeva agresora.

Unatoč najavama srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, o obustavi sukoba, kojima je 19. rujna 1991. u Haagu okončana druga sjednica Mirovne konferencije o Jugoslaviji, velikosrpska agresija nastavljena je svom silinom.

Upravo u tom razdoblju obranjen je Gospić, jedan od strateški najvažnijih ciljeva agresora. Opći napad na Gospić Srbi su pokrenuli početkom rujna. Grad su branile male domaće snage, stotinjak zagrebačkih dragovoljaca porijeklom iz Like, borbena skupina Tomislava Merčepa, stotinjak policajaca s područja Rijeke, Senja i Kvarnera, borbena skupina HOS-a i drugi. Stoga je Glavni stožer iz Zagreba u Gospić poslao četvoricu iskusnih pripadnika specijalne policije ATJ-a Lučko, predvođenih Mirkom Norcem koji preuzima zapovijedanje gospićkom 118. brigadom, kao i specijalnu postrojbu, dvadesetak pripadnika Bojne „Zrinski“.

Osim što je napadan svim raspoloživim sredstvima, Gospić su ugrožavale snage JNA unutar grada. Posebno važan dan bio je 14. rujna kada je u predgrađu Kaniži osvojeno skladište oružja Teritorijalne obrane za Liku. Zarobljenim oružjem branitelji su nakon tri dana borbi zauzeli najvažniji cilj, veliku vojarnu „Stanko Opsenica“, a potom su se redom predavali ostali vojni objekti. Zbog toga su zrakoplovi JNA raketirali cijelo to područje, a komanda 5. korpusa iz Banjaluke poslala je na Gospić veliku oklopnu kolonu. Taj je napad odbijen pri čemu je uništen znatan broj raznih oklopnih vozila i zarobljeno 7 tenkova, 12 teških minobacača te velike količine različitog streljiva.

Osvajanjem oružja i predajom snaga JNA u Gospiću, razbijena je napadačka organizacija u Lici, a pobunjeni Srbi otada su prisiljeni na obrambena djelovanja. Nažalost, zbog toga je Gospić platio visoku cijenu, i uz Vukovar postao najrazrušeniji grad Hrvatske.

Upravo u tom razdoblju obranjen je Gospić, jedan od strateški najvažnijih ciljeva agresora. Opći napad na Gospić Srbi su pokrenuli početkom rujna. Grad su branile male domaće snage, stotinjak zagrebačkih dragovoljaca porijeklom iz Like, borbena skupina Tomislava Merčepa, stotinjak policajaca s područja Rijeke, Senja i Kvarnera, borbena skupina HOS-a i drugi. Stoga je Glavni stožer iz Zagreba u Gospić poslao četvoricu iskusnih pripadnika specijalne policije ATJ-a Lučko, predvođenih Mirkom Norcem koji preuzima zapovijedanje gospićkom 118. brigadom, kao i specijalnu postrojbu, dvadesetak pripadnika Bojne „Zrinski“.

Osim što je napadan svim raspoloživim sredstvima, Gospić su ugrožavale snage JNA unutar grada. Posebno važan dan bio je 14. rujna kada je u predgrađu Kaniži osvojeno skladište oružja Teritorijalne obrane za Liku. Zarobljenim oružjem branitelji su nakon tri dana borbi zauzeli najvažniji cilj, veliku vojarnu „Stanko Opsenica“, a potom su se redom predavali ostali vojni objekti. Zbog toga su zrakoplovi JNA raketirali cijelo to područje, a komanda 5. korpusa iz Banjaluke poslala je na Gospić veliku oklopnu kolonu. Taj je napad odbijen pri čemu je uništen znatan broj raznih oklopnih vozila i zarobljeno 7 tenkova, 12 teških minobacača te velike količine različitog streljiva.

Osvajanjem oružja i predajom snaga JNA u Gospiću, razbijena je napadačka organizacija u Lici, a pobunjeni Srbi otada su prisiljeni na obrambena djelovanja. Nažalost, zbog toga je Gospić platio visoku cijenu, i uz Vukovar postao najrazrušeniji grad Hrvatske. (HRT)

 

19. rujna 1991. – Tisuće Beograđana oduševljeno izašlo na ulice pozdraviti tenkove koji su išli na Hrvatsku (VIDEO)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari